12.07.2015 Views

Exporter 7 - Siepa

Exporter 7 - Siepa

Exporter 7 - Siepa

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

FINANSIJEKalkulacija izvozne ceneKao što smo pisali u prethodnom broju<strong>Exporter</strong>a, izvozna cena predstavlja jedan odnajvažnijih elemenata ponude i eventualnogbudućeg ugovora o spoljnotrgovinskom poslu.Izvozna cena proizilazi iz procesa kalkulacije koji obuhvatafaze pretkalkulacije, kontrolne kalkulacije i konačnekalkulacije. U najkraćem, tokom pretkalkulacije izvoznikodređuje svoju cenu na bazi pretpostavljenih troškova, zatimje u fazi kontrolne kalkulacije koriguje za visinu stvarnonastalih troškova realizacije izvoza, da bi, u okviru konačnekalkulacije, izvršio analizu završenog posla kako bi stvorioosnovu za realno planiranje narednih aktivnosti.Prilikom definisanja konkretne cene, moguće je korisitimetode dodavanja, odnosno oduzimanja troškova. U prvomslučaju, preduzeće na proizvođačku ili nabavnu cenu dodajesve troškove realizacije posla, kao i svoju zaradu, a zatimovaj zbir deli sa količinom robe kako bi se dobila jediničnacena. Kod primene metoda oduzimanja troškova, izvoznik odplanirane cene robe odbija sve realne troškove i svoju provizijui dolazi do najviše proizvođačke, odnosno nabavne cene nadomaćem tržištu koja izvozni posao čini rentabilnim.Osim ukupnih troškova i ciljne zarade, na ugovornu cenuutiču i drugi faktori, među kojima su najvažniji cene konkurenata,zatim ostale tržišne cene iste vrste proizvoda, kao isvetske cene za određene, specifične vrste robe.Bez obzira na metod formiranja cene, ona može bitiodređena na dva načina. U zavisnosti od toga da li je u ugovorucena precizno definisana ili ne, postoje fiksna cena i klizna cena.Fiksna cenaFiksna cena podrazumeva da se ugovorom o spoljnotrgovinskomposlu cena tačno odredi, pri čemu ne podleže nikakvimizmenama do trenutka isporuke robe. Ona je karakterističnaza kraće rokove isporuke i plaćanja (do 90 dana) i predvidljivemakroekonomske uslove, kao što je stopa inflacije. U tomslučaju, cena se definiše numerički u određenoj valuti, uzFiksna cena je prihvatljiva ukoliko se radi o kraćim rokovimaisporuke i stabilnom poslovnom okruženjuprimenu odgovarajuće INCOTERMS klauzule. Imajući u viduda, čak i u najrazvijenijim privredama, troškovi i cene imajutendenciju porasta u dužem roku, fiksiranje prodajne cenenajčešće neće biti u interesu izvoznika.Član ugovora kojim je regulisana fiksna cena robe mogao bi, upojednostavljenom obliku, da izgleda, na primer, kao na sledećoj slici.NazivOznakaMašina za izradu profila i cevi od čeličnog limaMHOP-6Jedinična cena EUR 45.000Količina (kom.) 5Ukupna cenaEUR 225.000 EXW fabrika Novi SadInteres izvoznika nalaže da se u ugovoru izbegne fiksiranje prodajnecene. Umesto toga, preporučuje se korišćenje klizne cene.Klizna cenaIz navedenih razloga, u spoljnotrgovinskim poslovimapreporučuje se korišćenje kliznih cena kojima prodavci, zapravo,vrše minimiziranje rizika vezanih, posebno, za isporukurobe veće dodate vrednosti, kod kojih se proces proizvodnje iisporuke odvija u dužem periodu. Klizna cena se određuje uskladu sa metodom klizne skale za svaku pojedinačnu isporukurobe upotrebom određene formule.Kad je reč o berzanskoj robi, poput obojenih metala ili poljoprivednihproizvoda, normalna je praksa da se cena ugovara terminski,tj. u vreme isporuke, sa pozivom na aktuelne berzanske kotacije.Metod klizne skale znači da se ugovorom definiše fiksna cenaza prvu isporuku koja potom služi kao baza određivanje cena zanaredne isporuke. Ako je, recimo, P0 bazna cena za prvu isporuku,cena za narednu isporuku biće izračunata na sledeći način:nP nP n-1abcredni broj isporukecena naredne isporukecena prethodne isporukeudeo opštih troškova u ukupnim troškovima proizvodnjeudeo troškova materijala u ukupnim troškovima proizvodnjeudeo troškova radne snage u ukupnim troškovima proizvodnjeindeks rasta cena repromaterijalaindeks rasta zarada određene kategorije radnika za dati proizvodKod primene ove formule, izvozna preduzeća bi trebalo daimaju u vidu sledeće:• zbir koeficijenata a, b i c mora biti 1, odnosno 100%;• u ugovoru je potrebno navesti relevantan statistički izvor zapodatke o indeksima cena materijala i radne snage kako bibilo sprečeno arbitrarno određivanje ovih veličina;• usled generalnog trenda povećanja opštih troškova prozvodnje,koeficijent a može biti predmet povremenih revizija;• bazna cena P0, kao i nova cena P1 trebalo bi da budeodređena prema paritetu EXW fabrika prodavca;• ugovorom bi trebalo da bude određen termin kada će bitiutvrđena naredna cena P1;• maksimalni rast cene za narednu isporuku po pravilu neprelazi visinu inflacije u datom periodu u zemlji isporuke, akupci često insistiraju na dogovaranju raspona u kome cenamože varirati u narednom periodu.Na prethodnom primeru proizvođača mašina, kalkulacija cenepomoću klizne skale, uz pretpostavku da odgovarajući koeficijentiiznose 0,5, 0,3 i 0,2, a indeksi – 1,1, odnosno 1,05, izgledala bi ovako:Pn = 45.000 (0,5 + 0,3x1,1 + 0,2x1,05)Pn = 45.000 (0,5 + 0,33 + 0,21)Pn = 45.000 x 1,04Pn = 46.800D. Pejčić16 EXPORTER MART 2007.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!