08.04.2016 Views

šmekeri

Kosmo 04/16

Kosmo 04/16

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

BUSINESS<br />

banke zlato je tradicionalno<br />

najvažnije sredstvo za čuvanje<br />

deviznih rezervi, pa time<br />

predstavlja čvrsti temelj za<br />

funkcionisanje privrede svake<br />

zemlje. Rezerve zlata svih<br />

nacionalnih banaka zemalja<br />

članica EU sastavni su deo<br />

deviznih rezervi eurosistema,<br />

što daje stabilnost evropskoj<br />

valuti. Austrija raspolaže sa<br />

22.400 zlatnih poluga, odnosno<br />

sa 280 tona zlata, koje je<br />

u najvećoj meri smešteno u<br />

Londonu. Nacionalna banka<br />

Austrije planira da do 2020.<br />

Finansijski stručnjaci savetuju da se zlato treba kupovati kombinovano:<br />

u kovanicama i polugama.<br />

stručna procena zlatnika, a što su<br />

ređi, dobit od kupovine je veća.<br />

Gde i kako se<br />

kupuje investiciono<br />

zlato?<br />

Cena čistog zlata određuje<br />

se dva puta na dan na Londonskoj<br />

berzi (LBMA) u<br />

tzv. fiksnom obliku. Ova<br />

cena se određuje u američkim<br />

dolarima, eurima i engleskim<br />

funtama za 1 trojnu<br />

uncu prilikom korištenja<br />

min. 1.000 trojnih unci. Trgovina<br />

preko LBMA tiče se<br />

isključivo kupovine i prodaje<br />

zlatnih izlivaka prema standardu<br />

London Good Delivery<br />

Bar, standardizovanih<br />

poluga težine oko 400 oz<br />

(12,44 kg). Zlato se po pravilu<br />

izručuje u londonskom<br />

trezoru, a plaćanje se izvršava<br />

u američkim dolarima u<br />

njujorškoj banci. Svejedno<br />

da li se radi o zlatnicima ili<br />

polugama, nezavisno od toga<br />

koje su gramaže, investiciono<br />

zlato treba kupovati isključivo<br />

u zvaničnim institucijama. To<br />

je najprostije pravilo trgovine:<br />

keš za zlato koje se odmah na<br />

licu mesta uzima i smešta na<br />

čuvanje po sopstvenom izboru.<br />

Dakle, ne kupuje se preko<br />

interneta, ali se takođe ne kupuje<br />

papir na kojem piše ime i<br />

prezime osobe koja je vlasnik<br />

određene količine zlata. Ovo<br />

je važno zato što su se na tržištu<br />

pojavile brojne agencije<br />

koje prodaju plemeniti metal,<br />

a kupcima izdaju potvrde o<br />

vlasništvu. Ko garantuje da<br />

su te potvrde validne? Niko!<br />

Kupac je gotovi novac dao za<br />

papir, zlato nije video, a pitanje<br />

je i da li će.<br />

Deutsche Bank:<br />

„Zlato je sigurnost!“<br />

Analitičari Deutsche Bank u<br />

najnovijim analizama preporučuju<br />

kupovinu zlata, tvrdeći<br />

da to garantuje sigurnost<br />

u vreme nestabilnosti. „U<br />

globalnom finansijskom sistemu<br />

uočavamo značajne<br />

promene, naročito korporativni<br />

rizik SAD-a usled<br />

masovnog odliva kapitala u<br />

Kinu“, smatraju nemački eksperti.<br />

Međutim, iako je cena<br />

zlata pala sa nivoa od 1.900<br />

dolara na oko 1.200 u poslednje<br />

četiri godine, čini se da je<br />

zlato i dalje skupo, s obzirom<br />

na to da predstavlja jednu od<br />

najskupljih roba, posebno u<br />

odnosu na poslednjih 15 godina.<br />

Stari argument protiv<br />

ulaganja u zlato je da ono ne<br />

donosi nikakvu dobit, odnosno<br />

kamatu ili dividendu.<br />

Međutim, ako se zna za negativne<br />

kamatne stope u bankama,<br />

jasno je zašto zlato postaje<br />

primamljivo investitorima.<br />

Deutsche Bank im poručuje<br />

da budu strpljivi kad je u pitanju<br />

kupovina zlata. Inače,<br />

cena plemenitog metala se<br />

oporavila za 16% u odnosu<br />

na evro, 17,5% u odnosu na<br />

dolar i 24% u odnosu na britansku<br />

funtu.<br />

Državne zlatne rezerve<br />

Pot po ru te ku ćoj jag mi za „fizič<br />

ki opi plji vim” zla tom još<br />

pro šle je se ni dao je Me đu narod<br />

ni mo ne tar ni fond oce nom<br />

da je „zla to je di na fi nan sij ska<br />

ak ti va bez pan da na”, vred nuju<br />

ći žu ti me tal iz nad sop stvene<br />

kor pe va lu ta! Za centralne<br />

Zlatni nakit se ne smatra dobrom investicijom,<br />

jer se tretira kao luksuzna roba.<br />

Cena čistog zlata određuje se dva puta na dan u Londo nskoj<br />

berzi (LBMA) u tzv. fiksnom obliku.<br />

godine polovinu svojih zlatnih<br />

rezervi vrati u zemlju –<br />

90t u sopstvene trezore, a 50t<br />

u Münze Österreich AG. U<br />

Londonu će i dalje biti pohranjene<br />

84t zlata, a 56t u Cirihu.<br />

Zlatni nakit je skupo<br />

zadovoljstvo<br />

Na izradu nakita godišnje se<br />

utroši oko dve hiljade tona zlata.<br />

Zbog mekoće, u svom najčistijem<br />

obliku zlato nije pogodno<br />

za proizvodnju nakita, pa se u<br />

cilju postizanja različitih nijansi<br />

u boji i poboljšavanja otpornosti,<br />

koriste razne legure: sa<br />

srebrom, bakrom, niklom i td.<br />

Kvalitet, tj. čistoća zlata meri se<br />

karatima „k“. Kako procenat zlata<br />

u nakitu opada, niža je cena, a<br />

otpornost proizvoda raste.<br />

■ 24k je 100% zlato – premekano<br />

je za nakit.<br />

■ 22k sadrži 91,7% zlata – još je<br />

mekano za nakit.<br />

■ 18k sadrži 75% zlata – ima<br />

32 KOSMO

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!