12.07.2015 Views

naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

16. PROCESIRANJE METEOROLOŠKIH PODATAKAPrikupljanje i razmjena meteoroloških podataka obavlja se na globalnoj (zemaljskoj) ljestvici. Tokoordinira Svjetska meteorološka organi<strong>za</strong>cija (World Meteorological Organi<strong>za</strong>tion - WMO) putemosnovnog programa Svjetsko meteorološko bdijenje (World Weather Watch - WWW). On ima trikomponente: Globalni motriteljski sustav (Global Observing System - GOS), Globalni telekomunikacijskisustav (Global Telecommunication System - GTS) i Globalni sustav <strong>za</strong> razmjenu podataka(Global Data Processing System - GDPS). Kao što sami nazivi kažu, GOS regulira motrenje, GTStelekomunikacije i GDPS principe razmjene podataka. Radi lakše praktične provedbe WWW-apodaci se prikupljaju u tri svjetska centra (Melbourne, Moskva i Washington) preko regionalnih centarakoji su direktno pove<strong>za</strong>ni s nacionalnim centrima članica WMO-a. Otkako je Hrvatska postalačlanicom WMO-a, tj. od kraja 1992. godine, neprekidno aktivno sudjeluje u svim važnim povjerensvimate organi<strong>za</strong>cije uključujući onu koja se brine <strong>za</strong> provedbu WWW-a.16.1 PRIKUPLJANJE PODATAKA U HRVATSKOJZahvaljujući povijesnom okruženju (utjecaj tada moćne Austrougarske monarhije), u Hrvatskoj sumeteorološka motrenja <strong>za</strong>počela razmjerno rano (Katušin, 1982.; Pandžić et al., 2002.). Tako je prvaslužbena meteorološka postaja uspostavljena u Dubrovniku 1851. godine. Nažalost, došlo je do prekidatih motrenja. Međutim, motrenja <strong>za</strong>početa na opservatoriju Zagreb-Grič 1861. godine neprekidnose obavljaju do danas na istom mjestu i na sličan način. Osim na toj postaji motrenja se, smanjim prekidima, preko sto godina obavljaju u Osijeku, Požegi, Gospiću, Crikvenici i Hvaru.Najviše meteoroloških postaja Hrvatska je imala 60-tih godina 20. stoljeća, što se vidi na slici 16.1.Tu je vidljivo da je najveća promjena u novije doba <strong>za</strong>bilježena tijekom Domovinskog rata i to sobzirom na broj kišomjernih postaja. No, ipak ih je nakon rata dosta obnovljeno. Kartografski pri-Slika 16.1 Prikaz povijesnog razvoja broja meteoroloških postaja u Hrvatskoj303

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!