prosinac 2009. - Atlantska plovidba dd

10
Gotovo redovito pišemo o turizmu
spominjući pojmove turizam i turist
pa ćemo, dok čekamo brže pokretanje
projekata u turizmu, iskoristiti
priliku i na početku objasniti spomenute
osnovne riječi. Pojam turist pojavio
se prvi put početkom 19. stoljeća
u anegdotalnom smislu kao šaljiv naziv
za putnike koji putuju bez određenog
poslovnog razloga. Kako se od tada
do danas prijevoz razvio u neslućenom
opsegu, a sredstva za proizvodnju i
tehnologija razvili toliko da je i radnicima
omogućeno redovno višednevno
odmaranje od rada tijekom godine jer
zarađuju više novca pa im nakon podmirivanja
osnovnih životnih potreba
preostaje ponešto i za zabavu koju traže
u putovanjima. Time je naš anegdotalni
lik turista postao ozbiljan čimbenik
u jednoj od najbrže rastućih industrija
u svijetu (oko 5% godišnje), sa znatnim
utjecajem na svjetsko gospodarstvo.
U pojednostavljenoj definiciji, turizam
se odnosi na sve što proizlazi iz putovanja
i boravka posjetitelja u nekom
mjestu, a u kojem ne zasnivaju stalno
prebivalište i s kojim nije povezana nikakva
druga gospodarska djelatnost.
Dakle, naš turist dobrovoljno putuje
iz svoga doma očekujući zadovoljstva u
promjenama i novinama, zatim boravi
u nekom (turističkom) mjestu više od
24 sata da se onda vrati kući. Ako ne
boravi 24, sata onda je izletnik, a ako
je došao u Grad brodom na kružnim
putovanjima onda je putnik. Dakle,
svaki turist je putnik, ali svaki putnik
nije turist.
Posebni projekti u
Društvu
kap. Antun Asić, šef Službe za posebne projekte
Turizam u doba krize s osvrtom na
turističke djelatnosti Atlantske plovidbe
Turizam je u Atlantsku plovidbu zakoračio
velikim koracima, “zahvaljujući”
donekle i padu prihoda od osnovne djelatnosti
prijevoza tereta. Udjel od turističkih
djelatnosti u ukupnom prihodu
grupacije u prvih devet mjeseci iznosio
je 33%, od čega na zrakoplovni prijevoz
24%, a na hotele zajedno 9%. U
približnom je omjeru i udjel troškova.
Turističke prognoze rađene krajem
prethodne godine i temeljene na šokantnim
početcima ekonomske krize,
koja je uzimala zamah, pretskazivale
su da će sva jednoznamenkasta naturalna
smanjenja turističkog prometa
biti uspjeh. Početak godine krenuo je
tim smjerom, što je i vidljivo u tabeli
1, ali došlo je ljeto i potreba ljudi za
odmorom, a Hrvatska je poznata kao
ljetna sezonska odmorišna destinacija u
blizini velikih emitivnih turističkih tržišta.
Promidžba je obavila svoj dio po-
sla, hoteli prilagodili cijene, vremenske
prilike, unatoč kasnom početku ljeta,
bile su povoljne i naturalni pokazatelji
približili se „normalnim“ vremenima.
Ukupnog rasta nije bilo, ali ni važnijeg
pada.
U prvih osam mjeseci ukupno je registrirano
8.982.089 dolazaka turista, od
čega je stranih turista bilo 7.788.309
(tj. 1% manje), a domaćih 1.193.780
(ili 11% manje nego u istom periodu
2008.). Strani turisti participirali su u
tome sa 87%. Boravili su prosječno 5,6
dana, domaći samo 4,0 dana. Najviše
noćenja ostvarili su njemački turisti:
21,2% s prosječnom duljinom boravka
od 7,3 dana; iz Slovenije 11,9%, Italije
10,9% i Češke 8,2%. Ovakav raspored,
praćen najčešće i najznačajnijim rastom
broja dolazaka u odnosu na isti period
prethodne godine, sugerira da su se
2008. 2009. Indeksi
dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja
u tisućama .000
siječanj 134 347 132 366 99 105
veljača 158 381 145 339 92 89
ožujak 266 705 201 489 76 69
travanj 507 1.342 525 1.460 104 109
svibanj 1.018 3.455 915 2.990 90 87
lipanj 1.518 7.097 1.431 7.053 94 99
srpanj 2.664 17.562 2.620 16.800 98 96
kolovoz 2.919 17.381 3.024 18.543 104 107
Ukupno
sij.-kol.
9.184 48.270 8.993 48.040 98 100
Tabela 1: Dolasci i noćenja turista 2008./2009.
(izradio: AA; izvor: Državni zavod za statistiku – mjesečna statistička izvješća br. 9)