хроникаUDRU@EWE HRANITEQA „SRCE U SRCU“ IZ U@ICA NASTOJI DA [TO VI[E DECEBEZ RODITEQSKOG STARAWA BUDE ZBRINUTO U PORODICAMAЉубав спремнада замени тугуTrenutno 19 dece je sme{teno u devet hraniteqskihporodica na podru~ju u`i~keop{tine. U Udru`ewu isti~u da su spremnida prime jo{ mali{ana kojima je wihovapomo} potrebname{taj dece bez rodite-starawa u hran-Sqskogiteqske porodice sve ~e{}e seisti~e kao najhumaniji vid brige odeci, i ta praksa, s pravom se mo`ere}i, na jedan lep na~in za`ivelaje u u`i~koj op{tini. Hraniteqskeporodice su marta pro{le godineosnovale i svoje udru`ewe podnazivom „Srce u srcu“, koje poslegodinu i po dana rada mo`e ve} dagovori o svojim iskustvima, planovima,novim poslovima. Kakoisti~e Andrija Suzovi}, predsednikovog Udru`ewa, 19 dece odkojih je jedno iz Ariqa i dvoje sateritorije op{tine Bajina Ba{ta,sme{teno je u hraniteqske porodiceu u`i~koj op{tini. Sude}i daCentar za socijalni rad iz U`icave} godinama radi na edukacijii pripremawu hraniteqskih porodicaza prihvat i brigu o deci,te ne iznena|uje ~iwenica da i uovom trenutku ima porodica koje suspremne da prime decu. Odnosno,nema potrebe da se dece sa teritorijena{e op{tine {aqu u drugesredine.- Osnivawe Udru`ewa hraniteqa,svakako, da se nametnulokao potreba. Jer, ovde u u`i~kojop{tini hraniteqstvo ve} imatradiciju, imamo porodice kojeve} godinama prihvataju decu bezroditeqskog starawa, i sa timzaista se mo`emo pohvaliti. A ulogaUdru`ewa do{la je kao dodatnimotivacioni faktor da se ti qudiokupe, dru`e, razmewuju iskustva,razgovaraju o problemima i mnogo~emu {to je vezano za humanu delatnostkao {to je hraniteqstvo,nagla{ava Suzovi}.Ali, kako na{ sagovornikisti~e, sama sredina jo{ uvek nijerazumela zna~aj ovog Udru`ewa iwegovog rada, jer jo{ uvek na tribinei druge skupove , malo je onihkoji se odazovu da ~uju {ta to hraniteqirade i {ta imaju da ka`u.Sli~na tribina odr`ana je 18.oktobra u saradwi sa Centrom zasocijalni rad, na temu „Hraniteqstvoju~e, danas, sutra“, na koju seodazvao mali broj pozvanih.- @eleli smo da upoznamona{e sugra|ane sa na{im radom,planovima i budu}no{}u hraniteqstva.Me|utim, i ta tribina jepokazala koliko je interesovaweu ovoj sredini za hraniteqstvo.Pozvali smo veliki broj qudi alina `alost niko od stru~nih qudinije do{ao, niko od psihologa,pedagoga, socijalnih radnika izosnovnih i sredwih {kola nijedo{ao na ovu tribinu. A ba{ namje bilo veoma va`no oni da do|u ,upravo zbog odnosa prema toj decikoja su sme{tena u hraniteqske porodice,kao i zbog toga kako uo~itizanemarenu decu i decu o kojoj nemaadekvatne roditeqske brige. Ali,eto, malo je interesovawa za tobilo. A va`no je da nastavnici iu~iteqi znaju da je neko dete izhraniteqske porodice, jer imamBAJINA BA[TAКрче обалу ДринеZahvaquju}i sredstvima iz buxeta Republike Srbije, pro{legodine u okviru javnih radova ure|eno je dva kilometra desne obaleDrine u op{tini Bajina Ba{ta. Ove godine ti poslovi su nastavqenijer su na konkursu prihva}eni zajedni~ki projekti mesnih zajedinicaGvozdac i Okletac.