6. srpnja 1992.Susret šumarskih stručnjaka Buzeta i SenjaKAKO PANJAČU PREVESTI U VISOKU ŠUMUUorganizacijiProblematika istarskih šuma i povećavanje njezinevrijednosti oduvijek je za šumare Istre bio glavni zadatak. DaHrvatskogšumarskog društva, podružnicaBuzet i Senj, početkomsvibnja 1992. godine, uIstri na području Šumarije Porečsastali su se šumari Upravešuma Buzet i Uprave šuma Senj.Svrha susreta bila je razmjenaiskustava na radovima uzgojai obnove područja i njihovompostepenom pretvaranju u visokiuzgojni oblik.Za raspravu u ovoj vrlo kompleksnojstručnoj problematiciodabrana su dva objekta. Pri-objekat je šumski predjel »Vidorna«,odjel 40, kojeg predstavljasrednje dobna grabova panjačanejednolične strukture,starosti i uzrasta, s većim ili manjimućeščem medunca i cera, ukojoj se na površini od oko 90 havrši proreda. U drugom objektu,šumskom predjelu »Kontija«,odjel 57, pregledani su radoviprirodne obnove, na površini odoko 100 ha, u dozrijevajućoj dvoslojnojpanjači, u kojoj se ispodrijetke nadstojne sastojine meduncai cera vrlo bujno razvijapodstojna panjača graba, jasenai ostalih pratečih vrsta, kojaonemogućuje naplodnju, odnosnoprirodnu obnovu nadstojnesastojine.Ovo druženje šumara Buzeta iSenja započelo je u predjelu »Vidorna«,a prije stručne raspravedomaćini susreta. UpraviteljUprave šuma Buzet inž. MladenĆaleta i Upravitelj šumarije Porečinž. Cedomir Križmanič pozdravilisu sudionike i poželjeliim dobrodošlicu. Potom je slijedioterenski obilazak i diskusijao izvršenoj proredi. Budući suove panjače vrlo nejednoličnestrukture i uzrasta, proredom jevadeno po deset, dvadeset, a rjeđei nešto više prostornih metaradrveta po hektaru. Pri odabiranjustabala za sječu, pogodovanoje prvenstveno meduncu ili se može postići nešto više od^ ogrjevno vrijednosti pitanjeje koje i danas muči Istraneceru, a zatim i kvalitetnijim stablimaostalih vrsta. Sudionicisusreta jedinstveno su ocijenilida je proreda stručno izvedena,međutim ona predstavlja isključivorad jednostavne biološkereprodukcije šuma, jer se realizacijomposječenog drveta troškoviove uzgojne radnje niizbliza ne mogu podmiriti. Navedenuocjenu svojom diskusijompotvrdilo je svih petnaestak sudionikasusreta.Nakon toga otišlo se premaLimskom kanalu u šumu »Kontija«u kojoj se uzgojnim zahvatom- proredom podstojnog dijelapanjače i njegom podmlatkai mladika želi panjaču prirodnimputem prevesti u viši uzgojnioblik. Kao uvod u glavnu raspravuo problematici prevođenjapanjače u više uzgojne oblikeposlužilo je izlaganje Dr.Dure Kovaćića u kojem je istakaoda je pretvorba niske šumeu visoku moguća jedino u slučajuako niska šuma ima takovuvrstu drveća koje je sposobno zavisoki uzgoj, te ako niska šumaima takovih stabala koji su kadriuroditi dobrim i zdravim sjemenom.Ako postoje ti uvjetiproduži se ophodnja niske šumedo vremena u kojem šuma možeuroditi dobrim sjemenom, a potomse pristupa ophodnoj sječi.Vade se loša stabla izrasla iz panja,ali samo toliko njih da se nebi prekinuo sklop. Cesto je u timšumama potrebno vršiti i umjetnopošumljavanje sadnjom biljaka.Dug je put da se od loše panjačedođe do visoke šume, ali važnoje naglasiti da je to moguće.Vrlo stručan znanstveni pristupovoj problematici dao je S. Matiču svome radu »Gospodarski zahvatiu panjaćama kao mjerapovećanja produktivnosti i stabilnostišume« (S. L. 3-4/1987), ukojem su pored spomenutihuzgoja zahvata opisani razlozinastojanja panjače, glavne vrstedrveća u panjaćama i ostalo. Usažetku citiranog rada navodise: »Na području Republike Hrvatskeima 606 841 ha šuma panjača,te one predstavljaju mrtvikapital koji treba oživiti odgovarajućimuzgojnim zahvatima.Sječa panjače čistom sječom isadnja autohtonih četinjačapredstavlja gospodarski i šumsko-uzgojnipromašaj. U gospodarenjusa panjaćama kvalitetnošumsko tlo i autohtona