Orly Lubin STRATEGIJE MOĆI - Zarez

III/66, 25. listopada 2,,1 3ma s poèetka mandata.Od germe vlasti u meðuvremenunabujao ko dizani kolaè zakarmine, G. u posljednji èaspoèinje lagano uspinjati. Znojhlapi u listopadno jutro, okogradonaèelnika stvaraju se dugai pratnja. Premda bi nesprem-Kimlom protiv napuhnutostiKako sam trèala s MilanomBandiæemon moe. Iz toga bi primjeravaljda trebalo biti jasno da moesvatko i da treba svatko, ali proces“ugledanja” na gradonaèelnikadoista moe zateæi samopolitièke analfabete. Shvatimo lipak G.-ovo trèanje kao reklamnukampanju za trèanje samo,nije jasno što æe mu onda Zagre-redovito trèi rujanski Berlinskimaraton, 42 km i 195 m, okru-en tjelesnim èuvarima. Ne padamu na pamet da tijekom jednetako iscrpljujuæe aktivnosti politièkiagitira meðu sportskommasom jer je na stazi prvenstvenotrèanja radi, a njegova sigurnostkao javne osobe omoguæitUz 10. zagrebaèki maraton,Zagreb, 14. listopada 2001.Sandra AntoliæFestina lenteok se na putu s placa u cekerusnenoga graðaninazelje tiska k pileæim nogama,dok isti kavu miješa u smjerukazaljke na satu koji odzvanjadevet, a pred Katedralom gospoðeu tamnom pokaz-kartuprivijaju krizantemi za Mirogoj– njihov gradonaèelnik, sredovjeènimuškarac s bradom starompet dana – ree prve dijagonalemaratonske trase u trci za graðanena deset kilometara.Nije ovo usamljena fusnota ubiografiji politièara Bandiæa.Mnoge se nedjelje otkida odzagrljaja obitelji, ne pita zasmjenu i svojom nazoènošæudojezdi prièestiti kakav dogaðaj.Ne pita za vanost i velièinu; ru-a prsatoj ljepotici, kestenijada,sport. Voli cestovne trke. Vidjeloga se od Krašiæa na umberkudo Sljemena na Medvednici.Njegov prvi sportski bljesak ukupaæim gaæicama, otvaranje jeobnovljenog bazena na Svetica-shvaæa kako mu je nuna pojaèanarekreacija. Spaja korisno izabrantrenutak jubilarnog Zagrebaèkogmaratona, osigurava murazinu nešto višu od prošlogodišnjihi kad trublja rikne start -krene paradnim kasom. Sa svojimje biraèima, veæ nakon prvihdesetaka metara zapoèinje vizionarskuprièu o buduænosti velikogdogaðaja u kojem, eto, Onveæ sudjeluje. Prièa, ne staje, disanjese gradonaèelnikovo ubrzava.Tempo mu pada ozbiljnoispod šest i pol minuta po kilometru,pravi joggerski. Ne, neæeon to više prepuštati dosadašnjimorganizatorima, on æeOsobno uzeti stvari u Svoje ruke;treba dovesti djecu ... pa školesu prepune trkaèa ... treba nastart dovesti tisuæe ljudi ... spektaklæe to biti, On Vam kae ...Tako nije govorio Zaratustra,a da i je, koga to briga sada našestom kilometru kad se stazanog rekreativca krizne sredovjeènostii povišene doze stresana poslu mogla na stazi strefiti ikap, G. dokazuje da je èovjekkoji forsira umjereno - sve doposljednjih metara kad “nièimizazvan” utrèava nekim lanimfinišom kroz prigodno skrojencilj ispred preimenovanog intercontija.Isto su èinili i neki srednjoškolci.Figura vlastiVrijeme – misno, a pred namamitska slika doslovnog nedjeljnogproimanja vlasti s biraèkimtijelom, slika saimanja G.