Orly Lubin STRATEGIJE MOĆI - Zarez

6 III/66, 25. listopada 2,,1.Tin PerkovAmerikanci i Britanci bombardirajuAfganistan. Koji je njihovcilj, za što se oni bore? Je liprihvatljivo njihovo objašnjenjeda je rijeè o neeljenoj, ali nunoj''samoobrani''?– Cilj koji stalno naglašavajuu medijima je uništenje vojnihciljeva, no juèer su pogodili ibolnicu i skladište hrane Meðunarodnogacrvenog kria koje jebilo vrlo jasno oznaèeno. Afganistanbombardiraju vojske kojesu poslale vlade Amerike i VelikeBritanije, a podrava ih i hrvatskaVlada i druge zemlje antiteroristièkekoalicije. elimnapraviti jasnu razliku izmeðuvlada i ljudi jer se dosta ljudiprotivi bombardiranju. Ciljevikoje su deklarirale vlade moguse moda saeti u nekoliko reèenica,i funkcioniraju u kontekstunapora da se iskorijeniterorizam. No, bombardiranjemjedne zemlje terorizam se neæeiskorijeniti, jer je oèito da je napadna Svjetski trgovaèki centari Pentagon, u kojem je pobijenoviše od 5600 ljudi, bio dugopripreman, u svakom sluèajuunutar SAD-a, a vjerojatno i unizu drugih zemalja.I dalje bez dokazaDokazi da iza svega stojiOsama bin Laden nikad nisupredoèeni, i koristi se formulacijada je taj dio operacije povjerljiv.Ako su to dokazali, nejasnoje zašto ne pokau te dokaze,doista ne znam kako bi tougrozilo vojnu operaciju. Razumnoje pretpostaviti da je BinLaden povezan s napadom, alimislim da je nakon dugogodišnjedjelatnosti Osame bin Ladenarazumno pretpostaviti da jebroj školovanih terorista dovoljnoporastao i da mrea funkcioniradecentralizirano. Afganistanje jedan centar, moemoreæi jako vaan centar, ali ipaksamo jedan centar. Što uništenjecentra u Afganistanu znaèiza druge centre? Bivša èelnicabritanske tajne slube MI5 StellaRimington nedavno je izjavilada terorizam nije moguæe upotpunosti uništiti. eni koja jegodinama pratila tragove poèiniteljateroristièkih akcija u Britanijii Sjevernoj Irskoj vjerujemna rijeè.Što je s humanitarnim aspektomakcije?– Jako zabrinjava èinjenica dazima u Afganistanu poèinje sredinomstudenog, za manje odmjesec dana. Kad poène zima, namnogo mjesta više se neæe moæidostaviti hrana. Sve dok traju,sada gotovo neprekidna bombardiranja,hrana se ne moedopremati.U Afganistanu je i prije 11.rujna bilo milijun prognanih, milijunljudi veæ je izbjeglo u Iran,dva milijuna u Pakistan.Procjene koliko æe još biti izbjeglicarazlikuju se, Visoki komesarijatza izbjeglice (UNHCR)govori o osam milijuna. Svjetskiprogram hrane procjenjuje da æetrebati hraniti šest do sedam milijunaljudi u najskorije vrijeme, aimaju hrane za oko èetiri milijunaljudi za samo deset dana.Avioni koji su sad ukljuèeni u akcijednevno izbace oko 37.000paketa, što je kap u moru. Nekipodatci govore da je ubijeno višeod tristo civila, no ugroena jepuno veæa grupa. UNHCR seboji da æe u toku zime, ako sehrana ne dostavi, a ne dostavljase, umrijeti svaki osmi od tihosam milijuna, znaèi milijun mrtvihod gladi. Prije svega staraca,ena i djece. To æe biti direktnakonzekvenca bombardiranja.Je li vojna akcija a priori neprihvatljivnaèin borbe za bilokakav cilj, pa makar to bilo poštivanjeljudskih prava ili kanjavanjezloèinaca?– Nisam pacifistkinja, mislimda ima opravdanih vojnih akcija,mada radim u skladu s maksimomda je rat zloèin protiv èovjeèanstvai èovjeènosti. Kad seVesna Teršeliè, direktorica Mirovnih studija u ZagrebuVjebanje nasilja,vjebanje samouništenjaPoredak u svijetu u kojemjedni imaju previše, a drugini najosnovnije, sam je posebi nasilanNATO prije sedam godina predomišljaohoæe li nešto uèiniti uBiH, moj stav je bio: pa dajte više!Što èekate? Nije da ne moguzamisliti opravdanu oruanu akciju,svaku situaciju treba posebnoanalizirati. Meðutim, s Afganistanomnemam dilema. Vidimda za tu akciju nema opravdanja.Nije legitimna, a nije ni legalna.Savjet Sigurnosti nije preporuèiobombardiranje. Èlanak 7. PoveljeUN-a govori o samoobrani isprjeèavanju velike humanitarnekatastrofe. Smatram da bombardiranjeAfganistana nije samoobrambenaakcija i da vodi direktnou humanitarnu katastrofu.Spirala nasiljaNetko je srušio tornjeveWTC-a i ubio 5600 ljudi. Štouraditi, ako ne bombardirati Afganistan?