vegetacijapredstavljaju prejakukonkurenciju četinjačama kojeimaju prednost pred autohtonomvegetacijom samo na degradiranimtlima, gdje četinjačeimaju pionirsku ulogu«.Na području Šumarije Poreču državnom vlasništvu je 6.460ha, a u privatnom vlasništvu ima6.227 ha niskih šuma — panjača.Dosadašnje gospodarenje sastojalose od čistih sječa u ophodnjama20-30 godina. Sječom sedobivalo jedini sortiment ogrijevnodrvo.Programom za gospodarenje1992. godine produžuje se u očuvanijimšumama na 60 godina,sa svrhom poboljšanja kvalitetešuma panjača, sa ciljem pretvorbeu viši uzgojni oblik. Izvanrednomrevizijom ovog ProgramaIZ AKTIVNOSTI ŠUMARSKIH DRUŠTAVARAT ZAKOČIO ITRADICIONALNEAKTIVNOSTIKOPRIVNICA - Šumarsko društvo Koprivnicasvojim radom i brojem članova (trenutno sa16t čianom) spada u najalctivnija društva naovom području. Društvo djeluj© još od 1958. godinei okuplja inžinjere i tehničare šumarske idrvopreradJvačk© struke sa područja Koprivničke,Đurđevačke i Križevačke općine.Na godišnjoj skupštini održanoj u lovačkomdomu »Peski« (šumarija Đurđevac) usvojen jenovi (kvalitetniji i kraći) statut društva. U izvješćuo proteklom radu istaknuto je da ?bog ratneagresije na Hrvatsku nije bila održana tradicionalnašumarska zabava, te nije bilo uobičajenihstručnih ekskurzija. Mo društvo je aktivnostiusmjerilo na akcije koje je bilo moguće ostvaritiu ovim teškim uvjetima.Tako je i na ovoj skupštir>i organizirano predavanjesa u ovom trenutku vrlo aktualnom i zanimljivomtemom o »Štetama u šumarstvu Hrvatskenastalim ratnim djelovanjem«. Vrlo uspješnoi interesantno predavanje održao je gost iz Zagrebamr. Petar Jurjevic iz Direkcije »Hrvatskihšuma«. Nazočni su sa velikom pažnjom ali i sazaprepaštenjem saslušali o ogromnim štetamakoje 8u prouzročite strahote rata »Hrvatskim Šumama«i šumarstvu Hrvatske.jurjević je između ostalog istaknuo da su»komisije koje su utvrđivale ratne štete radile uotežanim, uvjetima zbog stalne ratne opasnosti,tako đ& neke i az sav trud nisu mogle dostavititražene podatke. Tijekom rata u jednom razdobljuratni vihor je zahvatio 52 šumarije iz 11 od15 uprava šuma što iznosi 705.700 ha ili 36 pasto»'Hrvatskih šuma*.Neposredno utvrđene ratne štete do 31.prosinca 1991. iznose 6,125.396.554 HRO od toga:građevinski objektioprema i strojevidivljačirasadniciuzgoj šumaiskorišćivanjs šuma561.318,5201.255.727.000142.911.000117,509.4341.539.047.2802.508.883.320Tu nisu obračunate štete počinjene na privremenookupiranim područjima, štete od požara,štete sa aspekta ekologije, izgubljene dobiti,neostvarenog izvoza i ostale posredne štete.Postoje informacije o znatnim štetama u prašumi»Čorkova uvala« koja se nalazi u sastavu nacionalnogparka >-Plitvička jezera«, kao i u zaštićenimobjektima poput šume »-Prašnik«, Štete saekološkog stanovišta su daleko veće. Od požaraizazvanih ratom izgorjelo je 13.000 Ha šuma iobraslih šumskih površina. Procjenjuje se da suopožarene površine na privremeno okupiranimpodručjima daleko veće.U ratnoj pljački i razaranju nestalo je:- motornih pila , 3,000 komada- traktora ',,'' • , 250 komada- kamiona • _" ',., 200komada- dizalica •' 200 komada- priključnih strojeva 500 komadaU Hrvatskoj vojsci u obrani domovine sudjelujeoko 2.000 djelatnika .-Hrvatskih šuma« i tonajvitalniji dio radnska iz procesa proizvodnjekao i stručnjaka, izvjestan broj \e nažalost napopisu poginulih, ranjenih, nestalih i zarobljenih.