U terenu se malokad nalaze pojedinačne (slučajne) pukotine. Naprotiv, one su često koncentrirane i čine sustave pukotina(pukotinski sistemi), koje se nalaze kao određeni broj istovrsnih s obzirom na kinematiku nastanka. Za utvrđivanjeosnovnih parametara sustava pukotina nužno je odrediti broj zastupljenih istovrsnih pukotina prema kinematici nastanka,pojave pojedinačnih pukotina, međusobne odnose u prostoru među istovrsnim pukotinama i ukupan broj pukotina usustavu. Uz to, za cjelovito proučavanje sustava pukotina nužno je utvrditi i sve značajke pojedinih istovrsnih pukotina(pukotinskih sistema) i pojedinačnih pukotina koje čine sustav. Istraživanje pukotina ima osobito značenje u sklopuinženjerskogeoloških istraživanja terena, jer one upućuju na mehanička oštećenja bitna za stabilnost kosina i iskopa, temogućnost korištenja kamena kao prirodnog građevnog materijala. Podaci o pukotinama se nakon terenskih istraživanjastatistički obrađuju i grafički prikazuju određenim dijagramima.Starost tektonskih strukturaOdređivanje relativne starosti pojediih tektonskih struktura važno je za rekonstrukciju stupnjeva strukturnih promjena u nekom terenu.Određivanje se može izvesti samo onda ako se zna starost stijena. Struktura je mlađa od naslaga koje je zahvatila, a starija od onihkoje su s obzirom na položaj trebale biti zahvaćene, a ipak nisu jer ih u doba tektonskog poremećaja nije bilo (v. sliku: prema Heraku,1990).24
4. DINAMIKA ZEMLJENa Zemlji djeluju različite vanjske i unutarnje sile koje rezultiraju promjenama stanja u reljefu i prostornom odnosu stijena litosfere.Djelovanje tih sila je povezano, a odvija se od vremena postanka Zemlje do danas. Vanjske sile izazivaju procese koji semanifestiraju uglavnom na površini Zemlje. Procesi izazvani unutarnjim silama rezultat su unutarnje građe i odnosa u Zemlji, amanifestiraju se i u dubini i na njenoj površini.Dugotrajnim uzajamnim djelovanjem vanjskih i unutarnjih sila mijenja se ne samo površinski <strong>dio</strong> litosfere već i njeni dublji dijelovi.Pritom, djelovanje unutarnjih sila rezultira jakim pokretima koji uvjetuju nastajanje neravnina na površini litosfere, uz globalnepromjene prostornih odnosa stijenskih masa, dok vanjske sile fizičkim razaranjem i kemijskim otapanjem stijena, transportomrazorenog i otopljenog materijala i njegovim akumuliranjem u nižim dijelovima, reljef zaravnjuju. Procese i pojave koji su nastaliutjecajem vanjskih sila proučava egzodinamika, a one nastale djelovanjem unutarnjih sila endodinamika.4.1. Egzodinamika i egzodinamski faktoriZajedno s procesima i pojavama koje uzrokuju, egzodinamske sile imaju odraz u dijelu litosfere u kojemu se odvija svekolika ljudskaaktivnost. S obzirom na klimatske prilike, u nivalnom se području posebno izražava utjecaj snijega i leda, u humidnom vode iorganizama, a u aridnom insolacije i vjetra. Poznavanje utjecaja egzodinamskih sila omogućuje ocjenjivanje podobnosti nekogterena za građenje te planiranje i projektiranje adekvatne zaštite u slučaju njihova štetnog djelovanja.4.1.1. InsolacijaInsolacija je proces kojim sunčeve zrake djeluju direktno na stijene litosfere. Zbog utjecaja insolacije povisuje se temperatura stijenei ona se rasteže. Najčešće to rastezanje nije jednoliko, jer ovisi o fizičkim i kemijskim svojstvima minerala koji grade stijenu, aizrazitije je na površini nego u njenoj unutrašnjosti. Kada nema insolacije, stijena se hladi i steže. Višekratnim ponavljanjem ciklusazagrijavanje - hlađenje kohezijske sile između mineralnih zrna stijene slabe, nastaju mikroprsline i pukotine koje se šire i produbljuju,a konačni rezultat je dezintegracija stijenske mase. Otpornost stijene na utjecaj insolacije ovisi o njenom mineralnom sastavu,strukturnim i teksturnim značajkama, klimatskom području, reljefu terena, vegetaciji i debljini pokrova. Utjecaj insolacije je izrazitiji ukrupnozrnastim stijenama heterogenog sastava (zbog različitog intenziteta širenja minerala), zatim u područjima s većimtemperaturnim razlikama dan - noć te u ravničarskim terenima bez vegetacije i pokrova.4.1.2. VodaVoda se u prirodi nalazi u zračnom omotaču Zemlje, na njenoj površini i u podzemlju, pa razlikujemo atmosfersku, površinsku ipodzemnu vodu.25