6. srpnja 1992.SEMINAR ZA POPISIVAČE OŠTEĆENJA ŠUMANAJUGROŽENIJE <strong>ŠUME</strong>GORSKOG KOTARAStalna istraživanja o propadanju šuma provedenaposljednjiti godina i
6. srpnja 1992.ODRŽAN SASTANAKZAŠTITARA UKARLOVCUŠTO LETINAŠIMŠUMAMA?UUpravi šuma Karlovacje početkom lipnja održansastanak stručnihsuradnika za zaštitu šumai rukovoditelja odjela za ekologijuu upravama šuma i Direkciji,te predstavnika Šumarskoginstituta Jastrebarsko i Ministarstvaza poljoprivredu i šumarstvona temu »Metode procjene isuzbijanja štetne etnofaune« i»Metode suzbijanja biljnih bolesti«.Također je bilo govora i o primjedbamai prijedlozima na NacrtZakona o zaštiti bilja.Sastanak je sazvao rukovoditeljSlužbe za ekologiju u Direkciji,a uz stručne suradnike zazaštitu šuma i ekologiju u upravamašuma u Hrvatskoj sudjelovalisu i dr. Miroslav Harapin izŠumarskog instituta i StjepanOpalički, republički inspektor zazaštitu šuma.Dr. Miroslav Harapin je održaopredavanje o navedenim temama,popraćeno dijapozitivima.Govoreći o suzbijanju štetneetnofaune i biljnih bolesti on je,medu inim, rekao:— »Ekos« je riječ grčkog porijeklai prevodi se kao kuća, dom,pa je ekologija nauka l^oja se baviproučavanjem naše zajedničke»kuće«, okoliša. Svaka naukau šumarstvu se bavi jednim segmentomekologije, a ekologijupoznajemo kad poznajemo strukukojom se bavimo.Godine 1830. na zemlji je živjelomilijardu ljudi. Godine 1987.bilo nas je 5 milijardi. Kako jerasla brojnost ljudske populacijetako su smanjivane površinepod šumama. Šumski organizamje postepeno sve više parcelirani iz toga proizlaze svi problemikoji se pojavljuju u šumi.Danas se već postavlja pitanje:da li će opstati čovjek ili šuma?Najbrojnija skupina na planetisu insekti. Pojavili su se tu mno-Priprema poljoprivrednog aviona za Orošavanje šuma sredstvimanamijenjenim uništavanju insekata. Nalikuje li gospodarenje šumama sveviše gospodarenju poljoprivrednim površinama?go milijuna godina prije čovjeka.1 danas su zanimljivi za proučavanje,jer mnoge njihove karakteristikei navike veoma iznenađuju.Kao primjer mogu navestisvojevrsne »antene« kojima nekiinsekti komuniciraju na velikimudaljenostima.Naše šume postaju sve višemonokulturnima. U nizinskimšumama su donedavno posstojaletri vrste drveća-, hrast lužnjak,brijest i jasen. Brijest su uništileholandska bolest i potkornjaci, ajasen napada jasenova pipa. Trenutnoimamo velike suše i bojimse da će kombinacija suše i ovogštetnika uništili i jasen. Ostajumonokulture, koje su, uz nepogodneklimatske uvjete i kemijskuklimu, veoma ugrožena. Odinsekata nijedna vrsta nije ugroženakao hrast. Njega napadajugubar, zlatokraj, hrastov četnjak,ose listarice i niz drugihštetnika. U normalnim uvjetimahrast je bio biološki jak i mogaose je odupirati napadima insekata.Svi insekti teže k svjetlu i napadajuvrhove stabala. Vršnegrane odumiru kao posljedicadefolijacije (uništavanja llstnepovršine), a kasnije odumiru idrugi dijelovi stabla. Uskoro sepojavljuju gljive, pa drveće postepenopropada.Kako čovjek utječe na prirodu?On je prema prirodi surov.Sve što je živo, svaka biljka imapravo na opstanak i patologijušuma treba prepustiti patolozima.Međutim, ne smijemo si dozvolitida siječemo »mrtvace«,već suha stabla treba što prijeuklanjati iz šuma. Sušenje šumaje vjerojatno posljedica niza uzroka.Jela se suši već 500 godina.Vjerojatno je doživjela svoju najvišutočku i nalazi se u periodunestajanja, u svojoj silaznoj putanji.Međutim, mi o sušenju jelegovorimo od 60-tih godina i svepripisujemo kemijskoj klimi...Moramo znati što leti našimšumama i kako se kreće entomofauna.Stoga u šumama trebapostaviti mamce i ulovljene insekteslati k nama na determinaciju.Postoje i ljepljivi prsteni kojise postavljaju u dnu stabla. Njimahvatamo gusjenice, pa se nataj način može izvršiti njihovadeterminacija, ali se istovremenosprečava i njihov put premavrhu stabla, dakle defolijacija.Tu su i fermoni, sredstva kojapomoću mirisa privlače insekte,koje na taj način uklanjamo izšume. Treba