12.07.2015 Views

naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

naputak za rad GMP-a - Državni hidrometeorološki zavod

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Naputak <strong>za</strong> opaæanja i mjerenja na glavnim meteoroloπkim postajamaodgovara njezinom podnevniku (meridijanu). Izuzetak je mjerenje količine oborine, opažanje pojaveoborine te drugih atmosferskih pojava (potpoglavlje 1.8.4).1.8.4 Mjerenje količine oborine i opažanje atmosferskih pojavaMjerenje količine oborine na glavnim meteorološkim postajama obavlja se u glavnim terminima0100, 0700, 1300 i 1900 po SEV-u.Opažanje atmosferskih pojava obavlja se uvijek kad se one primijete, a <strong>za</strong>pisivanje sata i minute njihovapočetka i prestanka upisuje se po SEV-u (potpoglavlje 1.8.7).1.8.5 Redoslijed motrenjaDopušteno je da motrenje <strong>za</strong>počne 10 minuta prije i da <strong>za</strong>vrši 10 minuta poslije utvrđenog satamotrenja, s tim da se redoslijed pojedinih opažanja i mjerenja podijeli tako da se oni elementi kojise brže mijenjaju, kao temperatura i vlažnost zraka, očitavaju što bliže utvrđenom satu (terminu)motrenja, a da se živin barometar očita točno u određeni sat. Crtice (markice) na pisačima (barografu,termografu i higrografu) stavljaju se odmah poslije očitavanja barometra, odnosno suhog imokrog termometra.Trajanje opažanja i mjerenja ovisi o opsegu <strong>rad</strong>a u pojedinim terminima motrenja, o broju instrumenatakojima postaja raspolaže i o vremenskom stanju u terminu motrenja.Obično su najopsežnija motrenja u 0700 sati. Nekada oko pojedinih elemenata i pojava ima znatnoviše posla, nekad ga je manje ili ga nema; na primjer, kiša ne pada svaki dan, nekad nema ni oblaka,ni jakog vjetra, ni atmosferskih pojava, dok se mjerenje visine snijega, količine vode od snijegai topljenje oborine u čvrstom stanju obavlja obično u hladnom dijelu godine. Zato se mora procjenjivatikoliko je vremena potrebno <strong>za</strong> svako pojedino motrenje i kojim će se redoslijedom obavljati.Motritelj treba u dnevnik motrenja odmah nakon motrenja upisati podatke o opažanju i mjerenju. Po<strong>za</strong>vršetku motrenja on obavlja određenu ob<strong>rad</strong>u podataka (na primjer, redukciju tlaka zraka na morskurazinu), sastavljanje i dostavljanje izvješća (ukoliko je to u <strong>za</strong>datku postaje), upisivanje podatakau odgovarajuće obrasce ili unos u računalo, itd.Prije početka motrenja treba obaviti pripremu svega što je potrebno <strong>za</strong> motrenje kao: vlaženjemokrog termometra, stavljanje aspiratora u pogon, čišćenje snijega i inja s instrumenata, itd. U hladnomdijelu godine može se ranije <strong>za</strong>mijeniti kišomjer <strong>rad</strong>i topljenja oborine u čvrstom stanju ako nijevjerojatno da će do termina motrenja pasti nove oborine. Pod istim uvjetom može se ranije izmjeritivisina snijega i količina vode od snijega.1.8.6 Pogreške pri motrenjuPri motrenju mogu nastati dvije vrste pogrešaka: sustavne (sistematske) i slučajne.Sustavne pogreške su stalne pogreške koje se očituju kao pogreške u dugom nizu opažanja i mjerenja.Toj vrsti pogrešaka pripadaju instrumentalne pogreške i pogreške zbog lošeg postupka motritelja.Na primjer, motritelj čini sustavnu pogrešku ako stalno motri prije ili poslije propisanog vremenaili ako stalno čita nižu ili višu vrijednost na instrumentu i slično.Slučajne pogreške nastaju uvijek nekom <strong>za</strong>bunom ili previdom motritelja, a vrlo rijetko nekim pore-28

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!