HRVATSKE ŠUME 4 (6.7.1992)

6. srpnja 1992.OD AERO-AGRESIJE DO EKOLOŠKE KATASTROFE"UMIRANJE" ŠUMA U HRVATSKOJ I - ČOVJEKKako i koliko »umiru« šume u svijetu, Europi, našoj zemlji? Što pokazuju istraživanja o procesu sušenjašum= u Hrvatskoj? Kakve su posljedice na druge ekosisteme i u krajnjoj liniji — čovjeka? Što sepoduzima da bi se spasile šume?Nekontrolirano iskorišćivanjei gola sječa smanjujuu mnogim slučajevimaproduktivnostišuma, uništavaju osnove opstanka,ubrzavaju eroziju tla i napredovanjepustinje. U industrijskim,a i zemljama u razvoju, došloje do kritične granice, izakoje više neće biti moguće popravitistanje šuma, vitalnog dijelanašeg okoliša...«- KRITIČNA GRANICAšto se dogodilo sa šumama iprirodom? Što je dovelo do ovakverezolucije i što je poduzetoda bi se otklonila ili bar smanjilaopasnost?Primjera ima mnogo!Fenomen kiselih kiša je prviputa primjećen prije tridesetakgodina u Skandinaviji. U njihovimriječnim tokovima tada supočele ugibati pastrve i lososi.Desetak godina kasnije, prekostotinu jezera na* američkomkontinentu je ostalo bez riba,dok su u barama izumirali daždevnjacii žabe. Na velikim površinamapočele su se sušiti žitarice,a uskoro je uočeno da se sušei stabla u šumama. U švicarskimje šumama u toku 1987. g.nađeno 56 posto oboljelih stabala.Sto )e biio z& 30 posto više negodvije godine ranije. Prije dvijegodine Savjet za šumarstvo SRNjemačke je proveo istraživanjekoje je pokazalo da materijalnigubici zbog sušenja stabala unjemačkim šumama iznose okomilijardu DEM godišnje, što jeposljedica povećanih troškovagospodarenja pri sječi razasutihoštećenih stabala, povećanihtroškova za zaštitu šuma (suzbijanještetočina) i pojačanihuzgojnih radova... Posljediceprocesa sušenja šuma su ekološke,ekonomske, socijalne, zdravstvene... Da ne nabrajamo dalje- računa se da je ekonomskavrijednost šume samo deseti dionjene vrijednosti za čovjeka -šuma, naime, ima mnogobrojneopćedruštvene funkcije: pročišćujezrak koji udišemo, pročišćavavodu koju pijemo, zadržavavelike količine voda i takosprečava poplave, stvara tlo pogodnoza poljoprivredu, utječena klimu, stvara uvjete za turizam.Ukratko - šuma stvara uvjetepotrebne za život!- UZROCI PROPADANJAŠUMA»Danas raspolažemo s punoobavijesti o štetnom utjecaju biocidana čovjekovo zdravlje«, pišeprof. Šumarskog fakulteta uZagrebu dr. Branimir Prpić u raduposvećenom sušenju šumamau Hrvatskoj prošle godine«pa njihova sve veća količina ubiosferi sve više ugrožava čovjeka.To su na prvom mjestu DDT iklorirani naftalini (aldrin, endrin)i organski fosforni spojevi(malation, poration). Oštećenježivotnog okoliša ubrzalo je razvojekologije, ali istovremeno suse razvijala i zaštitna sredstvakoja su štetna za čovjeka. Velikozanimanje je izazvala knjigaRachele Carson u USA pod naslovom»Nijemo proljeće« u kojojizmeđu ostalog navodi da paration,koji je upotrijebljen u Kali-\ forniji 1962. g. za zaštitu voćnja-.ka u količini od 3,5 milijuna kg,predstavlja otrov kojim se može10 puta uništiti čitavo čovječanstvo.Ovo upozorenje je izazvalo živerasprave i razmišljanja o tomekoliko koriste, a koliko su zapravoštetni insekticidi. Još većipoticaj razmišljanjima o odnosimau biosferi izazvala je knjigaD. Meadowsa »Granice