HRVATSKE ŠUME 4 (6.7.1992)

6. srpnja 1992.IZAZOVINOVOGProblem sušenja PokupskogPosljedice sušenja hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu: svakog proljeća na granama imasve manje lišća, a i stablo se pomalo suši. Snimak iz Draganičkih lugovabazenaU šumama Pokupskog bazena— rekao je nedavnona sastanku u Jaski IvanMrzljak, upravitelj Upravešuma Karlovac — samo prošlegodine posjekli čak 60.000 m' »sušaca«,stabala kojima su se krošnjesušile i koja su iz šuma uklonjenaiz sanitarnih razloga. Posebnozabrinjava činjenica da jevrijeme sušenja stabala sve kraće ida su ta stabla par mjeseci ili godinudana ranije izgleda zdrava. Po­VREMENAjava sušaca u ovom bazenu datiraiz ranijih vremena, a prva veća sušenjauočena su još 50-tih godina,što je 60-tih godina poprimilo većerazmjere. Tada su počeli radovi napromjenama vodnog režima, a javilesu se i ideje o reguliranju poplavnihvoda dijela sliva rijeke Save,što bi rezultiralo retencijom(prikupljanje poplavnih voda najednom mjestu) Kupčina, u kojojbi se našlo oko 8.000 ha šume kojimadanas gospodari Uprava šumaKarlovac. Možda nije naodmet napomenutida su Rečički, Draganički,Jastrebarski i Pisarovinski lugovido 1947. godine bile gospodarenepo zemljišnim zajednicama ida je tada, pa i do 60-tih godina unjima bilo mnogo pašarenja i žirenja,te da do 60-tih godina nije moglobiti ni govora o normalnom gospodarenjuovim šumama. Kadsmo taj problem otklonili pojavilisu se problemi koji su nastali kaoposljedica promjena vodnog režima... Mnogo toga je urađeno dabi se ukazalo na uništavanje šumaizgradnjom autoputa, kanala Kupa-Kupa,odvodnih kanala i slično,ali nismo uspjeli i retencija je u vehkomdijelu završena. Od 70-tihgodina stručnjaci Šumarskog fakultetaZagreb i Šumarskog institutaJastrebarsko proveli su višeistraživanja, koja bi trebalo objedinitiu studiji koja mora odgovoritina pitanje: zašto su šumske sastojineu stanju u kome se mnogastabla suše i zahtijevaju takav načingospodarenja kojim umjestosječe zrelih stabala vršimo sječu»sušaca«?- Problem je dosta složen i višese ne može parcijalno rješavati -konstatirao je Duje Pavelić, šefrazvojno-planskog odjela Upravešuma Karlovac komentirajući podatkeiz elaborata sačinjenog uovoj Upravi - Radi se o ukupno14.935 ha šuma, od čega je cea 80posto u državnom vlasništvu. U šumamaima cea 76 posto hrasta lužnjaka,a ostalo su jasen i joha, tenešto topola koje su umjetnim putemunesene u ove šume 60-tih godina.Režim voda je za 25 godinastrašno izmijenjen što je uvjetovaloi reviziju osnova za gospodarenjeovim šumama. Naime, ukupnisječivi etat u ovim šumama je prosječnogodišnje iznosio cea 68.000m\ a sada sječemo gotovo toliko»sušaca«, a vrlo malo redovnogetata. Uz promjenu vodnog režima- ovdje je stalno prisutno oboljenjeprozvano pepelnicom, velikesu štete od srneće divljači i glodavaca,a i mi smo pridonijeli promjenamau šumi gradeći šumske ceste,odvodne kanale i slično. Urodžira je sve rjeđi, pa u periodu od1966.-1970. g. uroda nije ni bilo... Iz ovih šuma je nestao brijest,gotovo je nestao jasen, a sadasmo suočeni sa sušenjem hrasta.Problemi su u zaobalnim vodama,dubini kanala i si., pa kanal uzautoput prikuplja sve vode i odvodiih u Kupčinu i tako ponegdjeimamo vrlo duge poplave, a nadrugim mjestima istovremeno nemadovoljno vode...- Proučavajući vodni režim uovom bazenu - rekao je BranimirMayer iz Šumarskog instituta Jastrebarsko— naišli smo na vrlosloženu statigrafsku situaciju kojaje tražila raslojavanje po horizontima,jer su komunikacije izmeđupovršinskih i podzemnih voda(zbog raznih zahvata) otežane i zaključilida su vode u šumama reduciranena trećinu prijašnjih i popovršini i po trajanju. Istovremenoje došlo do jakih porasta srednjihtemperatura, a oborine su bileu padu. Klimatsko isušivanje ihidromelioracioni zahvati su jedanod osnovnih razloga sušenjastabala u ovom bazenu. Godine1989. bio je vrlo povoljan rasporedoborina i situacija se je nešto popravila.Hrastov podmladak se jeu početku mučio, ali kasnije jeipak »krenuo«, a vidjeli smo i daprotočne vode pospješuju prirastkod stabala. Neosporno je da u Pokupskombazenu nedostaju poplavnevode i da sadašnje stanjeutječe na podmladak i starija stabla.Primijećeno je i onečišćavanjevoda, tla i zraka bakrom, olovom icinkom, što je posljedica unošenjapesticida u vinograde, ali i prometa...