HRVATSKE ŠUME 4 (6.7.1992)

6. srpnja 1992.ZAŠTITA NA RADU U UPRAV! ŠUMA SISAKODLUČNIJE U AKCIJSISAK - U Upravi šuma Sisak posebnabriga se vodi o sprečavanju nastanka oboljenjate nesreća na radu. Smatramo da bi nekanaša iskustva mogla poslužiti ostalimUpravama šuma kod spriječavanja nastankaštetnih događaja. U djelatnosti šumarstvausprkos tehničkim poboljšanjima na sredstvimarada (motorne pile s amortizerima ikošnicama), predviđenim mjerama zaštitena radu (zabrana rada motornom pilom dužeod 4 sata u toku jednog radnog dana, odnosnoduže od dva sata neprekidno), vrlo serijetko događa da djelatnik koji je radio usječi ostvari starosnu mirovinu, a mnogo češćese događa da djelatnik radni vijek završis umanjenom ili izmjenjenom radnom sposobnošću,odnosno potpunim gubitkom radnesposobnosti (invalidska mirovina).Nekoliko je osnovnih razloga koji pospješujunastanak profesionalnih oboljenja, odnosnopotpuni gubitak radne sposobnosti, asve to kasnije uzrokuje nastanak štete zadjelatnika i poduzeće neposredno, odnosnoza širu društvenu zajednicu posredno. Bezobzira na činjenicu što se djelatnost šumarstvai pravno i u praksi smatra djelatnošću sizrazitim opasnostima za radnike u pojedinimfazama proizvodnje postoje mogućnostida se nastanak pojedinih vrsta šteta u cijelostispriječi, odnosno da še pojedine vrste štetaznatno umanje.PREVENTIVNE MJEREPRILIKOM ZAPOŠUAVANJANa području Republike Hrvatske djelatnikprije nego se zaposli u šumarstvu podvrgnutje prethodnom medicinskom pregledukoji se mnogo ne razlikuje od medicinskihpregleda za ostala zanimanja kod kojihne postoji pravo na staž osiguranja s povećanimtrajanjem (benificirani radni staž). Akose napravi usporedba s prilikama u zapadnoevropskim,a naročito skandinavskim zemljamakandidat za najneposrednije poslove ušumarstvu uz prosječne intelektualne sposobnostimora raspolagati fizičkim predispozicijamaidentičnim kao kandidat za vrlo odgovornazanimanja (avijatičar ili strojovođana pr.), a to znači da se mora raditi o besprijekornozdravom čovjeku.Svakako da i u Republici Hrvatskoj postojemedicinske ustanove koje su u mogućnostiponuditi i primjeniti programe prethodnogpregleda djelatnika uoči zapošljavanjaadekvatne evropskim standardima. Jednaod takvih ustanova je Institut za medicinskaistraživanja i medicinu rada Jordanovac uZagrebu.Primjenom kvalitetno izrađenih programa(koji su se već dokazali u praksi) jedne odovakvih visoko specijalističkih ustanovasmanjili bi se nepoželjni rizici kod zapošljavanjai adekvatno tome eventualne poslijedice.PREVENTIVNE MJERE NAKONZAPOŠUAVANJAIskustveno i medicinski je dokazano dadjelatnik u šumarstvu koji je potpuno zdravstupio u radni odnos (poštujući mjerila iztočke »A«), ako stalno radi s tehnički ispravnimstrojem pretežno motornom pilom), odnosnoaico se koristi propisanim i predviđenimosobnim zaštitnim sredstvima, uz odgovarajućuprimjenu zaštitnih mjera možeoboljeti od najčešće i najtipićnije bolesti ušumarstvu »vibratorne« bolesti čak i prijenavršenih 15 godina efektivnog radnog staža.Djelatnici koji pretežni dio radnog vremenarade s motornom pilom ili drugim strojevimakoji uzrokuju vibraciju obavezno bitrebali biti podvrgnuti (uz uobičajene godišnjepreglede) psihofizičkoj obradi identičnojonoj koju su prošli prilikom zapošljavanjanakon 15 godina rada.Sve uočene promjene u negativnom smislu,koje bi mogle biti kontraktorne s daljimradom vibrirajućim strojevima trebale bioznačiti kraj vršenja takvih poslova. To ujednone bi trebalo i smjelo značiti kraj radnogvijeka za ovu kategoriju djelatnika.Naprotiv već prilikom zapošljavanja trebaobi biti izrađen program raspoređivanjaza najmanje 20% novih djelatnika na poslovekoji u svom opisu ne sadrže rad vibracionim" strojevima.Naša iskustva na sprečavanju pojavaprofesionalnih oboljenja i nesreća na radu, tesudskih sporova kao pravnih posljedica udjelatnosti šumarstvaOsim isključivo medicinskih programa ipregleda vrlo koristan bi bio radno-rekreativanprogram uz stalan stručni nadzor