- Radove smo po~eli prvog jula, a zavr{i}e se po~etkom decembra.Planirano je da se iskr~i i uredi jo{ ~etiri kilometra obale nadelu Ov~iwa- Gvozdac, Ba~evci- Tadi}a potok i Okletac- Okleta~kareka. Svakodnevno rade tri grupe sa po {est novozaposlenih radnika.Oni se vode kao radnici na odre|eno vreme pri Komunalnom preduze}u«12. septembar» iz Bajine Ba{te preko koga i primaju plate. Desetakdana pomagalo nam je isto toliko predstavnika Mladih istraziva~aSrbije- ka`u predsednici MZ Gvozdac i Okletac @eqko Nenadovi} iRadosav Rankovi}, koordinatori akcije.Pored ure|ewa drinske obale, ovi radnici radili su na raskresivawuseoskih puteva i ure|ewu grobqa u Ba~evcima.R.B.Andrija Suzovi}:Jo{ uvek nemamo prostorijeza rad Udru`ewa hraniteqa,ali se nadamo da }eobe}awa biti ispuwenaprimer kada su nastavnici za tosaznali u mnogome su promenilisvoj odnos prema tom detetu, naravnou smeru boqeg razumevawa i uspostavqawaboqeg odnosa. ^iwenicaje da qudi ho}e da pomognu i toje najva`nije, samo je problem sveto pokrenuti na pravi na~in, dodajena{ sagovornik.Uz to dodaje da jo{ nemaju svojeprostorije za rad i okupqawe,za dogovore i planirawe akcija.Bilo je obe}awa a oni se nadajuda }e ta obe}awa biti i ispuwena,komentari{u}i da je potrebno malovi{e sluha za misiju ovih qudi kojuvr{e u ovoj sredini.Suzovi} nagla{ava da sateritorije Centra za socijalni radNedelja štednje u UniCreditBanciU`ice, odnosno u`i~ke op{tine,trenutno nema potrebe da se decesme{taju u hraniteqske porodice udrugim mestima, jer je ovde dovoqanbroj porodica obu~en i pripremqenza hraniteqstvo. Me|utim, takvasituacija nije u drugim op{tinamau Srbiji.- Prosto sam ostao zapawenna sastanku Asocijacije hraniteqaSrbije kada se ~uo komentar izjednog centra za socijalni rad „Nedamo mi na{e dete na teritorijudrugog centra za socijalni rad“. Jase pitam da li je to wihovo dete, dali je to dete ove zajednice, ili sredineu kojoj odrasta? Ja smatram dato dete treba za{tititi na najboqimogu}i na~in, za{to je problemsmestiti ga u neku porodicu koja}e mu pru`iti neophodnu brigu unekom drugom mestu, gde ima zainteresovanihqudi da mu pomogne,gde postoje dobri uslovi za wegovoodrastawe i razvoj? Asocijacija seobra}ala Ministarstvu za socijalnapitawa da nas primi ministar,ali u ovoj dr`avi uvek ima drugihpitawa koja su mnogo va`nija nego{to je problem hraniteqstva. Jednostavno,kad su neke predizbornekampawe onda je puno pri~a o socijalnimproblemima, briga o zlostavqawu,ali ~im to pro|e kao dase o svemu po malo ohladimo, dodajeSuzovi}, i nagla{ava da hraniteqine}e odustati od svojih principa, aosnovni princip hraniteqstva jeza{tita dece, odnosno sme{tawedece u hraniteqske porodice kaonajhumaniji oblik za{tite dece.