– Razumijem da nakon ubojstva5600 ljudi za samo jedan satmnogi u Americi imaju potrebuza vidljivom akcijom. Razumijemzašto je odluèna vojna akcijadobila tako veliku podršku. No,smatram da im bombardiranjeneæe vratiti sigurnost. Vraæanjeudarca priziva novi udarac. Timese samo nastavlja spirala nasilja.Vojske to èine oduvijek. Moje jemišljenje da je jedini moguæi putekonomsko osnaivanje siromašnih,izgradnja povjerenja iobrazovanje.To nas dovodi na pitanje o uzrocimaterorizma. Zašto su teroristisrušili te zgrade? Ljude kojipokušavaju kritièki odgovoritina to pitanje èesto se optuuje daopravdavaju taj èin.Smatram dabombardiranjeAfganistana nijesamoobrambenaakcija i da vodidirektno uhumanitarnukatastrofu– Taj se èin nikako ne moeopravdati. Za ubojstvo nijednogbiæa nema opravdanja. Svaki jeèovjek vrijedan. Zgranulo me štosu neki moji znanci govorili dasu ljudi u Pentagonu zasluilismrt. Neki su novinari podsjetilida to što je ugovor iz Versaillesabio loše napravljen ne moe opravdatito da su nacisti napraviliAuschwitz. Dakle, to što je situacijau svijetu izuzetno nepravednai jaz izmeðu bogatih i siromašnihuasno dubok, ne moeopravdati ubijanje silnih ljudi uAmerici. No, vrlo je vano pogledatikontekst unutar kojeg teroristiregrutiraju samoubojice.Predsjednik Bush mogao se zapitatiotkuda toliki gnjev. Suoèen svrlo dubokim podjelama na bogatei siromašne u svijetu iskrenomoe reæi da odgovor na napadsigurno nije jednostavan i da gaovaj èas ne znaju ni globalisti, niantiglobalisti, ni zagovornicioruanih napada ni mirovnjaci.Vrlo je nalik traganju za pitanjemkako biti sretan i siguran usvijetu gdje više od dvije milijardeljudi ivi u bijedi.Širenje teroristièke mree usvijetu moguæe je zbog osjeæajavelike frustracije, beznaða i nezadovoljstvau mnogim zemljamaosobito, u kojima ive siromašni.Imamo ogromne razlike,godišnji BDP u SAD-u je 33.000dolara po stanovniku, za Afganistanpodataka uopæe nema, alise procjenjuje da je rijeè o manjeod 800 dolara. Rijeè je o ratu kojise vodi protiv ljudi iz jedne odnajsiromašnijih zemalja, ljudikoji su veæ dugo taoci reima. UAfganistanu rat traje 22 godine.Vano pitanje u cijelom svijetuje kako osnaiti ljude i smanjitineravnopravnost. Poredaku svijetu u kojem jedni imajupreviše, a drugi ni najosnovnije,sam je po sebi nasilan. Nije nasiljesamo kad netko nekomudari šamar, puca na njega ilibaci bombu, nasilje je i ivot unepravednim uvjetima koji jednimaomoguæavaju vrlo dobreprilike, a drugima ne dopuštajuskoro ništa.Nakon napada na New York iWashington, pomislio sam da bise moglo dogoditi da se Amerikancivrate svojoj izolacionistièkojpolitici, da se povuku izsvjetskih problema, jer misle daje upravo to uplitanje uzrokovaloda njih netko napada. Je li tomoguæe, i kakve bi to moglo imatiposljedice?– Da, to nije bilo iskljuèeno,SAD je u 20. stoljeæu doivio nekolikošokova. Nakon ekonomskekrize 1929. zatvorio se i ostaozatvoren sve do Pearl Harbourakad se opet okrenuo premadrugima.Metode uništenja i miraU unutarnjoj politici SAD-aprisutna je ta dilema. Ubrzo poslijenapada poèeli su traiti saveznike.Impuls da rade savezništva,da suraðuju s drugima,dobar je. Senat je odluèio platitiUjedinjenim nacijama ono štoSAD duguje. To je pozitivan korak.Još bi dragocjenije bilo kadbi SAD odluèio poveæati iznospomoæi za druge zemlje koji sadaiznosi tek jedan promil nacionalnogdohotka, za razliku od Danskekoja svake godine daje cijelipostotak. Amerièki predsjednik ibritanski premijer Blair pokazalisu veliku sposobnost ukljuèivanjarazlièitih drava, a koalicijakoja je stvorena jako je široka.No, glavna metoda za koju seodluèila koalicija je uništiti, razoriti,dokinuti, ubiti orujem ibombama. Više uopæe ne uspijevampratiti koliko je milijardi veæutrošeno u ovom bombardiranju,ali znam da mirovni institutSIPRI procjenjuje svjetske vojneizdatke u 2000. na 798 milijardidolara. Kad pomislim da je UNobjavio da treba 580 milijuna dabi zadovoljio potrebe ljudi u Afganistanuu iduæih šest mjeseci,od èega je 40-50 milijuna hitno,jasno mi je da su u svijetu pobrkaniprioriteti. S manje od polapromila sredstava potrošenih navojske u prošloj godini mogle bise pokriti potrebe svih izbjeglica.Ne predlaem pregovore s Osamombin Ladenom, niti bih sefokusirala na one koji su veæ postalikandidati za teroriste-samoubojice,nego na sve milijune,milijarde nezadovoljnih, kojima