3. Crkva Sv. Tome, Kuti4. Crkva Sv. Sergeja i Vakha, Podi5. Crkva Sv. Stefana, Sušćepan6. Crkva Sv. Neđelje, Jošica7. Crkva Riza Bogorodice, Bijela8. Crkva Sv. Petke, Mukovi, poluostrvo Luštica9. Manastirski komplek, ostrvo Žanjice10. Crkva Sv. Trifuna, Klinci, Luštica11. Kompleks Crkve Av. Tome, Trebesin12. Staro gradsko jezgro <strong>Herceg</strong> Novog13. Zidine starog hercegnovskog Grada14. Kanli Kula, <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>15. Tvrđava Forte Mare, <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>16. Tvrđava Španjola, <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>17. Utvrđenje Mamula, ostrvo Lastavica,zatim 29 objekata treće kategorije, te ukupno 63 sakralna objekta graditeljskog nasljeđa,vojnih objekata ili drugih grupacija i kompleksa koji nisu registrovani kao spomenici kulture.Zaštićeni objekti prirodeRješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode broj 01-299 od 28.04.1965. godine„Utvrđuje se da Park Hotela Boka“ u <strong>Herceg</strong> Novom ima svojstvo zaštićenog objekta prirodekao Botaničko-hortikulturni objekat.2.2 Mogući razvoj stanja u životnoj sredini na predmetnom području ukoliko se nerealizuje Urbanistički projekatU slučaju da ne dođe do realizacije predmetnog urbanističkog projekta, ukoliko ne dođe do„divlje“ gradnje, neće se promijeniti postojeće stanje životne sredine.3. IDENTIFIKACIJA PODRUČJA ZA KOJA POSTOJI MOGUĆNOST DABUDU IZLOŽENA ZNAČAJNOM RIZIKUPrimjena Urbanističkog projekta će prvenstveno imati uticaj na samu lokaciju, te nasusjedno područje.Karakteristike okoline lokacijeOkolinu lokacije karakteriše stambeno-poslovno sa svim svojim osobinama.Pejzaž koji dominira područjem je pejzaž gradskih osobina, tj. antropogeni pejzaž naselja iapartmanskih sadržaja, da bi iznad njih u pozadini dominirali obronci brda prekrivenirijetkom stalno zelenom vegetacijom tipa makije.More u području, prema podacima o sanitarnom kvalitetu mora na javnim plažama jepodobno za kupanje. Međutim, ti isti podaci pokazuju da more onečišćuju otpadne vode, štoupozorava da povećano onečišćenje može prerasti u zagađenje i onemogućiti more zakupanje i rekreaciju.Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj<strong>Izvještaj</strong> o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu40
4. POSTOJEĆI PROBLEMI U POGLEDU ŽIVOTNE SREDINE U VEZI SAURBANISTIČKIM PROJEKTOMPoseban problem u obalnom području predstavlja razriješavanje konflikata koji se javljajuuslijed težnji da se realizuju projekti koji nose kratkoročni profit, nasuprot dugoročnojvalorizaciji kroz zaštitu i očuvanje prirodnog ambijenta.Uzimajući u obzir sadržaj i glavne ciljeve Urbanističkog projekta, te karakteristike i sadašnjestanje u predmetnom i susjednom prostoru, identifikovana su slijedeća sporna pitanjaživotne sredine koja je trebalo ocijeniti u postupku Strateške procjene uticaja na životnusredinu:- Biološka raznolikost, flora i fauna, zaštićena područja,- Kvalitet obalnog mora,- Zelene površine,- Pejzaži,- Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja.5. OPŠTI I POSEBNI CILJEVE ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINEUSTANOVLJENI NA DRŽAVNOM ILI MEĐUNARODNOM NIVOU KOJISU OD ZNAČAJA ZA URBANISTIČKI PROJEKATRepublika Crna Gore ima osnovne akte, kao što su Ustav, Strategija održivog razvoja,Zakon o zaštiti životne sredine, koji omogućuju da se zaštiti životna sredina i integrišuekološki faktori u cilju postizanja održivog razvoja. Međutim, postojeći sistem za upravljanježivotnom sredinom je nedovoljan za ispunjenje svih obaveza koje proizlaze iz zakonskihobaveza.Iako u Crnoj Gori postoji dugo iskustvo u planiranju namjene prostora, postupak izrade idonošenja prostornih planova je imao niz slabosti. Rezultat toga su izraženi negativnitrendovi u upravljanju prostorom, koji se prvenstveno manifestuju kroz promjenu namjeneprostora, neplansku ili nelegalnu (divlju) izgradnju, i nekontrolisanu urbanizaciju. Ovim seugrožavaju i devastiraju najvrijedniji resursi Crne Gore, kao što je pomorsko dobro. Poredtoga ugrožavaju se ili trajno narušavaju prirodne vrijednosti i pejzažne cjeline koji činenasljeđe Crne Gore i njeno jedinstveno obilježje kao ekološke države. Istovremeno slabikvalitet življenja, posebno u velikim gradovima i obalnom području, usled pretrpanostinaselja, kao i zastarjelosti i nedostupnosti infrastrukture.Posljednjh 15-tak godina, poseban je pritisak načinjen u obalnom području i to od straneturizma, pomorske privrede i eksploatacije mineralnih sirovina. Ove su aktivnosti uglavnomneodrživo eksploatisale neobnovljive prirodne resurse (prije svega prostor i pejzažnevrijednosti). Stoga se može opravdano reći da je prostor na obali, kao jedinstvena ispecifična vrijednost Crne Gore, u velikoj mjeri „potrošen”, budući da je pretrpio izmjenuprirodnih i pejzažnih vrijednosti.Jedan od uzroka za ovakvo stanje je i rascjepkanost nadležnosti između pojedinihinstitucija, koju prati i preklapanje nadležnosti. Stoga je nužno uspostaviti integralni sistemupravljanja obalnim područjem.Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj<strong>Izvještaj</strong> o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu41