Orly Lubin STRATEGIJE MOĆI - Zarez

4 III/66, 25. listopada 2,,1.l i s t o p a d 2 , , 1Susreti arhivara, knjinièara i muzealacaÈetvrti seminar Arhivi, knjinice,muzeji: moguænosti suradnje uokruenju globalne informacijskeinfrastrukture, Zbornik radova,Uredile Mirna Willer i TinkaKatiæ, Zagreb, Hrvatskoknjinièarsko društvo, 2001.ISBN 953-6001-10-1Divna Æoriæidejom o zajednièkompromišljanju i konvergencijamadisciplina u širokompodruèju arhiva, knjinica imuzeja zapoèelo se u hrvatskojstruènoj sredini prije više od èetirigodine, a ta autentièna idejapredstavljena je i u Amsterdamu1998. na pretkonferenciji Meðunarodnogudruenja knjinièarskihdruštva i ustanova(IFLA). Rezultat takve suradnjeje zbornik Arhivi, knjinice,muzeji u kojem je objavljenodeset izlaganja, pet radionica, tepanel-rasprave s èetvrtog seminaraodranog prošle godine uRovinju, uz predmetno kazalokoje pomae u prelistavanjuzbornika.Kako je u predgovoru Zbornikaistaknuto, vano je okupitistruènjake koji se u svojim podruèjimabave temama vezanimuz nova promišljanja o kulturisvojih matiènih ustanova, struci,strategiji njihova razvoja te konkretnimpomagalima i standardimaèija je primjena uvjet zarealizaciju razvoja u tako zacrtanomsmjeru. Da je Hrvatskoknjinièarsko društvo kontinuiranoizdavalo naslove koji svjedoèeo visoko profesionalnomstruènom i praktiènom djelovanjuna predstavljanju u Nacionalnojsveuèilišnoj biblioteci uutorak, 16. listopada, podsjetilaje glavna urednica Tatjana Nebesny.Prvi naslov, izašao 1968.godine, Biblioteke u Hrvatskojbila je knjiga-dokument u kojojje ponuðen pregled svih knjinicas nekoliko kataloga i kad hrvatskeknjinice nisu bile umre-ene, a što se više nije ponovio.U èetvrtom zborniku, kao28. knjizi u nizu, uz usko struèneteme koje se odnose na arhive,knjinice i muzeje širomdruštvenom aktualnošæu izdvajajuse prva tri izlaganja. U èlankuEtiènost knjinièarstva? DavorLjubimir nastoji afirmiratietiènost u modernistièkomdruštvu, te kako se posvetitisadrajima koji nadilaze pukuinformatiku, a bitni su za opæeljudskodobro kao što su znanje,razumijevanje, mudrost teèemu bi se knjinièarstvo trebaloposvetiti kao svom autentiènomposlovanju, a ne samo popisimapodataka i informacija.U tekstu Knjinice izmeðu zakonskihpropisa i vlastite inicijativeAleksandra Horvat iznosipotrebu usklaðivanja s europskimpropisima, a za to moguposluiti Smjernice za knjiniènozakonodavstvo i politiku uEuropi usvojene prošle godine.Moemo se samo ponadati da bise u nadolazeæim vremenimaknjinièarski fond obnavljao straenim knjigama, a ne samoonim koje Ministarstvo kultureotkupljuje i distribuira po knjinicamai koje najèešæe nisu nanjihovu popisu. Ako bismo kaokorisnici maštali, onda bismomogli poeljeti da bi u mreiKnjinica grada Zagreba moglivraæati knjige u najbliu knjinicu,kao što je takva praksa veædostignuta, primjerice, u Torontu.Poslanje muzeja ili što æe nammuzeji? tekst je Tomislava Šolekoji upozorava na vanost poznavanjaposlanja muzeja u širemfilozofskom odreðenju da bi sena najbolji naèin s njima upravljaloi opravdalo novac koji unjih ulae društvo. U tekstu seanalizira Izjava o poslanju muzejakoja definira središnju vrijednostposla.Ovoj suradnji bibliotekara,muzealaca i arhivara posebno suse odazvali mladi, a zbornici su inamIjenjeni akademskoj nastavi,te æe se, kako je to istaknulaTatjana Aparac-Jelušiæ, kroznjih moæi pratiti na koji naèin ikada su se nekim temama