-ova soznojenom masom koju poputgladna kopca osluškuje i mjeri.Ovaj štreberski remake politièkogpopulizama iz poèetnice, G.nasljeðuje iz antikne retortevlastite stranke – Oktobarskerevolucije.Jer – nije naš G. trkaè i ne trèijer voli trk, veæ da pokae da ibaèki maraton, bilo bi dovoljnoda je sam otrèao deset kilometaracentrom i biraèi bi shvatilimig. Ostaje da bezobrazno zakljuèimda je G. – politièki konceptkoji trèi, politièki konceptsvoje stranke, dakako, koja, etoispalo je i dalje trèi za svojim biraèima,pa bili oni i u rekreativnomtempu.HosanaNo, kad se G. zatrèao meðubiraèe, trkaèe, xy-aèe, ... da bipokazao koliko im je blizak,posvjedoèio je upravo suprotno.Odnaroðen od trkaèkog svijetaG. šarmantno navija za sebe,ulae u reklamu vlastite vitalnostii igra na kartu energije.“Moda moj koncept i nije najbolji,ali ja imam energije mijenjatiga na due staze”, politièkaje poruka rastrèanog G.-a.Kontraprimjer je njemaèkogpremijera Joshke Fishera kojiæe i ostalima da nesmetano odr-avaju vlastiti tempo. Premdaizoliran, grabeæi prema cilju njemaèkipolitièar izraava bliskostsa desetinama tisuæa ostalih trkaèakoji rade to isto. Upravozato što je izoliran kao politièar,blizak je kao trkaè, G. je pak demonstriraotrkaèko socijalnodemokratskofunkcionersko ljudikanjene ostavljajuæi si mjesta zavarenje trkaèa u sebi.Ne, naš gradonaèelnik još nijeu višim razredima politièkogtjelesnog odgoja.Allegro ma non tropoJedina konsekventna teorija orecentnom G. i sama poèinje odudivljenja kolièini energije, makoliko mu zamjerali promenadnosti priznanja da G. vodi raèunai stie na brojna mjesta zakoja u posljednjem desetljeæunjegovi prethodnici nisu mariliniti protokolarno.www.zarez.hrezultati divljeg kapitalizma koji jezavladao od Trsta do Vladivostokasve su vidljiviji i u Hrvatskoj.Neodgovorni kapitalizam u utrci za profitomuzeo je još dvadeset i jednu rtvu zakoju ionako nitko neæe odgovarati. Jer,eto, dogodilo se! A što se tu moe! Zemljapokriva, a vrijeme lijeèi zaboravom. Inije sadašnji incident prvi: veæ se to dogodilo1994. i 1995., kada su iz sliènih razlogaumrla šezdeset i èetiri pacijenta i nitkomi za što nije odgovarao. Tresla se brda, aèak je i miš bio aboliran.Krivnja æe se, u ovom posljednjem sluèaju,prebacivati kao ping pong loptica sBaxtera na Plivu, s Plive na Ministarstvozdravstva, s Ministarstva zdravstva naVladu, s Vlade na Baxter i tako dalje unedogleddok sve to skupa ne postane dosadnoi svi ne poènu od toga bjeati kaood pisama nepoznatih pošiljatelja u strahuod bedrenice.Nekvalitetni lijekovi, prestarjeli ili izbaèeniiz zdravstvenog sustava bogatijihzemalja, prirodnim tokom, posredstvommafije i njima sklonih korumpiranihstruktura tranzicijskih zemalja, ulaze uzdravstveni sustav i ne uklanjaju se svedok se ne dogodi incident koji završi mrtvimpacijentima.Kratko i jasnoMafijasa stetoskopomVrli novi savjetiSve je to samo jedan od pokazateljaposljedica GLOBALIZACIJE koja zemljeTreæega svijeta èini sve siromašnijima iu ovakvom odnosu snaga besperspektivnima.Iako su tranzicijske zemlje uglavnom,prije pada Berlinskog zida, imaleznatno viši standard od zemalja Treæegsvijeta, danas se