Članovi šumarskog društ^'a Koprivnica su zamolilimr. ]urjevića da odtii sitčno predavanjekad budu sve štete poznate i obračunate.marijmn ĐOMOVIĆ1987. godine zabranjuje se potpunočista sječa u panjači i Jjropisujuse proredne sječe. Cistasječa u daljnjoj budućnosti jačebi se devastirale šume i degradiralestaništa. Uslijed višekratnihsječa u prošlosti (desetak ophodnjitrajanja 20.30 godina), kao ivišegodišnjih suša panjevima sesmanjuje moć i snaga regeneracije.U stručnu raspravu uključilisu se svi šumarski stručnjaci ipo više puta, iz koje se može zaključitida pretvorbom ovih šumau viši uzbojni oblik ne samoUokviruda unapređujemo njihove ekonomskei ekološke komponente,nego i u cjelini uzevši sve ostaleopće korisne funkcije šuma.Terenski obilazak završio jepregledom vrlo uspjele pokusneplohe četinjača koju je prije 23godine osnovao Radenko Marušić,tadašnji up,ravitelj u suradnjisa Šumarskim Institutom Jastrebarsko.Šumari su svjesni ovih problema,zato programiraju i provodeove radove, pa je u kontekstuopisanog i održan ovaj susret sanamjerom da se izmjene iskustvai porazgovara o stručnimproblemima, od uzgojnih zahvatado racionalizacije poslova, teje naglašeno da se i ubuduće nastavisa razmjenom stručnihiskustava.STUDENTI ŠUMARSTVAOBILAZE TERENEČedomir KRIŽMANIČi Radenko MARUŠIĆUPOZNAVANJE SASENJSKOM DRAGOMredovnog nastavnog prograrna obavljena je i ovegodine terenska nastava studenata Šumarskog fakultetaVI i VIII. semestra na području mediteranske regije s kojomgospodari Uprava šuma Senj. Najprije je tijekom travnja boravilo45 studenata VIII. semestra sa svojim nastavnicima iz kolegija:šumske melioracije krša, zaštite šuma, uređivanja bujicate parkiranja i ozelenjavanja prostora. U svibnju je ostvarenaveć tradicionalna ekskurzija studenata VI. semestra izkolegija šumarske fitocenologije i uzgajanja šuma u čijem sastavuje bilo 40 studenata. Za višednevnog boravka ovih dvajugodišta sudionici terenske nastave bili su smješteni u nastavno-pokusnomšumskom objektu Šumarskog fakulteta na Rabu.Prilikom boravka četvrte godine studija bio je uključen terenskiobilazak crikveničkog krškog područja, Senja i Senjskedrage uz pratnju šumarskih stručnjaka Uprave šuma Senj. Sudionicitreće godine posjetili su na povratku užu okolicu Senjazajedno sa Senjskom dragom gdje su pod vodstvom svojih nastavnikaobavili terenski dio nastave uz dodatna izlaganja domaćihšumarskih stručnjaka. Kod sastavljanja programa zaobje godine studija obvezno je uključeno upoznavanje s fenomenomSenjske drage. Ovaj dio krša najpoznatiji je po uspješnojborbi šumara na ponovnom pridolasku vegetacije nakonnjezinog potpunog nestanka u prošlosti. U toj neravnopravnojborbi s razarajućim bujičnim tokovima i izrazito nepovoljnimekološkim uvjetima šumarski stručnjaci su od početka radaprimijenili uspješne dalekosežne kompleksne biološko-tehničkemjere. Takvim radom u potpunosti je eliminirana erozija,poboljšana mikroklima i vodni režim, a uz pomoć umjetnogpošumljavanja došlo je do prirodne obnove autohtone vegetacije.Ovakav primjer uspješne obnove vegetacijskog pokrovana izrazito nepovoljnom segmentu našeg krša služi kao simboluporne i uspješne borbe čovjeka s prirodom i nema premcana_cijelom Mediteranu. Hvale je vrijedna inicijativa nastavnikaŠumarskog fakulteta koji su se tijekom 1985. g. uključili udaljnja istraživanja Senjske drage osnivanjem trajne plohe ušumi submediteranskog crnog bora. ^^ ^.^^ IVANČEVIĆKatedraI SA PODRAVSKIMŠUMAMAza uzgajanje šuma pri šumarskom fakultetu u Zagrebuorganizirala je u sklopu nastavnog programa terenskunastavu. Zbog ratnog stanja izazvanog agresijom narepubliku Hrvatsku, terenski dio nastave iz sigurnosnih razlogaje održan na području liprave šuma Koprivnica.Studenti šumarstva predvođeni svojim profesorima i asistentima,u pratnji svojih domaćina iz Uprave šuma Koprivnicau nekoliko dana obišli su mnoge sastojine i pet šumarija. Ušumarijama Koprivnica i Križevci pregledali su sastojine hrastakitnjaka i obično bukve a u šumariji Sokolovac sastojinuobične breze. Na području šumarije Čakovec obišli su sastojinuvrbe i topole, sastojinu crne johe te pregledali rasadničkuproizvodnju. U šumariji Varaždin pregledali su kulturu listačai četinjača.Po završetku stručnog djela ekskurzije, upravi šuma Koprivnicai šumarijama koje su organizirale terenski dio nastave,zahvalio se dekan šumarskog fakulteta prof. dr. SlavkoMatić. Zadovoljstvo da se na području uprave šuma Koprivnicaobavila terenska nastava šumarskog fakulteta iz Zagrebaistakao je u ime šumarije Varaždin inž. Marin Tomaić a u imeuprave šuma Koprivnica pomoćnik upravitelja inž. Dražen Vi-