bavili,reinterpretirali stare i uvodilinove sadraje. U èetvrtom poredu zborniku nova tema je bilaobraðena u radionici Promicanjekulturnog turizma. Veæ nasljedeæem seminaru koji æe seodrati krajem studenoga ovegodine najavljeno je proširivanjesuradnje s konzervatorskomstrukom.Auto u slubi ekologijeZapoèeo Fordov donacijskiprogram za oèuvanjeprirodne i kulturne baštineMaja Grbiæonferencijom za novinareu dvorišnom prostoruGliptoteke u utorak, 16.listopada, zapoèeo je donacijskiprogram Nagrada tvrtke FordMotor Company za oèuvanje prirodnei kulturne baštine. Konferencijuje otvorila Judit Grubits,meðunarodna organizatorica ivoditeljica toga programa, a njezinglavni gost bio je ministar zazaštitu okoliša i prostornog ureðenjaBoidar Kovaèeviæ, koji jeujedno i predsjednik Ocjenjivaèkogsuda za dodjelu Nagrade.Fordov donacijski program jedanje od najveæih i najznaèajnijihu svijetu. Njime se eli iskazatipriznanje onima koji se zala-u u oèuvanju i zaštiti prirodnogaokoliša te se osobito mladegeneracije eli potaknuti i nadahnutiza angaman na tomepodruèju.Judit Grubits je istaknula daodgovornost u oèuvanju prirodemoraju snositi svi, a osobito onikoji raspolau najveæim dijelomfinancijskih sredstava u društvu,kao što su velike kompanije i poduzeæa.Fordove donacije u ekologijisamo su mali dio politikeove kompanije koja godišnje ula-e milijarde dolara u proizvodnjurecikliranim materijalima,smanjenje potrošnje energije ivode, smanjenje emisije ugljiènogdioksida, korištenje alternativnihizvora goriva i ostala istra-ivanja kojima je cilj zaštita prirodnogokoliša. U kasnijem razgovorus novinarima naglasila jeda je svrha donacijskog programanije samo davanje novèanepotpore, nego i svraæanje medijskepanje na ekološka pitanja iprojekte.Kao predstavnik Ministarstvaza zaštitu okoliša i prostornogureðenja, koje je i pokroviteljdonacijskog programa, Kovaèeviæje istaknuo da je ovaj projektjedan od mnogobrojnih ekološkihprograma kojima æe se sljedeæegodine obiljeiti deseta godišnjicaSvjetske konferencije zazaštitu prirode, odrane 1992. uRiju. Nagodinu æe se izdvojitidodatna sredstva za financijskupomoæ istraivanjima vezanimauz endemske vrste te za studentskeradove iz podruèja pravneregulative zaštite okoline.Fordova nagrada otvorena jeza sve inicijative, individualne igrupne, koje se odnose na oèuvanjeprirodne i kulturne baštine.Prve godine programa, 1999.,struèni ocjenjivaèki sud izabraoje, od pedeset i dva prijavljenaprojekta, projekt pod nazivomJavni plan, koji je vodila Organizacijaza zaštitu i oèuvanje tradicionalnearhitekture Kontrafor.Prošlogodišnja dobitnica je DanielaHamidoviæ, nagraðena zaprojekt zaštite dugonogog šišmišau Hrvatskoj. Njoj je dodijeljenanagrada od 5000 amerièkihdolara, dok æe ovogodišnjifond nagrade biti udvostruèen,dakle iznosit æe 10000 dolara, ane 7000 kao što se do sada najavljivalo.Pravila programa odreðuju daprojekt mora biti veæ zapoèet u2001. godini, što znaèi da projektikoji su u pripremnoj fazi nemogu biti prijavljeni. Projektikoji odgovaraju zadanim uvjetimamogu se prijaviti u kategorijama:prirodni okoliš, kulturnabaština, struèni projekti i projektiza djecu i mlade. Kriterijiza odreðivanje najboljeg projektabit æe: iskoristivost i praktiènost,predanost, financijska potreba,originalnost i meðunarodnavanost. Svi oni koji su se veænatjecali u prethodnim Fordovimdonacijskim programima, anisu osvojili nagradu, mogu