- Sude}i da se dosta zakliwemou principe Evropske Unije,nadam se da i ovaj problem moramore{iti u skladu sa tim principima.,nagla{ava Suzovi}, presednikUdru`ewa hraniteqa iz U`ica.M. Turudi}UniCredit Banka će i u tokuovogodišnje Nedelje štednjegrađanima predstaviti nekolikoinovativnih načina da oroče svojuušteđevinu. Naime, u periodu od 1. do 5. novembra građani će imatimogućnost da u ekspoziturama Banke, odnosno na 69 lokacija širomSrbije, oroče svoja novčana sredstva po povoljnijim uslovima.Oslanjajući se na iskustvo i primere najbolje prakse UniCreditGrupe, UniCredit Banka je i ovog puta, kreirala posebnu ponuduusklađenu sa potrebama svojih klijenata. Zainteresovani građani će, uzavisnosti od svojih želja i finansijskih mogućnosti, imati priliku da seodluče za kratkoročnu ili štednju na duži vremenski period, odnosnoza onu koja za njih predstavlja najpovoljnije rešenje. Pored toga, kao isvih prethodnih godina kada se obeležava Dan štednje u celom svetu,klijentima će biti ponuđene atraktivnije kamatne stope na depozite odonih iz standardne ponude.Klijenti koji se opredele za štednju u UniCredit Banci svoja sredstvamogu da oroče u ekspozituri u Požegi koja se nalazi u Ulici KraljaAleksandra broj 2.16 29. oktobar 2010.
образовањеKONKURS ZA STIPENDIJEЗа најбоље ученике и студентеSvi koji ispune kriterijume ostvari}e pravo na stipendije kojeiznose od 4.828 dinara za sredwo{kolce do 11 267 za studentezavr{nih godinаGrad U`ice i ove godinedodeli}e neograni~enbroj stipendija najboqim u~enicimai studentima. Za dobijawestipendije u~enicima jepotrebna prose~na ocena 4,80i osvojene nagrade na takmi-~ewima. Za sredwo{kolce matemati~ke,filolo{ke gimnazijei umetni~ke {kole potrebno jeda im 5, 00 bude prosek .Dok studentitreba da su na buxetu i daim je od 9,00 prosek ocena.- Dodelom stipendija gradizlazi u susret mladim talentovanimqudima da im olak{atro{kove u~ewa i studirawa.Jer nam je poznato da ti tro{kovinisu uop{te mali. Dodela stipendijanije zakonska obavezaali je grad na{ao mogu}nostida stipendira talentovane,istakao je Ilija Mi}evi}, ~lanGradskog ve}a zadu`en za obrazovawe,kulturu i sport.Ilija Mi}evi} i Darko Vuksanovi}Visina stipendija procentualnoje odre|ena u odnosu naiznos prose~ne neto zarade uprivredi za avgust ove godine.Tako }e sredwo{kolci dobijatipo 4828 dinara, bruco{i po 7082,studenti druge godine 8692,tre}e i ~etvrte 10 301 a pete i{este godine 11267 dinara.Pro{le godine pravo nastipendiju je imalo 160 mladihod kojih 44 sredwo{kolaca a ostalostudenti.Mi}evi} je pozvao sveu~enike i studente koji ispuwavajuuslove da konkuri{u do5.novembra. Konkurs je objavqenu „Vestima“ i na sajtu grada.A koordinator lokalnekancelarije za mlade DarkoVuksanovi} dodao je da }e bitipoja~ane aktivnosti oko promovisawalokalne kancelarijeu saradwi sa regionalnomkancelarijom za mlade kako bi usredwim {kolama, na visokoj ina fakultetu {to vi{e mladihu~estvovalo na konkursu.Za u~esnike konkursa potrebnoje i da najmawe pet godinaimaju prebivali{te u ovomgradu, re~eno je na konferencijiza medije.D. Cvijovi}Z namenito zlatiborskoselo Sirogojno, po mnogo~emu poznato je i van granicana{e zemqe, a posebno pojedinstvenom Muzeju “Staroselo”, muzejskoj instituciji podotvorenim nebom, koja je nedavnoobele`ila tri decenijepostojawa. Od pre tri godineSirogojno