naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

Poglavlje 16: Procesiranje meteoroloπkih podatakažno realnom vremenu, telefonski ili elektronički. Najdostupniji su podaci automatskih meteorološkihsustava koji su gotovo u cijelosti dostupni u približno realnom vremenu. U realnom vremenu suna raspolaganju i radiosondažni, radarski i satelitski podaci. Nakon pristizanja oni se prenose naelektroničke medije ako već nisu na njima, te podvrgavaju kontroli kvalitete prije uporabe, odnosnoarhiviranja.16.2 KONTROLA PODATAKAU meteorologiji se razlikuju dvije vrste pogrešaka: slučajne4 i sustavne. Prosječna vrijednost prvihje jednaka nuli, dok to nije slučaj kod sustavnih. Dijagnoza pogrešaka može biti vezana za jedan elementili postaju, za više elemenata na jednoj postaji, za jedan element na više postaja, itd. Gledajućiprostorno, može se promatrati samo horizontalna ili vertikalna dimenzija, odvojeno ili zajedno. Popotrebi se može uključiti i vremenska dimenzija. Metode kontrole mogu se podijeliti u tri grupe:logičku, statističku i dijagnostičku (vidi Gandin, 1988.).16.2.1 Logička kontrolaTa se vrsta kontrole zasniva na kontradikciji koegzistencije dva podatka. Na primjer, magla i relativnavlažnost zraka manja od 50 %, kiša i vedro vrijeme, jak vjetar i mirno more, itd.16.2.2 Statistička kontrolaTo je jedna od najzastupljenijih metoda kontrole podataka. Obično se kontrolira svaki element posebno.Najjednostavniji slučaj je odbacivanje podataka koji se nikad ne pojavljuju; na primjer, pozitivnatemperatura zraka na 500-milibarskoj plohi. Složenije varijante uzimaju u obzir empiričke statističkeparametre. Jedna od varijanti je usporedba izmjerenog podatka s procjenom vrijednostimeteorološkog elementa (statističke varijable) na postaji (ili određenoj visinskoj razini) na temeljupodataka susjednih postaja (razina) po principu najmanje pogreške, tj. optimalna procjena.16.2.2.1 Kontrola unutar jedne postajeKontrola podataka unutar jedne postaje temelji se na statističkim pokazateljima definiranim na temeljuniza mjerenja određene meteorološke (ujedno i statističke) varijable. Jedan od tih parametara jeočekivana vrijednost, tj. vremenski srednjak varijable s predočen izrazom, (16.1)gdje s m označava “historijsku“ izmjerenu vrijednost, a M je broj mjerenja u diskretnim vremenima.Pretpostavka je da ·sÒ predstavlja preliminarnu procjenu s B , koja općenito može biti definirana i drugačije;može na primjer, biti rezultat nekog prognostičkog modela (vidi Pandžić, 2002.).4 U literaturi se katkad razdvajaju male ili fine slučajne pogreške, koje su većinom posljedica nesavršenosti mjernihuređaja, od velikih ili grubih slučajnih pogrešaka koje mogu biti posljedica pogrešnog očitavanja instrumenata,pogrešnog prijenosa podataka, itd. (vidi Gandin, 1988.).305