rasta« odemografskoj eksploziji, potrošnjisirovina i energije i onečišćenjuokoliša. Sva današnjaistraživanja ukazuju na traženjedrukčijih načina uravnoteženjau biosferi sa što manjom primjenombiocida.Ovo se osobito odnosi na korištenjepesticida u šumama, kojedržimo posljednjim ekološkim-uporištem u kopnenom dijelu biosfere.Tu postoje prirodni uvjetiza pročišćavanje voda koje ulazeu izvorišta i vodene tokove pa jesvako namjerno onečišćenje biotopaugrožavanje čovjekovazdravlja.Sličan učinak imamo kod ko-"rištenja umjetnih gnojiva koja sapoljoprivrednih površina dolazeu šumu. To posebno dolazi doizražaja kod nizinskih šuma kojese većim dijelom nalaze na nižimpoložajima od intenzivnepoljoprivrede...«Prema istraživanjima koja suproveli neki od naših stručnjaka:za vrijeme vožnje od 100 kmjedan automobil zagadi zrak s 2mg olova na m' zraka, iz Italije unašu zemlju godišnje »stiže« 192t sumpornog dioksida, olova idrugih štetnih tvari koje aerozagađenjimautječu na biljni i životinjskisvijet, na čovjeka, iz Mađarske»dobivamo« 471, iz VelikeBritanije 32 t, iz Njemačke 18 titd. (ukupno 497 t godišnje). Naravno- i mi emitiramo mnogoštetnih sastojaka u atmosferu,kojima zagađujemo vlastitu okolinu,ali dio toga vjetrovi odnesui u susjedne zemlje.Sušenje i »umiranje« šuma posljedicaje kompleksnog djelovanjamnogobrojnih uzročnika: zagađivanjakoja stižu ih atmosferei iz tla (razni polutanti -nuzgredni »proizvodi« industrijei razvoja cestovnog saobraćaja:sumporni dioksid, dušični oksidi,ozon, olovo, ugljikovodici...), djelovanječovjeka na prirodni okoliš(izgradnja vodoprivrednihobjekata, prekomjerna sječa iuništavanje šuma, upotreba fosilnihgnojiva koja sadrže mnogosumpora itd.). Neki od nabrojenihfaktora u nekim slučajevimadjeluju zasebno, ali najčešćesimultano djeluje nekoliko različitihfaktora,- Još uvijek smatramo da jeaerozagađenje - kaže dr. BranimirPrpić - jedan od jezičaca navazi među faktorima koji uvjetujusušenje šuma. Dok nije bilokemijskih utjecaja na okolinu -ekosistemi su se lako odupiraliostalim faktorima. Biljne vrstesu »programirane« na minimumi maximum onečišćenja koji mogupodnijeti... Klimatske priliketakođer značajno utječu na šumu.Na našim prostorima je toplorazdoblje započelo negdje1935. g., što je kulminiralo u razdobljuod 1943. - 1952. g. Nakon1975. g. ponovno je došlo do zatopljivanja,a zabilježen je i nedostatakoborina, što drveću ne odgovara.Uz to - pojačan je promet,stigle su kisele kiše, upoljoprivredi se koriste razni pesticidi,što sve zajedno djeluje nabiljni svijet, a prema nekim istraživanjima- i na životinje kojese hrane biljkama, pa onda 1 načovjeka. Međutim - što organizamčovjeka može podnijeti -biljka ne podnosi. Tako je Odborza zaštitu šuma EEZ propisao nižegranične vrijednosti sumornogdioksida i dušičnih oksida uzraku od Svjetske zdravstveneorganizacije.Ako se nastavi ovakav »napad«na šume - u 21. stoljeće ćemovjerojatno ući osiromašeniza dobar dio ovog ekosistema,jednog od najosjetljivijih u prirodi.A onda - doći će do erozijetla, do pojavljivanja bujica, pokretanjatla, zasipavanja akumulacijskihjezera, zasipavanjapoljoprivrednih površina neplodnimsupstratom, promjeneklime, velikih poplava, nestat ćepitke vode, riječne doline će postatimočvare... Ukratko - postepenoće nestajati uvjeti potrebniza život čovjeka!