11.07.2015 Views

Barska kornjaca na jezeru Modrac.pdf - Ekologija.ba

Barska kornjaca na jezeru Modrac.pdf - Ekologija.ba

Barska kornjaca na jezeru Modrac.pdf - Ekologija.ba

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Raspoloživi kapaciteti izvorišta u Stuparima i vrelo Toplice nisu mogla zadovoljiti stanovništvo pitkomvodom u tuzlanskoj regiji, zbog čega su redukcije bile svakodnevne. Zbog toga je akumulacija <strong>Modrac</strong>bila jedino moguće rješenje u s<strong>na</strong>bdijevanju stanovništva pitkom vodom.3.2 Hidrografske, klimatske i hidrološke karakteristike istraživanog područjaVodotoci <strong>na</strong> području tuzlanske regije pripadaju slivovima Spreče, Bosne i Tinje, pri čemu je slivSpreče <strong>na</strong>jprostraniji. Spreča izvire u Papraći i jed<strong>na</strong> je od <strong>na</strong>jdužih rijeka u <strong>na</strong>šoj zemlji. Duži<strong>na</strong> tokado ušća u Bosnu u Doboju, iznosi oko 137 km, a površi<strong>na</strong> sliva je oko 1945 km 2 (Ivić i sar. 1975;Kulenović, 1991). Spreča je rijeka bogata vodom.Prema podacima Federalnog meteorološkog zavoda (period 1961 – 1990) za meteorološku stanicuTuzla, apsolut<strong>na</strong> maksimal<strong>na</strong> zabilježe<strong>na</strong> temperatura zraka je 39,6°C, dok je apsolut<strong>na</strong> minimal<strong>na</strong>zabilježe<strong>na</strong> temperatura zraka iznosila – 25,8°C. Prosječ<strong>na</strong> godišnja temperatura zraka je 10°C.Prosječ<strong>na</strong> godišnja količi<strong>na</strong> padavi<strong>na</strong> je 949 mm. Najučestaliji vjetar je iz pravca sjever – sjeverozapad– jugoistok čija je maksimal<strong>na</strong> brzi<strong>na</strong> 31,0 m/s, a srednja brzi<strong>na</strong> 1,08 m/s.Evropska <strong>ba</strong>rska kornjača pripada vrsti gmizavaca kod kojih je temperatura z<strong>na</strong>čajan faktor zaodređivanje spola tokom formiranja u gnijezdu. Laboratorijska istraživanja (Claude Pieau 1974) supokazala da ukoliko se jaja u inku<strong>ba</strong>toru drže <strong>na</strong> temperaturi ispod 28°C, izleći će se mužjaci. Natemperaturama iz<strong>na</strong>d 29,5°C izlegu se pretežno ženke, a <strong>na</strong> temperaturama između 28 – 29,5°Cmogu se izleći o<strong>ba</strong> spola, kako mužjak tako i ženka.Izvorište Turije čini nekoliko potoka <strong>na</strong> sjevernim padi<strong>na</strong>ma brda Borovica i sjeverozapadnimpadi<strong>na</strong>ma brda Stražbenica. Gornji dio sliva i izvorište, z<strong>na</strong>čajno je devastiran eksploatacijom uglja.Procesi fluvijalne erozije u slivu Turije su veoma izraženi što se u ko<strong>na</strong>čnici vidi po <strong>na</strong>nosima kojerijeka Turija transportuje <strong>na</strong> ušće u jezero <strong>Modrac</strong>. Na ušću rijeke Turije u akumulaciju <strong>Modrac</strong>za<strong>ba</strong>ren je veliki kompleks zemljišta, površine oko 200 ha.Glo<strong>ba</strong>lne klimatske promjene se neminovno odražavaju i <strong>na</strong> istraživano područje i <strong>na</strong> istraživanu vrstu.O konkretnim efektima je vrlo teško govoriti, jer se radi o području koje u <strong>na</strong>šoj zemlji nije dobilo <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čaju kao u zemljama razvijenog svijeta. Zbog toga se može govoriti samo o glo<strong>ba</strong>lnim efektimaklimatskih promje<strong>na</strong> i mogućim projekcijama <strong>na</strong> prostor Bosne i Hercegovine.3.3 Fizičko – hemijske i mikrobiološke karakteristike vode akumulacije <strong>Modrac</strong>Na osnovu raspoloživih rezultata ispitivanja fizičko-hemijskih, hidrobioloških i <strong>ba</strong>kterioloških svojstavavode koja su o<strong>ba</strong>vlje<strong>na</strong> od 1997 – 2011. godine, očito je da je u tom periodu došlo do z<strong>na</strong>čajnihpromje<strong>na</strong> u kvalitetu vode akumulacije <strong>Modrac</strong>. Rezultati fizičko-hemijskih istraživanja, ukazuju <strong>na</strong>činjenicu da se voda akumulacije <strong>Modrac</strong> ne može svrstati u II klasu voda, kako je po važećimzakonskim propisima kategorisa<strong>na</strong>.Na ovu činjenicu ukazuju sljedeći parametri:- smanje<strong>na</strong> providnost vode, kojom se određuje intenzitet svjetlosti u vodi,- smanje<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> otopljenog kisika, kao jednog od bitnih pokazatelja kvaliteta vode,- otopljene organske materije (utrošak kalijevog permanga<strong>na</strong>ta KmnO 4 ), pokazatelj koji ukazuje <strong>na</strong>stepen organskog zagađenja vode,- utvrđene koncentracije azotnih i fosfornih jedinjenja, osnovnih jedinjenja za razvoj živog svijeta,- željezo i mangan, pa i ostali teški metali (Pb, Zn, Cr, Cu, Al).Pose<strong>ba</strong>n problem predstavlja kontinuirano unošenje ugljene prašine i njenog deponiranja u vidusedimenta. Pored ugljene prašine, u akumulaciju se unosi i <strong>na</strong>nos iz Spreče i Turije što z<strong>na</strong>čajno utiče<strong>na</strong> promjenu kvaliteta vode i smanjenje korisne zapremine akumulacije.Može se zaključiti da je tokom svog postojanja akumulacija izmijenila stepen trofije i to od mezotrofijedo eutrofije sa povećanjem eutrofikacije. Voda akumulacije <strong>Modrac</strong> je u posljednje vrijeme <strong>na</strong> granicieutrofne vode. Nažalost, kvalitet vode akumulacije <strong>Modrac</strong> se konstantno pogoršava u odnosu <strong>na</strong>www.ekologija.<strong>ba</strong> 11

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!