Vesti iz privredeodsto, namenjen je stranim kupcima.Za partnere, pre svega u Italiji,kroz lon poslove biće proizvedeno341.000 pari obuće. Domaćemtržištu biće ponuđeno oko 150.000pari obuće, a jedan deo proizvodnjebiće i čist izvoz pre svega zaHrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.Prošle godine u pogonima „Borelija“proizvedeno je skoro 471.000 pariobuće od čega 355.500 pari za izvoz.U 2006. godini plan proizvodnjeostvaren je sa 96,7 odsto, ali je finansijskiplan ostvaren sa 78,6 procenata.Razlog za to je nizak kurs evra.„Boreli“ je jedna od retkih domaćihobućarskih fabrika koja je opstala.Preduzeće ima oko 1.000 radnika i upostupku je privatizacije.Nova fabrika zaposliće za trigodine oko sto radnika, a za njihovousavršavanje planirano je oko polamiliona evra. Već se 14 tehnologaobučava u njihovim evropskim fabrikama.JTI, pored 27,5 miliona evra,koliko je platio fabriku u Senti, planirada uloži još oko 70 miliona za modernizaciju,proširenje proizvodnje ifinalizaciju prerade duvana.Senćanska fabrika za preradusirovog duvana je, inače, najveća uSrbiji. Prerađuje više od 40 odstodomaće proizvodnje duvana, kojimsnabdeva domaće i strane fabrike.Softverski sistem za bolji transportKompanija „Grand kafa“ uvela je novisoftverski sistem transporta uz pomoćkog je vreme od trenutka prijemaporudžbine bilo gde u Srbiji, do trenutkakada je kamion spreman da krene nalokaciju, skraćeno na samo pet minuta.Prema rečima direktora IT sektorate kompanije Dragoljuba Prijića,softver je izgrađen u saradnji sa kompanijom„Majkrosoft“ (Microsoft) i uskladu sa zahtevima „Granda“.Posle uspešne primene u Srbiji,uvođenje novog softvera počeloje i u kompanijama koje poslujuu sastavu slovenačke „Droge Kolinske“u Makedoniji, a u planuje i njegovo uvođenje u BiH. Regionalnopovezivanje „Grand kafe“sa „Drogom Kolinskom“ i „SokoŠtarkom“ zahtevalo je složenijuinformacionu infrastrukturu.Zahvaljujući ugovoru sa „Microsoft“kompanija je dobila 450 licenci zakorišćenje njegovog operativnogsistema i „Office“ paketa, mogućnostda proizvodi softver za sopstvenepotrebe, ali i potrebe drugih kompanija,dodao je Prijić.Fabrika duvana u Sentido sredine godineU Senti će do maja 2007. godinestartovati nova, peta po redudomaća fabrika duvana, kapacitetapet milijardi cigareta godišnje, ili pethiljada tona. Gradi je „Japan TobaccoInternational“, koji je 2006. godinekupio tamošnju fabriku za otkupi preradu sirovog duvana. Cigaretekao što su „Winston“, „Kamel“,„Monte Carlo“ i druge iz njihovogprograma tako će postati domaće.Generalni direktor „JTI“ u SentiTamer Tecirlioglu rekao je da će srpskiduvan biti u osnovi naše proizvodnje,mada će u početku ići unaše evropske centre za blendiranje(mešanje i kombinovanje) duvana.Agroživ agresivnije ka EUKompanija „Agroživ“ teži poboljšanjukvaliteta svojih proizvoda iprilagođavanju standardima EU, kako bise što bolje pripremila za izvoz mesa uzemlje zapadne Evrope. Prema rečimadirektora „Agroživa“ Nenad Živanovrekao je da je ta industrija mesa u potpunostiintegrisala prehrambeno proizvodnisistem. Zaokruženi proizvodnotehnološkilanac čine poljoprivreda,stočarstvo, proizvodnja i prerada mesa,maloprodaja i veleprodaja.Kapaciteti za proizvodnju stočnehrane su 650 tona hrane dnevno, au 2006. godini „Agroživ“ je ukupnoproizveo 90.000 tona hrane. Tokom2006. godine postignut je tov preko20 miliona brojlera, a naša kompanijaje u farme u Požarevcu investirala1,5 miliona evra, čime je napravljeno50.000 kvadratnih metara za tovživine, dodao je Živanov.SIEPA vodila na tri poljoprivrednasajmaAgencija za strana ulaganja ipromociju izvoza (SIEPA) je odpočetka godine organizovala trinastupa domaćih preduzeća nameđunarodnim poljoprivrednimsajmovima. U pitanju su „Biofach“,„Fruit logistica“ i „Gulfood“. Na EXPORTER MART 2007.
