Grafički prikaz 3. Frekvencija pojavljivanja <strong>ba</strong>rske kornjačepo lokalitetima za mjesec aprilEmys orbicularis <strong>na</strong>đe<strong>na</strong> <strong>na</strong> području jezera<strong>Modrac</strong>Tokom mjeseca maja, <strong>na</strong>jveća frekvencija pojavljivanja kornjače je bila <strong>na</strong> transektu <strong>Modrac</strong>, a<strong>na</strong>jmanja <strong>na</strong> lokaciji Bokavići. Kornjače su se češće pojavljivale u drugoj polovini maja. Tokommjeseca ju<strong>na</strong> su organizira<strong>na</strong> četiri terenska izlaska. Zabilježe<strong>na</strong> je ujed<strong>na</strong>če<strong>na</strong> frekvencijapojavljivanja kornjače <strong>na</strong> transektima <strong>Modrac</strong>, Mosorovac i Priluk, a <strong>na</strong>jmanja <strong>na</strong> transektu Bokavići.Tokom jula su o<strong>ba</strong>vlje<strong>na</strong> četiri terenska izlaska <strong>na</strong> svim transektima. Na transektima Mosorovac i<strong>Modrac</strong> ponovo je uočeno <strong>na</strong>jviše jedinki <strong>ba</strong>rske kornjače, a <strong>na</strong>jmanje je bilo <strong>na</strong> transektu Bokavići.Grafički prikaz 4. Frekvencija pojavljivanja <strong>ba</strong>rskekornjače po lokalitetima za mjesec majGrafički prikaz 5. Frekvencija pojavljivanja <strong>ba</strong>rskekornjače po lokalitetima za mjesec junTokom terenskih izlazaka koji su provedeni u mjesecu avgustu, zabilježene su frekvencije pojavljivanjakornjače vrlo slične frekvencijama pojavljivanja zabilježenim tokom mjeseca jula. Sličnost se ogleda utome što je <strong>na</strong> transektu <strong>Modrac</strong> ponovo zabilježe<strong>na</strong> <strong>na</strong>jveća frekvencija pojavljivanja kornjače, dok jeistovremeno <strong>na</strong>jmanja frekvencija zabilježe<strong>na</strong> <strong>na</strong> transektu Bokavići.www.ekologija.<strong>ba</strong> 17
Grafički prikaz 6. Frekvencija pojavljivanja <strong>ba</strong>rskekornjače po lokalitetima za mjesec juliGrafički prikaz 7. Frekvencija pojavljivanja <strong>ba</strong>rskekornjače po lokalitetima i mjesecima istraživanja –avgustPojavljivanje kornjače <strong>na</strong> lokalitetima Bokavići, Mosorovac i <strong>Modrac</strong> je bilo <strong>na</strong>jčešće u periodu druge itreće sedmice avgusta, a <strong>na</strong> transektu Priluk, tokom četvrte sedmice avgusta. Tokom septembra suprovede<strong>na</strong> dva terenska izlaska. I tokom ovog mjeseca <strong>na</strong>jveća frekvencija pojavljivanja kornjačezabilježe<strong>na</strong> je <strong>na</strong> transektu <strong>Modrac</strong>, a <strong>na</strong>jmanje <strong>na</strong> transektu Priluk.Period istraživanja <strong>ba</strong>rske kornjače praćen je velikim količi<strong>na</strong>ma padavi<strong>na</strong> u proljeće, a tokom ljetasušom i veoma visokim temperaturama. Početak istraživanja je obilježen visokim vodostajemakumulacije, visokim količi<strong>na</strong>ma padavi<strong>na</strong> i niskim temperaturama, što je bilo karakteristično za april ipočetak mjeseca maja. Kasnije je došlo do povećanja dnevnih temperatura zraka, prestanka padavi<strong>na</strong>i <strong>na</strong>stupanja višemjesečne suše, praćene izuzetno visokim temperaturama. Temperature su bile<strong>na</strong>ročito visoke tokom jula i avgusta.Tokom terenskih istraživanja koja su provede<strong>na</strong> u periodu od 25.8. do 4.9. 2012. godine, pro<strong>na</strong>đeno je11 uginulih jedinki <strong>ba</strong>rske kornjače. Jed<strong>na</strong> jedinka je bila pregaže<strong>na</strong> autom <strong>na</strong> lokalnom putu, a zaostale nije bilo moguće utvrditi razlog uginuća, ali je to bilo moguće povezali sa visokimtemperaturama i velikom sušom i visokim nivoom eutrofikacije močvarnih dijelova koje <strong>na</strong>stanjuje<strong>ba</strong>rska kornjača.S ciljem utvrđivanja kondicionog stanja <strong>ba</strong>rske kornjače, tokom jula mjeseca je ulovljeno devet jedinki,<strong>na</strong> kojima je izmjere<strong>na</strong> duži<strong>na</strong> karapaksa, duži<strong>na</strong> plastro<strong>na</strong> i masa. Utvrđeno je da se duži<strong>na</strong>karapaksa kretala od 9-13 cm, duži<strong>na</strong> plastro<strong>na</strong> 6-10 cm, a masa od 350 do 650 g. Na osnovu tihpodataka se vidi da su osnovne tjelesne mjere i masa ulovljenih kornjača karakteristične za istraživanuvrstu, a pozicionirane su u granicama koje <strong>na</strong>lazimo u literaturi.5.3 Problem ugroženosti <strong>ba</strong>rskih kornjača u drugim zemljamaNa problem ugroženosti gmizavaca i njihovog opstanka, u posljednje vrijeme ukazuje veliki brojstručnjaka različitog profila.Tako Olivier i sur. (2010) ukazuju <strong>na</strong> aktualni gubitak biološke raznolikosti pri čemu gmazovi ivodozemci mogu biti korisni pokazatelji ekosistema, ali to zahtijeva dobivanje preciznih i nepristranihpopulacijskih parametara. Pri tom <strong>na</strong>vode <strong>ba</strong>rsku kornjaču <strong>na</strong> osnovu koje su <strong>na</strong>pravili model sistemza praćenje di<strong>na</strong>mike njene populacije.Nemoz i sur. (2004) su pratili uticaj ribolova <strong>na</strong> <strong>ba</strong>rsku kornjaču u Francuskoj i pokazali da od 17 ženkikornjače ulovljenih u junu 2001. godine, tri je imalo udice za ribolov, zakačene u jednjaku. Rekreativniribolov je takođe bio odgovoran za smrt 20% kornjača <strong>na</strong> tom prostoru. Svi smrtni slučajevi dogodili suse u ribnjaku gdje je dopušten noćni ribolov. Kornjače su bile zakačene za izgubljene ribolovne alate iutopljene ili su ih maltretirali ribolovci. Prema priloženim podacima pomenutih autora, noćni ribolov jefatalan za opsta<strong>na</strong>k <strong>ba</strong>rske kornjače.18 www.ekologija.<strong>ba</strong>