u kojibi se osim liječnika specijalista trebali uključitistručnjaci ostalih profesija (tjelesna kultura,fizioterapeuti, sociolozi).Možda se provođenje programa navedenihu ovoj točci smatra trenutno skupim, aliu svakom slučaju su isplativi, a to je u trenucimauključivanja u tržišne uvjete privređivanjanajhitnije.PRIMJENA SREDSTAVA IMJERA ZAŠTITE NA RADUKada se promatra struktura zaposlenih ušumarstvu Hrvatske veliki broj djelatnika izneposredne proizvodnje ima završenuosnovnu školu, te nisu u dovoljnoj mjeriobučeni za rad na siguran način. Upravozbog nedovoljnog stupnja obrazovanja obaveznoje potrebno provesti postupak tkz.»uvođenja djelatnika u poslove«.Prvenstveno se pri tome misli da djelatniknauči na pravilan način koristiti osobna zaštitnasredstva, da se upozna s mjerama zaštitena radu kojima će štititi sebe, drugoga ipovjerena mu sredstva i imovinu. Prema pozitivnimzakonskim propisima poslodavac jedužan osigurati sigurne radne uvjete. Radniuvjeti su sigurni ako radnik uz normalnu pažnjui uz stručnu i radnu sposobnost možeobavljati svoj rad, a da pri tome ne dođe dotjelesnih oštećenja ili narušavanja zdravlja.U praksi je gotovo nemoguće stvoriti potpunosigurne radne uvjete, ali im se treba nastojatišto više približiti.Indikativno je da do profesionalnih oboljenja,pa i nesreće na radu najčešće dolaziupravo iz razloga što se ne koriste najosnovnijazaštitna sredstva. Nažalost neprimjenapropisanih zaštitnih sredstava još uvijek nijesankcionirana na odgovarajući način u zakonskimaktima, a ni u aktima poduzeća.Zbog nedostatne dokumentacije, a naročitouredno vodene evidencije o činjenicama daje radnik zadužio osobna zaštitna sredstvateško je u eventualnim sudskim sporovimadokazati da je radniku omogućeno korištenjezaštitnih sredstava.Kvaliteta zaštitnih sredstava bitan je preduvjetza njihovo korištenje jer utječe naudobnost rada, te utječe na smanjenje rizika.Osim toga opće je poznato da potpunaispravnost stroja ih uređaja može znatnoprodužiti radni vijek djelatnika. Da tehničkipregled MP i ostalih strojeva ne bi postaopuka formalnost djelatnik bi trebao biti dovoljnotehnički obrazovan, odnosno trebaobi postati zainteresiran za rad s tehničkiispravnim strojem cjeneći prednost takvograda za razliku od onog s neispravnom motornompilom.NAČINI POSTUPANJA NAKONNESREĆE NA RADUu praksi je primjećeno da se obradi propisanihobrazaca nakon nesreće na radu nepoklanja dužna pažnja, što rezultira dalekosežnimposljedicama. Vrlo često se događa(uvijek ima i časnih iznimaka) da bez obzirana okolnosti da h je djelatnik prihkom povredena radu postupao u skladu s odredbamaPravilnika o zaštiti na radu u šumarstvu(NN 10/1986) ili ne, revirnik - Poslovođa iupravitelj potpisuju takav obrazac, a da senisu posebno upuštah u stručnu ocjenu podkojim okolnostima je došlo do povrede.Da bi obrazac »Prijave o povredi na radu«mogao biti upućen na daljnju obradu vanpoduzeća mora biti ispunjen stručno, točno idetaljno. To znači da upravitelj šumarije kaoodgovorna osoba u šumariji prilikom svaketeže nesreće na radu OSOBNO mora izaći namjesto nesreće na radu te zajedno s revirnikomposlovođom unesrećenog djelatnikaizvršiti uviđaj. Za donošenje objektivne ocjenebitno je utvrditi:- da li se djelatnik pridržavao pravila šumarskestruke u momentu kada je došlodo povređivanja,- da h je djelatnik obučen za rad na sigurannačin,- da li je djelatnik zadužio propisana zaštitnasredstva, te da li ih je koristio umomentu nesreće,- da li se pridržavao propisanih mjera zaštitena radu.Pod uvjetom da je djelatnik osposobljenza rad na siguran način, a učinio je bilo kakavpropust može se smatrati da se radi onjegovoj gruboj nepažnji te je isto decidiranopotrebno navesti u rubrici »uzroka nesreće«.Iz prakseI. DjJelatnik je pristupio prerezivanju stablakoje se prilikom obaranja naslonilo nadrugo stablo, a da ga prethodno nije osiguraood pomicanja i klizanja (na pr. iskolčavanjem),odnosno nije poduzeo potrebne radnjeda se naslonjeno stablo uz pomoć traktoradovede u položaj koji dozvoljava nastavakrada na siguran način.Bez obzira na nepravilan rad djelatnika irevirnik — poslovođa i upravitelj šumarijepotpisali su obrazac »Prijave o povredi naradu« u kome je navedeno da je djelatnik»radio u skladu s praviUma struke«. Tek naintervenciju iz Uprave šuma obrazac je popunjenuz primjenu zakonskih propisa.II. Upravitelj Šumarije i revirnik — poslovođaupisali su u obrascu »Prijave...