naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

Poglavlje 14: Konvencionalna visinska motrenjaobje komponente projekcije promjene položaja balona jednake nuli, tada je smjer vjetra neodređen,pa se i ne izračunava.Primjer grafičkog prikaza obrade podataka pilot-balonskih mjerenja izložen je na Slici 14.2. Tu semogu zapaziti razine na kojima dolazi do znatnije promjene smjera, odnosno brzine vjetra.Signifikantnim se smatraju one razine na kojima brzina vjetra odstupa od linearnosti najmanje 5 m/s,a i one na kojima smjer vjetra odstupa od linearnosti najmanje od 10° do 60°, ovisno o brzini (zaveće brzine vjetra manje vrijednosti odstupanja smjera, a za manje brzine veća odstupanja smjera).Vjetar za signifikantne razine, zajedno s vjetrom na tzv. standardnim visinama iznad mora, šalje seu međunarodnu razmjenu upotrebom PILOT ključa. Originalni podaci, uključujući i ulazne veličine(nagib, azimut i visine), pohranjuju se u arhiv DHMZ-a.14.2 RADIOSONDAŽNA MJERENJAMeđu najvažnije podatke meteoroloških motrenja ubrajaju se radiosondažni podaci. Naziv potječeod principa prijenosa mjerenih signala meteoroloških elemenata, koji se zasniva na radiovalovima.Razlikuju se visokofrekventni (400 – 406 MHz) noseći valovi od niskofrekventnih valova mjereneveličine. Noseći valovi mogu se modulirati amplitudno ili frekvencijski. Prvi slučaj je ilustriran naSlici 14.3.; tu je vrijednost mjerene veličine dana amplitudom nosećeg vala. U slučaju frekvencijskemodulacije vrijednost mjerenog signala dana je frekvencijom nosećeg vala. Osjetilni dio radiosondažnogsustava ugrađen je na radiosondu koju diže uvis balon napunjen vodikom ili helijem brzinomod oko 350 m/min. Na tlu, tj. na radiosondažnoj postaji smješten je prijemnik s antenom(RAWIN – RAdio WINd) u kojem se obavlja demodulacija nosećih valova i izdvajaju informacijeo tlaku, temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka (PTU – Pressure, Temperature, Humidity). Različititipovi antenskih sustava služe za prijem radiosignala i/ili za određivanje položaja radiosonde, a njense pak položaj koristi za izračunavanje smjera i brzine vjetra.Do samog kraja 20. stoljeća najčešći je prijemnik pomoću kojeg su se primali signali mjerenja stanjaatmosfere, uključujući i vjetar, bila parabolička antena, a iskorišten položaj radiosonde za izračunavanjesmjera i brzine vjetra (Slika 14.4).U zadnjoj dekadi prošlog stoljeća sve se više počinju upotrebljavati radiosondažni uređaji, na primjertipa DigiCORA - VAISALA, koji za određivanje položaja sonde koriste dugovalne (VLF –Very Low Frequency) OMEGA i ALFA ili Loran-C zemaljske navigacijske mreže (NAVAIDS –Navigation Aids Networks), te satelitske sustave (GPS – Global Positioning System). Radiosondetakvih radiosondažnih sustava osim osjetnika za tlak, temperaturu i vlažnost zraka imaju i prijemnikeza NAVAIDS ili GPS signale. Za prijem navigacijskih signala na tlu koriste se posebne antene.Slika 14.3 Shematski prikaz amplitudne modulacije visokofrekventnog nosećeg vala281