- Kupčina je samo dio retencijeu kojoj bi se našlo oko 55.000 hašuma u Srednjoj Posavini - komentiraoje Branimir Prpić, profesorna Šumarskom fakultetu u Zagrebu.- Zahvaljujući Upravi šumaKarlovac znanstvenici su navrijeme upozoreni na ovaj problemi proučavali su posljediceuređenja sliva Save na šume. Ovdjeje osnovana i pokusna retencijaKupčina, gdje smo organiziralipokus. Utvrdili smo dosta toga, anajvažnije je da već nakon 10 danautjecaja poplavnih voda na hrastovpodmladak isti ugiba, a uz to- prirasti na hrastovim i jasenovimstablima padaju. Pokupski bazensmo kazetirali i to treba popraviti,te treba postići da vode tekupo površini zemlje, tj. bilo bidobro vratiti preduvjete koje sušume ovdje nekada imale. Ukolikose to postigne - mlade šume će seobnoviti i prilagoditi novoj situaciji,a sa gubitkom starih ćemo sevjerojatno morati pomiriti. Sa metalimai bolestima ovaj bazen jošuvijek nije opterećen preko kritičnegranice...— Nažalost, moramo konstatiratida nam šume postaju monokulturnima- rekao je MiroslavHarapin iz Šumarskog institutaJastrebarsko - a na ovim područjimaje nestao brijest, jasen jeugrožen, a ni jedna vrsta nije tolikougrožena štetnicima kao što jehrast. Dovoljno je da dva faktorautječu na zdravlje biljki da bi onepotpuno nestale, što se je dogodilos brijestom, koji su uništile holandskabolest i štetočine. Nije svejednoda li je šuma bila, na primjer,obrštena od srneće divljači prije50 godi«a i danas. Šume namveć nalikuju na starca kojeg i upalapluća može usmrtiti. Tamo gdjesu šume bile jače napadnute defolijatorimai sušenja su bila veća...- Pokupski bazen je tipična šumahrasta lužnjaka - rekao jeSlavko Matić, dekan Šumarskogfakulteta Zagreb - koja izražavasve probleme ove vrste u Hrvatskoj.Ova šuma je vjekovima raslaokružena naseljima i pretrpila jemnoge utjecaje čovjeka, pa je postalai poHgonom mnogih našihistraživanja. 0 Pokupskom bazenutreba izraditi studiju koja će datiobjektivnu sliku onog što je bilo,što jest i što će biti. To nije interestek Uprave šuma Karlovac, već interesšumarstva Hrvatske, jer ovdjedolaze do izražaja sve oneobjektivne i subjektivne stvari kojesu se događale sa našim šumama.U Pokupski bazen treba vratitipoplave, koristeći vodoprivrednumrežu koju imamo, treba razmislitio mogućim pravcima djelovanjai projektirati mrežu koja će vratitivodu u šume.OTVORENO PISMO KAPETANU FREGATEIZGUBLJENO ČASNlŠTVOftr •m^istii »Slobodna Dalmacija.- broj 14.689 nam I strani 14 proćit.ao sam članak iz zapovjednitI ševa obrane za Srednju Dalmaciju i Sjevernumn^ Dalmaciju pod naslovom »Tko napada i rušidalmatinske gradove:Iščttav&njem imena navedeni!) u napisu našaosam znana, a još i više nepoznatih imena.Izmađu miti našlo se i Vaše ime kapetane fregate.Pre.t^tedom arhive našao sam podnesak od 9. siječnm1991 godme revers - poruka našem rasadničaru. •' •-- •, \foUm Vas donositeim ove poruke iz-tva »Mosor* Split isporučite iz ra~,>,i %K.t.,ejncra crnog bora za pošumljavanje'TU"••• Vas kapelane fregate i naših raniir.iibio je na\edenog datuma kada.'i obzin im na rada :'ajediiičke inte-I zaštite iikoliša V> po zanimanju i..t I ;u pvmor'^ki oficir a hrb- ••••'••-hije.1%'e u svezi planinarenja i vt ^io~;^ ..^....,„(• /idredenje inženm ...,;,««i^n'a,priroda, bh,.ki • .