- KAKO »UMIRU« ŠUME UHRVATSKOJ?Prema podacima iz tri ankete osušenju šuma u Hrvatskoj (provedene1987., 1988. i 1990. g.) - Šumesu zaista ugrožene i prijetiim gotovo ekološka katastrofa.Naime - 1987. g. bilo je bolesno26% stabala, 1988. - 34%, a prošlegodine 31%. Podaci se mogu irelativizirati, jer je u međuvremenudošlo do promjena u gospodarenjušumama i sada sesječa ne vrši na temelju gospodarskihosnova koje su rađenetako da predvide sječu zrelih sastojina,odnosno šuma koje su iekonomski najpogodnije za sječu,već se sjeku uglavnom »šušci«- stabla koja je u manjoj ilivećoj mjeri zahvatio proces sušenja.Osim toga - u prvom popisunisu bile obuhvaćene šumena području Dalmacije i Ogulina,ali ipak je evidentno da jestanje od prve ankete do prošlogodišnjegpopisa pogoršano. Napogoršanje od 1987. do 1988. g.značajno je utjecalo stanje bukve,naše najrasprostranjenijevrste, koja je tijekom proljećaoštećena mrazom, a za vrijemeljeta bila pogođena jakom sušom.Veliko povećanje oštećenostiutvrđeno je na područjimaNove Gradiške (s 10% na 23,6%),Zagreba (s 48% na 58%), Siska (s21,8% na 35,3%), Karlovac (s 23%na 36,3%), Like (s 32,4% na 51,3%),te u Istri (s 26,5% na 40%).»Stanje se, nažalost«, navodidr. Branimir Prpić (i dalje pogoršava,a vrlo je kritično kod običnejele i hrasta lužnjaka, daklenaših najvrijednijih vrsta drveća,kako s gospodarskog, tako i sekološkog stajališta. I kod bukvekoja je u šumama Hrvatske zastupljenas oko 40% stanje se unekim područjima (Delnice i Gospić)pogoršava i uvelike prelaziprosječnu vrijednost. Raščlanjenjempodataka popisa dolazimoopetovano do spoznaje da prosječnevrijednosti u najviše slučajevazavaravaju...... Iz tablice uočavamo da osutost(prozirnost) krošnje veća od26% postupno raste od 1987. g.Kod prvog popisa iznosila je7,9%, godinu dana kasnije 9,5%,a 1990. g. iznosi 10,3%.Prema našim i inozemnimistraživanjima stabla koja suoštećena preko 25% više se nikadaneće oporaviti.Iz tablice se isto vidi da je 2%stabala oštećeno preko 61%, kakoje oko 50% tih stabala oštećenopreko 81% - više od poloviceetata (godišnja sječiva masa) otpadana suha stabla...«- KAKO SPASITI ŠUME- Najobimnija i najdubljaistraživanja su proveli Bavarci- tvrdi dr. Prpić - i kod kojih jemnogo učinjeno na spašavanjušuma. Dosada su smanjili emisijusumpornog dioksida za 35% iznatno smanjili sušenje četinjača,ali listače i dalje propadaju.Kod listača proces sušenja idesporije i posljedice se uočavajukasnije. To će se vjerojatno dogoditii kod nas. U zapadnim zemljamaje emisija sumpornog dioksidapoljednih godina značajnosmanjena, ali je povećanaemisija dušičnih oksida. Međutim,radi se na usvajanju propisakoji će obvezivati na ugradnjukatalizatora u automobile i upotrebubezolovnog benzina, a ni uzemlje EEZ neće moći ulazitiautomobili koji ne koriste bezolovnibenzin. Tako se opće stanješuma u Zapadnoj Europi postepenopopravlja, iako je stanje idalje (u cjelini gledano) teže negokod nas. Mi čak još nemamoni pravi popis zagađivača, a nistanje sa aerozagađenjima za»šume su u opasnosti I u industrijskim I u moinijama uraitvoju«, piše u »R0xoluGiJli 0 stanju šuma u svijetu«,usvojenoj