naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

Naputak za opaæanja i mjerenja na glavnim meteoroloπkim postajamaSlika 15.7 Shematski prikaz prostorne razdiobe količina oborine izmjerene radarom (Radinović, 1969.; str. 329)15.3 METEOROLOŠKI SATELITIMeteorološki sateliti pribavljaju pregledne slikovne i/ili digitalne informacije o: naoblaci, rodovimaoblaka, temperaturi zraka i površine Zemlje, zračenju, vjetru, oborini i drugom. Razlikuju se orbitalnii stacionarni sateliti. Orbitalni satelitikruže oko Zemlje na visini od oko 850 km(Slika 15.8a) i svaki od njih napravi 12,5 ophodatijekom 24 sata. Snimak čitave Zemljinekugle oni realiziraju tijekom 12 sati. Prvi orbitalnimeteorološki satelit pod nazivom TIROS(Television-Infra Red Observational Satellite)lansiran je 1. travnja 1960. godine (vidiHoughton, 1985.). Geostacionarni satelitikruže zajedno sa Zemljom, a stacionirani suiznad ekvatora na visini od oko 36.000 km(Slika 15.8b). Oni proizvode novu sliku oblakasvakih 15 minuta, a služe i kao telekomunikacijskicentri. Prvi geostacionarni satelit jebio SMS (Synchronous MeteorologicalSatellite) lansiran 1974. godine. On je godinudana kasnije zamijenjen tipom GOES(Geosynchronous Operational EnvironmentalSatellite). Godine 1977. geostacionarni satelitMETEOSAT (METEOrological SATellite)lansirala je ESA-a (European Space Agency).U Državnom hidrometeorološkom zavoduRepublike Hrvatske postoji prijemna stanicaza komunikaciju s METEOSAT-om, što podrazumijevaprijem slike oblaka, kao i analitičke iSlika 15.8 Položaj orbitalnog (a) i geostacionarnog (b) satelitau odnosu na Zemlju (Schott, 1997.; str. 156)prognostičke sinoptičke karte. Suvremeni satelitskisustav prikazan je na slici 15.9.296