uglavnom nalaze u podreðenompoloaju.Mehanizmi kojima raspolau Svjetskabanka, Meðunarodni monetarni fond iSvjetska trgovinska organizacija podredilisu sebi cijeli svijet ukljuèujuæi i Rusku federaciju,Kinu i Indiju. Bogati Sjever postaoje nakon pada Berlinskog zida dalekobogatiji, a Jug siromašniji. Transnacionalnekorporacije proširile su utjecaj i podredilesebi gospodarstva bivših “socijalistièkih”drava i na taj naèin dale zamah vlastitojproizvodnji, istovremeno rušeæi ivotnistandard stanovnika tih zemalja. Tose posebno oèituje u inzistiranju MMF-ai Svjetske banke na smanjivanju javnepotrošnje, što dovodi do restrikcija uzdravstvu, mirovinskom i školskom sustavu.Restrikcije u školstvu dugoroènosprjeèavaju tranzicijske zemlje i zemljeTreæeg svijeta da stanu na svoje noge.Kvalitetno obrazovanje, uz opraštanje dijeladuga siromašnim zemljama, osnovnije preduvjet da te zemlje prestanu zaostajatina privrednom i na svim ostalim podruèjima.Jedine zemlje koje koliko toliko odskaèuod sumorne stvarnosti tranzicijskihzemalja su Èeška, Slovenija i Poljska. Ostalesu više- manje na niem ivotnomstandardu nego što su ga imale prije padaBerlinskog zida. Maðarska je zahvaljujuæisavjetima MMF-a i Svjetske banke uspjelaPavle KaliniæZa Hrvatsku se moe reæi sve, samo ne da je suverenasve rasprodati tako da su multinacionalne,transnacionalne korporacije preuzelekontrolu nad cjelokupnim gospodarstvom.Slovaèka, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska,i niz drugih zemalja ne samo dazaostaju u reformama, nego nemaju nivizije što bi i kako i kojim intenzitetomtrebalo mijenjati. Slušajuæi iskljuèivosavjete MMF-a i Svjetske banke s njihovomtradicionalnom ponudom mrkve ibatine, vlade tih zemalja sigurno ne èuvajuni domaæu proizvodnju i rasprodajuono malo kvalitete kojom su raspolagale.Nijemci iz NjemaèkeKad se pogleda struktura ulaganjatransnacionalnih korporacija u tranzicijskimzemljama, uoèljivo je da se prvenstvenoradilo o kupovanju kvalitetnihpostojeæih kapaciteta. Prvo se posegnuloza bankama (u Hrvatskoj je više od80% banaka u vlasništvu stranaca), a zatimsu na red došle telekomunikacije(Hrvatski telekom je u veæinskom vlasništvuDeutsche Telekoma, s tim da imse još mora prodati 5%). Kad se u 21.stoljeæu preuzme kontrola nad financijskimi informacijskim krvotokom, ondase za tu zemlju moe reæi svašta osim daje suverena, kako su to voljeli govoritibivši. Tu više nema ni s od suverenosti, abez velikih tektonskih poremeæaja naglobalnoj razini neæe je ni biti. Slijedeulaganja transnacionalnih korporacija uprodajne lance poput Metroa te davanjekredita za prometnu infrastrukturu, èimesu zemlje tranzicije definitivno porobljene.Zbog skidanja carinskih barijera,domaæa je proizvodnja zgasnula.Kupuje se iskljuèivo uvozni proizvod,jer domaæeg nema.S velikom sigurnošæu moemo zakljuèitida je Hrvatska doivjela velikepromjene – prije devedesete morali smoiæi u Njemaèku i raditi za Nijemce! Danasje bitno drukèije! Da bismo radili zaNijemce, više ne moramo iæi u Njemaèku.To sada moemo i u HRVATSKOJ!Toliko o suverenosti!