važnost stvaranja kulturnih znanja u povećanju konkurentnosti ...

zbog kojeg bi ga ponovno posjetili. Upravo ta činjenica
mora biti ishodište u koncipiranju turističke ponude grada
Splita.
Nažalost, naši anketirani turisti uglavnom su posjećivali
samo one najistaknutije kulturne znamenitosti, te ih je
uglavnom zanimala spomenička baština, a vrlo malo muzeji,
galerije i kazališta. Očito je da nije dovoljno turistima
ponuditi samo razgledavanje kulturno-povijesnih znamenitosti,
muzeja, galerija i ostalih resursa, već je potrebno
od njih formirati kulturni proizvod koji će turistima
pružiti doživljaj povijesti znamenitosti i uživanje u posjetu
(Vrtiprah, 2006, 288).
Razvoj kulturnog turizma je taj koji omogućuje aktiviranje
tradicionalne i suvremene kulturne baštine. Turistička
ponuda mora aktivirati kroz kulturnu baštinu proces
stvaranja kulturnih znanja. Vidljivo je da će se samo na
takav način povećati njena konkurentnost, jer Split, što se
vidi prema dobivenim podacima još uvijek ne koristi u
potpunosti potencijal zbog kojeg privlači turiste u najvećem
broju. U tom smjeru bi se trebao kretati i razvoj splitskog
turizma budući da je Split jedan od kulturnih centara
Dalmacije i, kao što je već navedeno, “biser svjetske kulturne
baštine.”
LITERATURA
[1] Antunac, I. (2001) Turizam–teorijsko znanstvene
rasprave. Zagreb: Institut za turizam.
[2] British Tourist Authority (2002) Cultural Tourism:
How you Can Benefit, London: BTA.
[3] Bulimbašić, S. (2008) U službi baštine – razgovor s
Goranom Nikšićem. Kvartal: kronika povijesti umjetnosti
u Hrvatskoj. 5 (4): (22-32). From: hrcak.srce.hr
[27. lipnja. 2009.]
[4] Crljenko, I., Opačić, V. (2003): Kulturne prijestolnice
Europe “primjer uspješnog razvoja kulturnog
turizma from: http://www.geografija.hr/ novosti .asp
?? id_novost =204&id_projekta=0&traz= [27.
veljače. 2007.]
[5] Čaušević, S., Tomljenović R. (2003) Svjetska kulturna
baština, turizam i revitalizacija: Eufrazijeva bazilika
u Poreču. Turizam. 51 (4): 389 – 398.
[6] Geić, S. (2002) Turizam i kulturno civilizacijsko
naslijeđe. Split: Veleučilište u Splitu.
[7] Jadrešić, V. (1991/1992) Antropološke i sociološke
osnove turizma. Radovi/Sveučilište u Splitu, Filozofski
fakultet Zadar. 31 (8): 101 - 112.
[8] Jadrešić, V. (1992) Antropološke osnove turizma.
Turizam. 40 (1 – 2): 18 – 19.
[9] Jelinčić, D.A. (2000) Kulturna baština i turizam
from:
http://www.culturenet.hr/v1/hrvatski/kulturniturizam/
docs/Magisterij%20%20Daniela%20A.%20Jelincic.p
df [12. veljače.2007.]
[10] Jelinčić, D.A. (2005) Kultura kao pokretačka snaga
redefiniranja imidža destinacije. Acta turistica. 17
(1): 56 – 78.
[11] Lebe, S. (2002) Cultural Tourism: A Chance for
Cooperation of Slovenia and Its Neighbouring States.
Media, Culture and PublicRrelations. 1 (1): 72 – 77.
[12] Marinović, A. (1980) Spomenici kulture i turizam. U
Belamarić, J. (ur.) Prilozi povijesti umjetnosti u
Dalmaciji. Split: Konzervatorski zavod za Dalmaciju.
[13] Mesarić R., Jelinčić D.A. (2001) Spoj kulture i
nautike: Jedan od mogućih vidova razvojne strategije
za Hrvatsku from: http://www .culturenet. hr/v1/
hrvatski
/kulturniturizam/Docs/Kultura%20i%20nautika.pdf
[27. veljače. 2007.]
[14] Pančić – Kombol, T. (2006) Kulturno nasljeđe i
turizam from: http://www. hrcak .srce. hr /indeks
.php?show =clanak dowload&idclanakjezik=13290
[27. veljače. 2007.]
[15] Pechlaner, H., Jäger, B. (1999[i. e. 2000]) Cultural
Tourism as Competitive Factor in Mediterranean
Tourism: A Copetitive Study of the Japanese and
German Source Markets for the Italian Cultural
Heritage. Tourism and Hospitalitiy Manegement 5 (1
– 2): 229 – 242.
[16] Pechlaner H., Abfalter D. (2002) Novi izazovi za
nacionalne turističke organizacije – multinacionalna
perspektiva na primjeru kulturnog turizma u Italiji.
Turizam. 50 (1): 5 – 18.
[17] Ravkin, R. (1983) Sociološki aspekti kulture. Pula:
Istarska naklada.
[18] Richards, Greg (2002) Od kulturnog turizma do
kreativnog turizma: Europske perspektive. Turizam.
50 (3): 229 – 235.
[19] Smith, M. (2003) Issuess in Cultural Tourism
Studies. London: Routledge.
[20] Štifanić, M. (2002) Sociologija turizma. Rijeka:
Adamic.
[21] Tomljenović, R. (2006) Kulturni turizam. U Čorak,
S., Mikačić, V. (ur.) Hrvatski turizam: plavo, bijelo,
zeleno. Zagreb: Institut za turizam.
[22] Vreg, F. (2002) Europska kultura i turističko
komuniciranje. Media, culture and public relations. 1
(1):1 – 7.
[23] Vrtiprah, V. (2006) Kulturni resursi kao činitelji
turističke ponude u 21. stoljeću. Ekonomska misao i
praksa. 15 (2): (279-296).
Internetske stranice
www.culturenet.hr/v1/hrvatski/panorama.asp?id=81
[12.02.2007.]
www.zdravi.com/r/hrv/gradovi.asp?id=Q-20k-
[12.04.2008.]