Inženjerska geologija IIIA dio

U nastavku se, radi preglednosti, daje tablični prikaz, s klasičnim tipom klasifikacije okoliša taloženja (iz Tišljar, 2001), u kojemu susadržani i okoliši o kojima će biti riječi u nastavku izlaganja.Valovi nastaju zbog utjecaja vjetra, odnosno zračnog strujanja iznad morske površine. Ali, oni mogu lokalno i regionalno nastati i odpodmorskih erupcija vulkana, podmorskih klizanja i potresa (katastrofalni tsunami-valovi). Valovi razaraju obalu i usitnjavaju razorenimaterijal, koji pojačava njihovo destruktivno djelovanje u obalnom području. Ovisno o dubini mora i obliku morskog dna, uvjetimaživota, dinamici i sedimentaciji razlikuje se nekoliko morskih područja.• obalno područje ili litoral• plitkomorsko područje, neritik ili šelf (kontinentski prag)• batijalno područje (kontinentska padina ili slaz)• abisalno područje (oceanska ravnica)• hadal(iz Herak, 1990)Uobičajeno nazivlje oceanografske klasifikacije marinskih okoliša taloženja prikazano je u tablici (iz Tišljar, 2001)u nastavkuizlaganja. Vezano uz to, zgodno je ovdje objasniti pojam litofacijesa, kakvim se najčešće shvaća. To je facijes (okoliš) u kojemu senajvažniji kriteriji izdvajanja naslaga temelje na litološkim, sedimentacijskim, fizikalnim i kemijskim značajkama stijena. Slijedimo sadaklasifikaciju, koju je prikazao Herak (1990).Područje otvorenog mora s dubinama većim od 200 m naziva se pelagijal, a dubokomorski sedimenti u kojima nalazimo ostatkeorganizama otvorenog mora i većih dubina, pelagičkim sedimentima.45