-stita šuma i planme, a hobipomorske bitkeZaista puno zajedničkog. Tog dana sjedili smo uslužbenoj kancelariji. Vi na pohabauvi fottilji, a ja nadrvenoj klimavoj sjedalici i nije nam smetalo. Krozrazgovor ste mi o svojoj iiubavi prema prirodi pnpovjedalio tvrdom mašklmu od koga briae ruke udarcemu kamen Mosora kopajući nipe za sadnju, o oštećenimnoktima od skupHama škrte zemlje • zuljevitih ruku. okrupnim kapima znoja s čela koie su padale na meznekorienčice u sadnji crnog bora tiou niie toliko crn kolikoje blago tam.an ispred kulise j..'-kosne Politčke iponosne Hrvatske planine Mosor Obopca smo znahda poklonjene sadnice uzgojio je nas vrijedan rasadnićaru Muca odakle potječu Vaši K'injem kapetane fregateObojica smo ostah bez oca Vi. neda%mo u nesretnomusudu, a ja poodai ao u tragediji hrvatsltog narodaiz toga što ste voljeli prirodu, btiike. planinarenje,bio sam siguran da volite ljude. žene. i Kcujem da steoženjen, slijedom toga možda imate djecu, %-ohte diecn1 sve ono što }c čestito i ljudsko. Vj&nemso sam da imumo zajedničkog u duhu i naravi Rado smo Vam darivalisadnice u obogaćivanju i zastni pnrode t okolišaA onda. uslijedila je vijest, strasne i te«ke nječi iz napisada ste napadah Split i Kaštela i sve do tada lijepoodjednom se srušilo.U Šumarskom institutuJastrebarsico ove jegodine održan sastanalcstrućnj'a/ca iz ovoginstituta, Uprave šumaKarlovac i sa Šumars/cogfal(u/teta Zagreb, na fcomeJe bilo govora oposljedicamavodoprivrednih zahvata isličnih radova na šume uPokupskom bazenu, temogućnostima zarješavanje problema kojisu rezultirali sušenjemšuma u ovom bazenu.Nakon ovih i ostahh diskusijakoje su detaljnije razradile nekeod dijelova problema sušenja stabalau nizinskim šumama na prijedlogdirektora Šumarskog institutaJastrebarsko Jose Gračana imenovanaje Inicijativna grupa kojaće prikupiti materijale za izradustudije o šumama Pokupskog bazenau sastavu: Branimir Prpić(Šumarski fakultet Zagreb), BranimirMayer (Šumarski institut Jastrebarsko),Gašpar Fabijanić(»Hrvatske šume« - Direkcija) -Duje Pavešić (Uprava šuma Karlovac).Podzemne vode i posljedicevodoprivrednih zahvata u ovim šumamaće se i dalje pratiti, a poduzimatće se i aktivnosti koje bi trebaledovesti do veće suradnje savodoprivrednim organizacijama ucilju spašavanja šuma Pokupskogbazena, koje su smještene izmeđuZagreba i Karlovca i predstavljajuprvi uvjet opstanka ljudi na ovomprostoru, jer — ako nestanu šume,uskoro će nestati i životinje, a tada...Očito je da su iza nas godine ukojima se je velikim zahvatima pokušavaloriješiti jedan problem i- stvoriti drugi. Vodoprivrednizahvati u Pokupskom bazenu rađenisu da bi se Zagreb i Karlovacspasili od velikih poplava, ali sustvorili problem sušenja šuma, začovjeka vjerojatno veći od problemapoplava. Danas znamo da je20. stoljeće bilo stoljeće ekonomije,izazova da ljudi povećaju životnistandard i udobnost, a da će 21.stoljeće biti stoljećem ekologije,jer su u želji da žive bolje ljudi polakouništavali prirodnu okolinu.Zato razmišljanja ljudi koji se bavešumom i izazovi spašavanja šumau Pokupskom bazenu pokazujuda još nije kasno učiniti poneštona očuvanju okoline u kojoj živimo.Za nekoliko će godina vjerojatnobiti kasno.VesnaHRKALOVIĆZnate U kapetane fregate da iz zad&tih mu koordinatavaš topnik ispalio je streljivo ravno na Vaš velikihobi, a moje životno određenje, zapalili ste posljednjuborovu šumu na padine ma uzvišenja Krban-plana uPlanom. Izgorjela je mla ia posljednja borova šuma brdaVlaška iznad Trogin.. pa šuma u Žednom na CiovuKapetane fregate aegi: ate sami .sebe ili vam je naređenoda pucate u svoja uvjerenja ih .ste poremećenizamislite kapetane kojim slučajem da Vaš kolega skojeg drugog torpednog broda u ovom prljavom ratuprotiv Hrvatske izmiješa koordinate i upuca Va^uadresu.Oficiru, Vaše ruke više nisu uprljane škrtom zemljoms Mosora, već od nečijeg strašnog usuda, a moždai krvi Vi više nemate vremena da postanete Časnik.Moja djeca nakon vašeg topničkog udara ne spavajumirnim snom. a