Vesti iz privrede„Biofach-u 2007“, koji je održan od15. do 18. februara 2007. godineu Nirnbergu, predstavilo se šestdomaćih kompanija - „Suncokret“ izHajdukova sa hladnoceđenim uljemod semena bundeve, kompanija„BMD“ sa programom šumskihpečuraka i kompanija „Radoslovi“iz Niša sa tradicionalnim domaćimproizvodima džemom i marmeladomod nekoliko vrsta voća. Premijernosu se predstavile „Agrokula“ iz Kule,„Foodland“ i „Zadrugar“.Na sajmu „Fruit logistica“ predstavilose sedam srpskih kompanija- Igda, Naturacoop, Sirogojno,Fruitland, Juzni Banat, Medoprodukti ITN. Po prvi put su bile izloženeautohtone sorte jabuka u svežemstanju, a s obzirom da je na tržištujabuka prisutna tendencija sve većeponude takozvanih „managed varieties“,odnosno sorti čija je proizvodnjaograničena i kontrolisana, kao i novihlicenciranih sorti, srpski voćari senadaju da će retke sorte jabuka donetitržištu nešto novo. Pored jabuka naštandu su bilo izloženo i jagodičastovoće, pečurke, tartufi i koštičavovoće. Sajam je bio održan od 8. do 10.februara u Berlinu.Pored ta dva sajma, SIEPA je organizovalai nastup sedam domaćihkompanija na 12. međunarodnomprehrambenom sajmu „Gulfood2007“ u Dubaiju, koji je održan od19. do 22. februara. Po prvi put predstaviljenisu domaći mlečni proivodikao što su mleko, sir i jogurt, a bilesu izložene i domaće sušene šljive,višnje i jabuke, kao i marcipan,čokolada i mineralna voda. Na sajmusu izlagale domaće kompanije Valletta,Planima Farms, Arex, Pionir,Art Ival, Zlatibor Voda i Agranela, aukupno se predstavilo 2.173 izlagačaiz 70 zemalja.Uspeh domaćih kompanija je biozapažen, ostvareni su mnogi kontaktii procenjuje se da će izvoz odkratkoročnih poslova, kao rezultatnastupa na sajmovima, biti preko 10miliona evra. Nastup naših izlagačana sajmovima odvijao se pod pokroviteljstvomMinistrastva poljoprivredeSrbije, uz podršku USAID-SEDP Projekatza razvoj preduzetništva u Srbijii nemačke Organizacije za tehničkusaradnju (GTZ).PIP vestiAgencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije(SIEPA) je u decembru prošle godine potpisala Ugovore o dodelibespovratnih sredstava sa 125 preduzeća.Ukupno je dodeljeno100 miliona dinara, a sredstva su se dodeljivala za aktivnosti uvođenjasertifikata kvaliteta, učešća na međunarodnim sajmovima i marketinga.Odobrena sredstva su se isplaćivala po završetku aktivnosti (principrefundacije troškova), nakon što je izvoznik priložio odgovarajuću dokumentaciju.Rok za završetak aktivnosti je bio 25. decembar 2006. godine iukupno je preduzećima isplaćeno 76 odsto određenih sredstava.Pošto je jedan deo budžeta ostao neutrošen, 10. januara ove godineraspisan je dodatni rok za prijavu za Program internacionalizacijepreduzeća (PIP). Do 25. januara je stiglo 70 prijava od 69 preduzeća, kojasu ukupno tražila 78 miliona dinara. Komisija je dodelila 24 miliona dinara,a Ugovori su potpisani sa 38 preduzeća. Rok za završetak aktivnosti,odnosno, za dostavljanje dokumentacije o završetku aktivnosti je 31. maj,nakon čega će komisija odobravati isplate.Aktivnosti koje su sponzorisane putem uredbe su:• Učešće na međunarodnim privrednim sajmovima u inostranstvu;• Izrada novog dizajna proizvoda;• Izrada dizajna novog pakovanja;• Testiranje i sertifikacija proizvoda;• Uvođenje novih standarda;• Sertifikacija novih standarda;• Izrada novih promotivnih materijala, i to:- promotivne brošure,- promotivni video i DVD materijali,- internet prezentacije;• Međunarodno pravna zaštita, i to:- zaštita znakova (robna marka)- zaštita patenata (novih rešenja izvoznih proizvoda);• Istraživanje tržišta.Kao što se može videti na grafikonu, najveći deo sredstava je dodeljenza promotivne materijale, i ova vrsta aktivnosti ima najveći stepen realizacije.Cilj programa je da se pruži podrška preduzećima koja već izvozeili nameravaju da izvoze, kako bi lakše osvojila nova tržišta. Program jepotpuno usaglašen sa pravilima Evropske unije (EU) o državnoj pomoći, akriterijumi su vrlo precizni i ceo proces je strogo definisan.M. ĆurčinUporedna analiza odobrenih, isplaćenih i neisplaćenih sredstava po aktivnostima u dinarimaAktivnosti Odobreno Isplaćeno NeisplaćenoUvođenje i sertifikovanje sistema kvaliteta 17.620.396 13.602.988 4.017.408Testiranje i sertifikovanje proizvoda 4.479.258 3.142.516 1.336.741Promotivni materijali 27.233.372 23.432.415 3.800.956Međunarodna pravna zaštita 1.553.660 859.092 694.567Izlaganje na sajmovima u inostranstvu 12.157.865 7.623.246 4.534.619Isrtaživanje tržišta 12.498.293 8.987.799 3.510.494Dizajn novog proizvoda 14.756.733 8.672.483 6.084.250Dizajn nove ambalaže 10.107.295 9.664.137 443.157EXPORTER MART 2007.