na itonferenciJI neifoiiito znanstvenih grupaIcoje su se bavile Istraživanjem ovog fenomiena,održanoj f985, g. u Švlcarsltojs »OdInomI UMroka iposljedica vrlo su složeni i Još nisu u potpunostiistraženi, Jasno Je, medutint, daje djelovanjeonečišćivanja zraka u mnogim industrijskimzemljama najveći uzročnik »umiranja« šunta. Krčenjei degradiranje šunta, uvjetovano siromaštvom, glavnisu uzročnici u zemljama u razvoju.pojedina područja. Ovaj podatakje za zagrebačko područje nemogućedobiti, jer je industrijski»lobi« vrlo jak i onemogućavaprikupljanje relevantnih podataka.Također je nemoguće saznatistanje u šumama u okolici »INI-NA« pogona u Kutini, koji imaekološki labaratorij i vrši potrebnamjerenja, te objavljuje podatkeprema kojima je sve u redu,a vidljivo je da u okolnim šumamanestaju gljive, suše sestabla... Dosada smo uspjeli postićida u Plomin II ugrade uređajeza pročišćavanje, što je vrlomalo, jer zagađivača ima mnogo.Šumarska struka obnavljašume koje se osuše. Mala stablasu otpornija od velikih, ali zagađivanjasu stalna i ona se teškoodupiru agresiji. Osim toga -postepeno dolazi i do promjenau tlima i ispiranja hranjivih tvari,te se šuma ne može normalnorazvijati. Šume također nemajupravu funkciju do II dobnog razreda(20 godina starosti), odnosnodo trenutka sklapanja krošnjiobližnjih stabala. Da bi šumazaista vršila sve svoje funkcije- mora biti prirodna,raznolika i zrela... Narušili smoprirodnost okoline, a tom problemune posvećujemo dovoljnopažnje... Važno je raditi na edukaciji,a u Zagrebu se (osim Prlrodoslovno-matematičkogfakulteta)ova materija proučavatek na Medicinskom i Šumarskomfakultetu...- Kad smo počeli raditi napopisu oštećenih stabala i istraživanjuuzroka sušenje šuma -rekao je dr. Nikola Komlenovićiz Šumarskog instituta Jastrebarsko- pokrenuli smo i širuakciju informiranja javnosti, pasu sa stanjem u šumama upoznatii mnogi organi, kao što jeSabor i slično. Međutim, pravubitku moramo tek voditi, kakobismo postigli da veliki potrošačiugljena i nafte, te ostali industrijskipogoni ugrađuju filter,da se što manje koriste gorivakoja oštećuju okolinu, da se koristibezolovni benzin, da šumarstvošto bolje gospodari šumama... U situaciji u kojoj se nalazimomoramo nastojati sačuvatigenofond u našim šumama i postićiotpornost biljaka, kakoodređeni genotippvi ne bi jednostavnonestali. Šumarstvo posljednjihgodina čini sve što možekako bi se sačuvalo ono što sesačuvati može - promjenjen jenačin gospodarenja šumama isiječe se uglavnom drveće kojese počinje sušiti, a nastojimo sakupitii što više sjemenskog materijalai fiksirati ga. Sve to nijedovoljno, jer ima mnogo uzročnikakoji utječu na zakiseljavanjetla i sušenje šuma, pa u otklanjanjuuzroka moraju sudjelovatisvi... Mislim da suštinskepromjene mora inicirati Vlada,odnosno Sabor, te da će sušenješuma i aerozagadenja moratikontrolirati i poduzimati potrebnemjere...»Prirodu ne smijemo silovati«govore šumari u operativi »jerkisele kiše su danak koji plaćamoza okretanje leđa prirodi, zanesavjesno utjecanje na biološkui ekološku ravnotežu koja jeu prirodi stvorena - prije čovjeka.Zato nijedna cijena koju trebaplatiti da bi se ona sačuvala- nije visoka...«Pripremilm:Vesna HftKALO¥IĆ