postaviti i kontrolneploče, pomoću kojih saznajemopodatke o prisutnosti insekatau šumi.Rak je oduvijek postojao, što jeutvrđeno i kod mumija. Tako jeoduvijek postojao i rak kod biljaka.Danas je rak postao problematičanzbog čovjekovog utjecajana prirodu, a u šumi stoga štojoj je čovjek oduzeo integritet.Gospodarenje šumama sve višepočinje nalikovati gospodarenjupoljoprivrednim zemljištem: unekim situacijama morate suzbijatištetnike, jer je drveće fiziološkioslabljeno i ako se ne spriječizaraza — drveće postepeno umire— rekao je dr. Harapin.Mr. Stjepan Opalički je govorioo Nacrtu Zakona o zaštiti bilja,te naveo da je on vrlo obiman,jer se je u ovom trenutkuzakonom pokušalo riješiti sve,od prometa pesticida i bilja doosnivanja prognostičke službe.Osvrnuo se je i na ovogodišnjiplan zaštite od požara, te prisutnepredstavnike uprava iz Istre iDalmacije izvijestio o dolascimarepubličkih komisija koje pregledavajudeponije i ostale izvorepožara.Vesna HRKALOVIĆUPRAVA ŠUMA SISAKKAKO PODMLADITINEKVALITETNESASTOJINE?- ospodarska osnovaza Belčićev gaj, odjellb, koji se nalazi napodručju Uprave šumaSisak, propisuje dovršnlsijek. Radi se o sastojini hrastalužnjaka staroj 113 godina,zreloj za sječu. Dovršni sijekse odgađa već 12 godina jernijedan pokušaj pomlađivanjadosada nije uspio. U nekolikosu navrata vršene pripremestaništa, ali ođ podmlatkajoš uvijek nema ništa.U međuvremenu je došlo i dozakorovijivanja površine, pasu se pojavili prijedlozi da sena cvoj površini koja je nekadaslužila kao plandište stokeizvršni čista sjeća, jer drvećepropada i gubi na kvaliteti.Stručnjaci su se podijelili naone koji su inzistirali na prirodnompomlađivanju i onekoji su se priklonili drugoj alternativi:čista sječa. Budućida ova uprava ima sličnihproblema i na drugim mjestimaprevladalo je mišljenje dabi trebalo izvršiti čistu sječu ina taj način osigurati sredstvaza jednostavnu biološkureprodukciju i ostale rashode.Da ne bi sami donosili ovakovelike odluke Siščani supozvali stručnjake iz Direkcijei sredinom lipnja su uovom gaju boravili inž. JosipDundović, direktor JR•Hrvatskih šuma« i inž. StjepanTomlanović, šef proizvodneslužbe u Direkciji, kojisu zauzeli stav da i dalje trebainzistirati na prirodno] obnovi,a okolnost da ŠumarijaSisak i UŠ Sisak slijedeće godineneće moći osiguratisredstva za izvođenje svih radovapredviđenih gospodarskomosnovom treba razriješitina nivou Javnog poduzeća.Tijekom dana direktor išef Proizvodne službe su sudjelovalii na sjednici kolegijaUŠ Sisak, na kojoj su iznesenipostignuti poslovni rezultati irazgovaramo o mnogobrojnimproblemima s kojima sesusreće ova Uprava, te je zaneke od njih odmah pronađenoi odgovarajuće rješenje.Za vrijeme boravka na područjuUprave šuma Sisakgosti iz Zagreba i njihovi domaćinisu položili i vijenac naspomenik braće Radića uTrebarjevu, mjestu njihovarođenja, a na zajedničkomručku su se našli i mnogi čelniciiz sisačkog političkog,vojnog i gospodarskog života.V.H.Prilikom posjeta Upravi šuma Sisak, šumarski stručnjaci iz DirekcijeZagreb, posjetili su i šumu Belčićev gaj- POVEĆANJE EKOLOŠKEVRIJEDNOSTI ŠUMAU Zagrebu je 24. lipnja održan sastanak svih onih koji se u Javnom poduzeću bave ekologijom, na kome jebilo govora o programu rada na ovim poslovima. Osnovni zadatak ekologa je, rečeno je na sastanku, dapovećaju ekološku vrijednost šuma.IMPERATIVZAGREB — Očito je da nas je život natjerao da u sistematizacijiDavnog poduzeća predvidimo i poslove i radne zadatkeekologa — rekao je na sastanku stručnih suradnika i rukovodilacaodjela za ekologiju u svim upravama šuma, održanom krajemlipnja u Zagrebu dr. Branimir Prpić, profesor na Šumarskomfakultetu u Zagrebu — a propadanje šuma bi trebalo bitiu centru njifiova interesa, jer je ono indikator stanja šumskogekosistema i biosfere. Ne možemo se zadovoljiti samo mjerenjemstupnja oštećenja stabala, već ova istraživanja treba proširiti.Ekolog prati sve što se zbiva u šumi i objedinjava saznanjado kojih dolaze svi oni koji se bave