189307.pdf

— 302 -
ili. Nekoji važniji šumski nuz užitci.
A) Ž i r 0 V i n a.
Ova spadaše još pred kojih dvadeset godina medju najvažnije užitke i
koristi naših starih bukovih i hrastovih šuma. Vriednost žirovine iznašala je
godimice kod mnogih šumskih posjednika na stotine hiljada forinta. Pošto je
preotela mah sječnja sijeci doraslih šuma, pada i vriednost žirovine od dana na
dan, jer su žirorođne šume u nas već danas dosta velika riedkost. To nestajanje
žirorodnih šuma od najvećeg je upliva i na svinjogojstvo našega naroda,
koje je do nedavna u mnogih krejevih naše domovine, a naročito i ovokomorskog
područja, kao što na pr. u turovompolju, stupničkom i draganičkom lugu
i t. d. glavno vrelo dohodka i narodnog blagostanja bilo. Nu nije samo mah
preotimajuće unovčenje naših starih i žirorodnih hrastika i bukvika uzrokom,
da je naročito posliednjih godina u naših krajevih nastala rek bi upravo nestašica
žira, već su tomu dalnji uzrok i isto doba u neizmjernoj množini po naših
hrastovih šuma pojavivše se gusjenice t. zv. gubare, koje svaki plod na godine
već u samom zametku uništiše, a narodu na stotine hiljada prihoda oteše.
Ono malo žira pako, što je uzprkos tomu ipak mjestimice urodilo, takodjer
bijaše većinom za svinjogojstvo izgubljeno, jer se žir danas može sgodnije unovčiti
prodajom u šumsko uzgojne i razne industrijalne svrhe.
Umjetni uzgoj hrastovih šuma sadnjom žira, kao i sve to više preotimajuće
tvorenje raznovrstnih surogata kavi, uporabom hrastovog žira, toliko je u
novije doba preuzelo mah, da je ciena hektohtra zdravoga kitnjakova ili lužnjakova
žira u našem Sisku već na 4 do 6 for. po hektolitru poskočila.
Uslied navedenih odnošaja zadobila je uporaba hrastovog žira posve novi
smjer, te stanovitu važnost po našu trgovinu, a slično se je u najnovije doba
zbilo takodjer i sa uporabom kestena. Dočim se prije kesten u nas ponajviše
uporabljivao kao hrana krmadi, a tek najmanjim dielom za hranu ljudi, to se
i hrvatski pitomi kesten danas već ne samo kod kuće, već i po inozemstvu,
navlastito u Beču, u dosta velikoj množini troši kao hrana Ijudem. Samo iz
ovokomorskog okružja izvaža se već na hiljade hektolitara koristnog tog ploda
u inozemstvo pod imenom „Maroni*. Ciena mu bijaše posljednjih godina u Zagrebu,
kako prema veličini ploda i vrstnoći, 3 do 5 frt. hektolitar.
Što se konačno „bukovog žira" tiče, to se takov i danas poglavito samo
za tovljenje svinja unovčuje. U obće pako rodile su bukove šume posljednjih
godina dosta slabo u nas. Ulje iz ,bukvice" nije u ovokomorskom području
nitko napose u ovom petgodištu pravio.
B) Šiška.
Kao što su žiroplođne godine u nas sve to redje, isto tako nam naši hrastici
davaju danomice sve to manje šiške, pa ipak je „šiška" sačinjavala nekoč
dosta znameniti prihod šumarstva. Naročito pako za posliednjih godina urodila
nam je šiška dosta slabo, rek bi samo sporadički, te je tomu odgovarajuće i