je poznato i po “Staroju~ionici”, zanimqivoj muzejskojpostavci i jedinstvenoj una{oj zemqi, oformqenoj u Osnovnoj{koli “Savo Jovanovi}Sirogojno”. Ideja za formirawezanimqive {kolske postavkepotekla je od Rada Qubojevi}a,vlasnika Preduze}a “Sirogojnokompani” i podr`ana odop{tinske lokalne samoupraveu ^ajetini.Osnovna {kola “Savo Jovanovi}Sirogojno” u `ivopisnomZlatiborskom selu, jednaje od savremenijih u Srbiji,tako ima i u~ionicu opremqenustarim predmetima i priboromsakupqenim u ovom i okolnimseoskim {kolama. Tokom ~etirigodine rada, ovu u~ionicu muzejposetilo je nekoliko hiqadau~enika iz raznih mesta na{ezemqe, ali i veliki broj doma}ihi stranih turista koji su boravilina Zlatiboru. Izme|u ostalihovde su dolazili ruski ata{e zakulturu, direktor i profesoriRuske {kole iz Beograda, predstavniciuMinistarstva prosveteVlade Republike Srbije iostali gosti.“Staru u~ionicu” posetioje i najve}i donator {kole“Savo Jovanovi} Sirogojno”Vasilije Mi}i}, vlasnikPreduze}a “Putevi” u U`icu,29. oktobar 2010.ZANIMQIVO U OSNOVNOJ [KOLI“SAVO JOVANOVI] SIROGOJNO”Од учионице - музејEksponati u “Staroj u~ionici”, sakupqeni izseskih {kola, nepoznati su sada{wim generacijamau~enika, a do~aravaju u~ionicu izprve polovine pro{log vekaU~enici u “Staroj u~ionici” u Sirogojnukoji je u Sirogojnu zavr{io osnovnu{kolu. ^esto i u dane kada{kola ne radi postavka starih{kolskih predmeta, pribora ioriginalnih starih dokumenatapristupa~na je i turistima kojiborave na Zlatiboru, a za tovreme u svojevrsnom {kolskommuzeju de`uraju i o wemu brinuu~enici - mali kustosi.Brojni eksponati u “Staroju~ionici”, nepoznati sada-{wim generacijama u~enika,do~aravaju u~ionicu iz prvepolovine pro{log veka. Tu su,izme|u ostalog, stare |a~keklupe (skamije), pe} na drva, tabla,velika drvena ra~unaqka,globus, katedra, mape, ormarsa starim dnevnicima i tkanetorbe ({arenice) u kojima su|aci pe{aci nosili kwige ihranu.Neobi~na muzejska postavkau Sirogojnu uvek se dopuwujenovim rekvizitima i dokumentima.Bi}e rekonstruisanipojedini predmeti i pribor,jer ih nema sa~uvanih, kao {tosu, na primer, kamene tabliceza pisawe i crtawe i kamenepisaqke (tada zvani jegi{teri).Dostupna je posetiocima i postavkao istorijatu stare {kolekoju je 1850. godine, u brvnarikod Crkve “Sveti Petar iPavle”, organizovao tada{wisve{tenik Toma Smiqani}.- Postavka stare u~ioniceura|ena je u {kolskoj 2006/7.godini, a rezultat je plodnesaradwe kustosa Muzeja na otvorenom“Staro selo” i {kole.Posedujemo i dokumente o na{oj{koli, starije od sto godina, odkojih projekat {kole iz 1906.godine i predra~un za gra|ewe{kole, zatim mati~ne kwige iz1920. godine, kraqevski Ordensvetog Save petog stepena, kojesu u ime kraqa Petra drugog.potpisali namesnici 1939. godinei sli~no. Bi}e nastavqenoistra`ivawe i tragawe zastarim fotografijama, predmetimai dokumentima, u ~emu}e u~estvovati prosvetni radnici,u~enici i ostali me{taniiz Sirogojna, ali i iz susednihsela, - ka`e Dragan Lazi}, direktorOsnovne {kole “SavoJovanovi} Sirogojno”.Milan Pavlovi}17