šumom. Prvi zadaci sumu prikupljanje podataka za anketu o sušenju šuma, prikupljanjepodataka o mikrostaništu, uzimanje uzoraka prirasta dominantnihvrsta, fenološka motrenja... Veliki posao je tek pred nama:svakoj šumi treba utvrditi značajke. Sve šume u Hrvatskojsu višenamjenske, ali nisu jednake, neke podnose veće, a nekemanje terete i principi gospodarenja se razlikuju. Ekologmora brinuti da šuma na njegovom području bude stabilna...0 zadacima ekologa govorili su i dr. Nikola Komlenović,dr. Miroslav Harapin i dr. Petar Rastovski iz Šumarskog instituta,te dr. Zvonko Seletković sa Šumarskog fakulteta.Vrlo zanimljiva je bila slijedeća točka dnevnog reda, tijekomkoje je bilo govora o Metodologiji utvrđivanja naknada zaoduzeta i ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta.Naime, prije otprilike dva mjeseca na Upravnom odboru suse pojavile dvije različite procjene vrijednosti za istu površinušume, namijenjene izgradnji auto-puta Karlovac — Rijeka, štoje bila posljedica različitih pristupa ovom problemu. Pojavile suse dileme i rasprave u Davnom poduzeću i šire, a različite procjenesu bile tek posljedica različitih pristupa problemu naknada.Stoga je Upravni odbor usvojio Metodologiju čiji je prvi dioistovjetan Metodologiji iz 1978. g., utvrđenoj od Poslovnog udruženjašumarstva Hrvatske, a drugi dio jest novi i pruža odgovorna pitanje: kako procijeniti općekorisne funkcije šume? Premadrugom dijelu metodologije — šume imaju društvene —socijalne funkcije (turistička, estetska, ekološka, rekreacijska izdravstvena funkcija) i ekološke (zaštitne) funkcije (hidrološka,zaštita od erozija, zaštita od lavina, klimatska funkcija, protivemisijskafunkcija, šume koje vizuelno pokrivaju industrijska postrojenjai druge objekte koji narušavaju estetiku krajolika, vjetrobranešume, šume za zaštitu prometnica i zaštitna područja.Prema ponderima za utvrđivanje vrijednosti šuma može imatiminimalno 10 i maksimalno 52 boda s stanovišta općekorisnihfunkcija, što se množi sa ekonomskom vrijednošću šume i dobivajuse vrlo visoke cijene po ha šume. Tako naknade za površinepod šumom koje se izdvajaju za potrebe drugih korisnikazemljišta »Elektra«, »Hrvatske ceste« i drugi) postaju vrlovelike.— Fond šuma u Hrvatskoj nije velik — komentirao je ovuMetodologiju dr. Branimir Prpić, jedan od članova Komisije kojaje radila na njenoj izradi i njen glavni kreator — i svako drvotreba čuvati ako želimo zadržati utjecaj šume na okoliš kakavon danas ima. Ekolozi utvrđuju opće-korisne funkcije šume imoraju vidjeti za svaku šumu koliko koja funkcija vrijedi. Švicarcisu, na primjer, rekli da njihove šume vrijede 12 do 36 puta višenego zaliha drva u njima. Svaka šumska sastojina ima posebnuvrijednost, a najveću vrijednost ima prirodna, raznolika izrela sastojina. U šumarstvo treba uvesti još jednu kategorijuzrelosti: ekološku zrelost.Ekolozima su podijeljeni i obrasci koji će se popunjavati uslučajevima izgradnje objekta u šumi ili na šumskom zemljištukoje će se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. Zbog niskihnaknada za šume i šumska zemljišta dosada je u njima bilodosta gradnje objekata kao što su dalekovodi, plinovodi imnogi drugi. Moramo više sudjelovati u raspravama o uređenjuprostora u općinama, konstatirano je na sastanku, a vjerojatnoće i Metodologija utvrđivanja naknada smanjiti gradnju ovakvihobjekata u šumama.Nakon sastanka ekolozima je u šumi Maksimir pokazanoprikifpljanje uzoraka tla za laboratorijske analize onečišćenja.Naime, uzorci se uzimaju na 120 točaka 16-kilometarske mrežepokraj stabala i šalju na analizu u Institut, koji će utvrđivati prisutnostplova, cinka i ostalih teških metala. Istovremeno će seuzimati i izvrtci na dominantnim vrstama i slati na obradu na Fakultet,a jedan od zadataka ekologa je i praćenje insekata i prikupljanjekarakterističnih štetnika, te upućivanje uzoraka na determinacijuu Institut. Ekolozi će, sudeći po ovom sastanku,imati posla preko glave...V. HRKALOVIĆ
Change language