6. srpnja 1992.UPRAVA ŠUMA DELNICEFORMIRANAŠUMA DOLANNJE, ZARAZA I - VLASNIŠTVOMALI POSJEDI I KVALITETA <strong>ŠUME</strong>SLUŽBA ZAEKOLOGUUDelnice - U posljednjih dvadesetakgodina zapaža se u šumama kojimagospodari Uprava šuma Delnice, pojavaintenzivnijeg sušenja šuma. U samimpočecima sušenja su bila zapaženijau crnogorićnim šumama (uglavnomjelovim sastojinama), dok sedanas ova pojava sve masovnije zapažai u bjelogoričnim šumama. Ovi podacimjerodavni su i s obzirom na, slabijiprire^t,,;yi posljednjih dvadesetakgodina. \,^h'č;'t*Da bi se dobila prava slika trenutnogstanja i da bi se intenzivnije pratiloove pojave, i po mogućnostima preventivnospriječavale na razini oveUprave, formirana je tijekom 1992. g.Služba za ekologiju koja se bavi stručnoovim problemima. Stručni tim ljudi(dva ekologa i jedan stručnjak zaduženza zaštitu šuma) intenzivno se baveu posljednje vrijeme ovom problematikom.Prioritetan zadatak je postavljanjepokusnih ploha na cijelom područjukoje pokriva Uprava šuma Delnice, sciljem da se dobiju točni rezultatizdravstvenog stanja šuma. Postavit ćese 15 pokusnih ploha (veličina l ha).Na pokusnim plohama pratit će seproces defolijacije (osutost iglica). Zamijećenoje kroz dosadašnja Ispitivanjada su starije sastojine (stabla prsnogpromjera iznad 60 cm) ugroženijaod mladih sastojina.Na pokusnim plohama pratit će se iPH oborinu (kiselost). Zapaža se da supodručja kojima gospodari Uprava šumaDelnice a sa više oborina i ugroženija.Gledano kroz količine oborinanajugroženija su područja šumarijaFužine, Delnice i Crni Lug.- Služba za ekolbglju Uprave šumaDelnice sama će pratiti 1 utvrđivati kiselostoborina. U suradnji s Institutomza šumarstvo Iz Jastrebarskog određivatće se i teški metali u tlu kao što suolovo, cink i bakar te sulfati 1 nitrati.Isto tako u suradnji s Institutom određivatće se i postotak sumpora u iglicama.- Ispltlvat će se i stanje šuma s obziromna oštećenja koja nastaju upotrebommehanizacije u šumarstvu. Sukladnoovim oštećenjima nastalimupotrebom mehanizacije, nastojat ćese koristiti u radu odgovarajuća mehanizacija.Cilj ovog Ispitivanja je utvrditi korelacijuIzmeđu zasićenosti tla teškimmetalima i reagiranja sastojine (osutostiglica, defolijaclja).U posljednjih nekoliko godina dosta intenzivnose prati zdravstveno stanje našihšuma. Ankete su vršene 1987 g., 1988, 1990. i1992. Ovom posljednjom anketom 1992 g. bitće obuhvaćeno cijelo područje kojim gospodariUprava šuma Delnice, ističe DamirMoćan dipl. inž. šum. rukovoditelj Odjela zaekologiju pri Upravi šuma Delnice. Točnipodaci ove posljednje ankete bit će poznatiu jesen 1992 g.Dosadašnjim anketama utvrđeno je dasu kao rezultat dosadašnjeg pojačanog zagađenjanaših šuma prisutna industrijskapostrojenja 50 posto domaćeg i 50 postostranog porijekla. Prema riječima inž. Moćanajedino rješenje za sprečavanje daljnjegintenzivnijeg propadanja i sušenja šumaje ugrađivanje filtera u industrijskapostrojenja.S obzirom da je dosadašnjim praćenjimautvrđeno da su najstabilnije i najotpornijeza zagađivanje ekološkog i fitopatološkogporijekla mješovite sastojine, to će se imatiu vidu prilikom daljnjeg gospodarenja. Nastojatće se formiranjem mješovitih sastojina,više autohtonih vrsta, ako ne zaustaviti,a ono usporiti negativan trend propadanja''"rA . V. PLEŠEu šumi Dolanje, smještenoj uneposrednoj blizini Jastrebarsl
Change language