Inženjerska geologija IIIA dio

Kod aluvijalnih naslaga karakteristična je promjena značajki slojevitosti s promjenama granulometrijskog sastava fragmenata. Kosaisprekidana slojevitost značajka je priobalnih dijelova u jezerskim područjima, dok se u središnjim dijelovima klastični materijal taložipretežito u formi horizontalnih slojeva.Kod glacijofluvijalnih sedimenata također postoji primarna kosa slojevitost, s mjestimično veoma tankim slojevima koji mogu bitiunakrsni, odnosno mogu prelaziti u horizontalne slojeve.Eolski sedimenti odlikuju se nepravilnom, kosom i unakrsnom slojevitošću, s tankim klinastim slojevima. U područjima delta nastajusedimenti s primarnom kosom slojevitošću, koju karakterizira pojava šljunka različitog petrografskog sastava i veličine valutica. Takvenaslage mogu imati veliku debljinu (često više stotina metara) i zauzimati površinu od nekoliko kvadratnih kilometara.U priobalnim naslagama često je primjetna kosa slojevitost u istovrsnom dobro sortiranom materijalu, što je posljedica primjesarezistentnih minerala različite boje (poput magnetita, ilmenita, hornblende i sl.).Kosa slojevitost je u marinskim područjima posljedica tokova pri dnu. Granice među slojevima su nepravilne, pretežito klinastogoblika, a veoma dobro su izražene u slučaju postojanja organskih ostataka, rezistentnih obojenih minerala i promjene veličinefragmenata. U marinskim područjima, u dubinama do oko 200 m, izražena je i valovita slojevitost, koja nastaje pod utjecajemdinamike morske vode, a odlikuje se valovitim oblikom slojeva. Zbog utjecaja različitih faktora često u prirodi nastaje više međusobnopovezanih tipova slojevitosti (v. slike). Uzrok nastanka složene slojevitosti može biti u izmjenjivanju razdoblja mirnog taloženjamaterijala s razdobljem povećane dinamike u sedimentacijskom prostoru.Osim slojevitih, u prirodi se nalaze igromadaste sedimentne stijene koje suu masi redovito mnogo dulje nego šire, a uvertikalnom smjeru mogu doseći velikedimenzije.Metamorfne stijene primarno mogu bitivrstane i gromadaste. Međutim, najčešćipojavni oblici tih stijena su škriljavi, što jeposljedica uvjeta njihova postanka.Preuzeto izŠestanović (2001).Poznavanje primarnog položaja i oblikapojavljivanja stijena koristi u rekonstrukcijipromjena koje su uslijedile nakon njihovapostanka. Prema tome izgrađuju li stijenekontinente ili oceanska područja, njihovraspored je različit.4