Zagrebačka Retro(per)spektiva - Zagreb.hr

prof. dr. VLADIMIR GRUDEN, psihijatarStariji ljudi trebaju nauËiti uæivatiu sebi i vlastitoj vrijednostiKad nastupa problem s godinama i starošću? Prvenstveno odlaskom umirovinu, u kojoj se smatra da stari čovjek više nikome nije potreban.Čovjek koji odlazi u mirovinu trebao bi imati usađenu vrijednost osamome sebi pa reći: „Zašto bi meni bilo važno da sam nekome potreban?Pa zar se moj život sastoji u tome da dobivam aplauz i priznanja?“Kad razgovaramo ili surađujemo sa starijima, na to ne treba gledatikao na našu žrtvu što ćemo pomoći starijem čovjeku. Sa starijima trebasurađivati, razgovarati, savjetovati se iz konstruktivnog egoizma da isami nešto naučimo. Stari čovjek mladom možda ništa neće moći rećio kompjuterima, ali će mu moći reći kako da se emocionalno postavipred nekim stvarima. U tim će situacijama stari čovjek osjetiti važnost, amladi će dobiti dobar savjet.Razgovarala Nataša Gajski KovačićStarenje je biološki fenomen u kojem se mijenjaodnos osobe prema vremenu, svijetui okolini, ali i prema vlastitoj prošlosti, kažustručnjaci. Suočavanje sa starenjem počinjebrojnim tjelesnim promjenama, kao što su:debljina, gubitak tjelesne i psihičke elastičnosti,slabiji vid i sluh, promjene na kosi,istrošenost zglobova, lošija kvaliteta sna,promjene s unutarnjim organima, pad koncentracije,manji radni kapacitet i učinkovitost.Naočale, zubne proteze i slušni aparatipostaju česti pratioci starosti, a osamljenost,žal za prošlošću, smanjena prilagodbanovim situacijama i indiferentan stav premabudućnosti dodatno otežavaju život. Uz to,potencijal koji stariji ljudi imaju za prijenosznanja, umijeća, vještina i iskustva na mladenaraštaje, prije se znatno više cijenio, nošto se cijeni danas. U razvijenim zemljamastari je čovjek nerijetko na marginama društva,pasivan i povučen u sebe. No ne morabiti tako; starost se može shvatiti i kao novaorganizacija vremena, prilika za istraživanjenovih interesa i otkrivanje sebe, a o tomerazgovaramo s psihijatrom prof. dr. VladimiromGrudenom, predsjednikom Udrugeza psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora,predavačem i autorom psihijatrijskih ipsiholoških udžbenika te brojnih knjiga natemu popularne psihologije i psihoterapije,poput „Ožiljci na duši Hrvatske“, „Autogenitrening – vježbom do sreće“, „Sloboda kaoljubav – uspjehom do istine“ i dr.Odlazak u mirovinu za mnoge je ljudeznak da prelaze iz aktivnog života upasivni. To u njih izaziva zabrinutost itjeskobu, socijalnu izoliranost, slabiježivotne uvjete zbog smanjenih financijskihmogućnosti te pojačanu psihičkuosjetljivost zbog osjećaja da nisu višepotrebni. Kako pomoći starijim ljudimada se i dalje osjećaju potrebnima?- Glavni cilj svih nas je kvalitetnije živjeti, ada bismo u tome uspjeli treba graditi kvalitetanživot od početka, kao dijete i kaoodrasla osoba. No zapitajmo se prvo što jekvalitetan život. Nema dvojbe da je to sretanživot. A sreća se definira kao sklad izmeđupojedinca i okoline te, još puno važnije,unutar samog pojedinca. Da bi pojedinacmogao imati taj sklad, mora razviti mir usebi. Kad se god dogodi da naiđe na nekisukob između želja i mogućnosti ili nekoli-48