« dadjelatnik nije koristio zaštitna sredstva izrazloga što mu to šumarij-^ nije omogućila.Opće poznato je da djelatnik ne može pristupitina radilište bez propisanih zaštitnihsredstava.Bez obzira na loše iskustvo u takvim situacijamatreba biti krajnje objektivan, te akoje djelatnik radio u skladu s pravilima strukenema razloga da se događaj drugačije prikazuje(u takvim slučajevima nakon završenogliječenja treba pokušati s djelatnikomzaključiti vansudsku nagodbu).SUDSKI SPOROVIU prednjem dijelu ovog teksta samo su naznačeneposljedice koje proizlaze za poduzeće,zbog nastanka profesionalne bolesti odnosnonesreća na radu. Djelatnici zaposleniu šumarstvu osigurani su kod OZ-ova (većinomje to »Croatia« d.d.) od rizika povređivanjai smrti.Međutim osigurani iznosi prilikom većihšteta nisu dovoljni da osiguraju ukupnu visinuštete. Zbog toga u pravilu djelatnici kodnadležnih sudova ulažu tužbene zahtjeveprotiv poduzeća radi naknade štete.Kao osnovni dokaz služi im obrazac »Prijavepovrede na radu« odnosno medicinskadokumentacija, a kao pravni osnov i motivnačelo objektivne odgovornosti.Objektivna odgovornost definirana je važećimodredbama Zakona o obveznim odnosima(članci 173 i 174).Posebnu pozornost valja posvetiti članku174 točka 1. ZOO: cit. »Za štetu od opasnestvari odgovara njezin imalac, a za štetu odopasne djelatnosti odgovara osoba koja senjom bavi« dovršen citat.Podsjećamo da se drvo u šumi smatra utom smislu za opasnu stvar, a djelatnost šumarstvasmatra se u tom kontekstu opasnomdjelatnošću. Prema tome za posljedicekoje proizlaze iz opasne djelatnosti po općimpravilima imovinskog prava postoji odgovornostpoduzeća. U praksi to znači nastanaksudskih sporova čija vrijednost u poslijednjevrijeme doseže do nekoliko milionaHRD.Djelatnici u toj vrsti sporova redovito potražujumaterijalnu i nematerijalnu štetu.Slijedom velike vrijednosti sporova i troškovisporova su veliki (sudske takse, troškovizastupanja, višestruka vještačenja).Zabrinjava činjenica što ove vrste sporovaprerastaju u drugu vrstu sporova (ako je koddjelatnika došlo do potpunog gubitka radnesposobnosti kao posljedice profesionalnogoboljenja ili nesreće na radu) gdje se kao tužiteljpojavljuje FOND MIROH-a tuženik jepoduzeće.Fond motiv za utuživanje štete nalazi u činjeniciodlaska djelatnika u invalidsku mirovinu,odnosno neplaćanja kompletnih doprinosapredviđenih za puni radni vijek djelatnika.Vrijednost ovih sporova ovisi o tome s kolikogodina radnog staža je djelatnik ostvarioinvalidsku mirovinu.Jasno da se u sadašnjim uvjetima rada, spostojećom starosnom i zdravstvenomstrukturom djelatnika u šumarstvu hrvatskene mogu izbjeći novi sporovi, ali ne mogupostići značajne uštede a naročito:1. primjenom i poštivanjem programa i mjeranavedenih od A-D,2. drugačijim načinom osiguranja inzistirajućina pravilima osobnih osiguranja kojase primjenjuju u zapadno-evropskim zemljama,3. zaključivanjem sudskih nagodbi s djelatnicimakoji su zaista oštećeni jer u poduzećupostoje stručni potencijalni koji moguizvršiti ocjenu i procjenu štete koja jeza radnika nastupila.4. edukacijom djelatnika poduzeća, te razmjenomiskustva svih onih koji su posrednoili neposredno vezani uz navedeneprobleme u ovom tekstu,5. osnivanjem vlastitog Fonda za osiguranjeimovine i osoba na nivou »Hrvatskih šuma«u kom smislu je Uprava šuma Sisakdala konkretnu inicijativu.Svrha ovog teksta je da potakne odgovornei zainteresirane u našem poduzeću naodlučniju akciju zaštite zdravlja djelatnika,imovine i prirodnog bogatstva koje nam jepovjereno na gospodarenje.Ivan DINČm