seponovno prijaviti. Zakljuèni datumza prijave projekata je 16.prosinca 2001., a sveèano proglašenjepobjednika i dodjela nagradeuz prigodni domjenak bit æeprireðen 16. sijeènja sljedeæe godine.Ekolozi, sada samo hrabronaprijed! Sve dodatne informacijete obrazac za prijavu potraiteu tvrtci Auto 2000, Ljubljanskaavenija 114, ili na adresama:www.ford.com.hr,www.iskon.hr,www.ekologija.net,www.mzopu.hr iwww.mzt.hr.Festival u KSET-uEarwing jazz festival,2. meðunarodni festivalnovog jazza; Zagreb, KSET,29. listopada –7. studenoga 2001.Milan Pavlinoviæezavisna zagrebaèka glazbenaetiketa Earwing Recordsi klub KSET organizirajudrugi po redu Meðunarodnifestival novog jazza. Na Festivaluæe nastupiti sedam grupa èiji seglazbeni izrièaji kreæu od jazza,rocka, punka, hardcorea pa dohibridnih spojeva svega navedenog,uz obilje slobodnih improvizacijai iskrenoga glazbenog groovieja.Festival 29. listopada otvaraèikaški saksofonist Ken Vandermark,poznat zagrebaèkoj publicijer gostuje èetvrti put u KSET-u.Amerièki jazz kritièari u magazinuDown Beat Vandermarka suproglasili jazz glazbenikom godine,a na Festival stie s kvintetom(bas, bubanj, saksofon, gitara),sastavljenim od vrhunskih glazbenikanajzanimljivije scene na svijetu,smještene u Chicagu. Britanskagrupa Sonicphonics nastupa30. listopada, a predvodi ju saksofonistAdrian Northover, uz glazbenikeJona Dobiea na gitari iGoeffa Serlea na ritam mašini,udaraljkama i semplovima. Sonicphonicsèesto pozivaju goste naturneje, a u KSET-u æe nastupitiNjujorèanin Billy Bang, uz LeroyaJenkinsa najveæi svjetski jazzviolinist danas. Originalna kombinacijajazza, funka, rocka i moænogindustrial ritma Serelove ritammašine obeæava ne samo vrhunskiglazbeni uitak, veæ i odliènuplesnu zabavu.Ksetovska publika imat æe priliku31. listopada poslušati japanskuunderground atrakciju Ruins,sastavljenu od basa i bubnja. Ruinsspajaju prog rock s hardcoreom,klasikom i jazzom, a rezultatje furiozna i razorna zvuènasmjesa u kojoj se fascinatnom brzinomi preciznošæu izmjenjujukatkad i razlièiti dijelovi pjesama.Kao treæi èlan ritam sekciji æe sepridruiti i jazz gitarista KazuhisaUchihashi, koji je veæ gostovao uKSET-u s grupama Comfort ofMadness i Aletered States.Prvoga dana mjeseca studenogaza sve ljubitelje free jazza Festivalugošæuje njemaèkog saksofonistaFranka Gratkowskog injegov kvintet, a uvodni solo koncertodsvirat æe jedan od našihnajboljih saksofonista SašaNestoroviæ. Dana 2. studenogagostuje grupa iz posve drukèijegglazbenog miljea. Rijeè je o amerièkojskupini Victims Family,jednoj od pionira scene u kojoj sutijekom osamdesetih kombiniraniraznoliki glazbeni anrovi, jazz ilifunk s noise rockom i hardcorepunkom. Kao predgrupa ovoj, ponovnookupljenoj i uz No MenasNo, najvanijoj grupi toga glazbenogusmjerenja, nastupit æe zagrebaèko-krèkagrupa Sumo.Još jedan æe glazbenik 6. studenogponovno gostovati u KSE-T-u. George Graewe, najznaèajnijinjemaèki pijanist i jedan od najveæiheuropskih free jazz glazbenikasvirat æe s amerièkom ritam sekcijomkoju èine Kent Kessler na basui Paul Lovens na bubnjevima.Posljednji dan Festivala rezerviranje za vremešnog, no neumornog“dinosaura jazza”, njemaèkogsaksofonista Petera Brotzmanna.U KSET-u æe Brotzmann odsviratikoncert s dvojicom bubnjara,od kojih je jedan, Hamid Drake,predstavljen kao najinovativnijiamerièki free jazz bubnjar danas,poznat i kao vodeæi èikaški reggaeglazbenik.