prosinac 2009. - Atlantska plovidba dd

ISSN 1332-4594 broj:24 

bulletin 

Atlant PROSINAC 2009. 

m/b AP Držić 

m/b 

AP Sveti 

DODJELA STATUE I PJESME 

„DOBRO MORE “ 

Vlaho 

Novogradnje Atlantske plovidbe / Posebni projekti Društva / ATLANT AGENT 

1

2 

Poštovani dioničari, dragi pomorci, 

djelatnici i svi prijatelji Atlantske plovidbe! 

Činjenica da držite u rukama ovaj 

„zimski“ broj ATLANT Bulletina 

znači da je došlo vrijeme kada se 

pred kraj godine pored svečarskih 

dana feste Sv. Nikole, Dana Atlantske 

plovidbe, Božića i Nove godine 

pomalo svode računi s osvrtom na 

godinu za nama. Prije službenog izvješća 

o poslovanju, koje se podnosi 

Skupštini polovicom sljedeće godine, 

ovaj Bulletin je prva prigoda da 

se na nekakav poluslužbeni način 

pošalje poruka o glavnim obilježjima 

poslovanja u godini koja završava. 

Kako smo prošle godine najavljivali, 

a imajući u vidu katastrofalna 

događanja prvenstveno u financijskom, 

a zatim i u inim segmentima 

globalnog svjetskog gospodarstva 

u zadnjem kvartalu 2008. godine, 

čekala nas je zaista teška i nepredvidljiva 

2009. godina. Na očekivane 

poteškoće u poslovanju, izražene 

kroz drastično smanjenje vozarina, 

odgovorili smo još većom štednjom 

i racionalizacijom poslovanja, a nadasve 

čvrstom vjerom u svoje snage 

i žilavost da se othrvemo izazovima i 

najtežih vremena. Nepredvidljivost 

poslovne godine odrazila se u činjenici 

što je u njezinom drugom dijelu 

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK 

kap. ANTE JERKOVIĆ 

predsjednik Uprave 

kap. VLAHO LONZA 

član Uprave 

za komercijalne poslove 

došlo do stanovitog poboljšanja na 

tržištu suhih tereta tako da su se 

značajni gubitci koji su bili planirani, 

a i oni iskazani u polugodišnjim i 

devetomjesečnim izvještajima, bitno 

smanjili i već sada konac godine možemo 

očekivati u relativno čvrstom 

saznanju da iz ove krize 2009. godine 

izlazimo manje-više bez težih 

posljedica. 

I pored kriznih vremena uspjeli smo 

ove godine dovršiti ugovorene novogradnje 

i uvrstiti ih u flotu – u veljači 

m/b AP Držić , a u listopadu m/b 

AP Sveti Vlaho, prodavši istodobno 

islužene i dotrajale veterane. Nakon 

svih izmjena u floti s ponosom možemo 

istaknuti da smo prosječnu 

starost brodovlja sveli na samo 7,27 

godina, što je svojevrsna garancija 

za uspjeh kada povoljni tržišni vjetrovi 

ponovo zapušu. 

Ovo je također doba kada pokušavamo 

proniknuti u neka događanja 

koja će obilježiti iduću poslovnu 

godinu. Kao i uvijek, ne gledaju svi 

jednako na ono što nas čeka – nažalost 

optimisti su ovaj put u ogromnoj 

manjini, najveći dio analitičara 

predviđa godinu poput ovu, čak s 

kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ 

član Uprave 

za rukovođenje brodovima 

još crnijim prognozama posebice u 

nekim segmentima, npr. kontejnerskom 

tržištu. 

U svakom slučaju važno je i umirujuće 

saznanje da novu godinu, ma 

koliko teška ona bila, dočekujemo s 

izuzetno mladom flotom i s dovoljno 

sredstava čak i za najgore scenarije, 

svijesni da ćemo vlastitim mogućnostima, 

snagom i strpljenjem stići do 

boljih dana koji će neminovno doći. 

No, vratimo se stvarnosti i svečarskim 

danima. Pred vratima nam je 

Sv. Nikola, dan sveca kojeg stoljećima 

slavimo kao zaštitnika pomoraca 

i putnika i kojemu su se za pomoć 

utjecale i još se utječu generacije i 

generacije pomoraca pokušavajući 

naći, i nalazeći, spas i smirenje u 

njegovom svetom zagovoru. Ovo je 

stoga prigoda da svim pomorcima, 

aktivnim i umirovljenim kao i svim 

štovateljima mora uputim iskrene 

čestitke i najljepše želje, moleći sv. 

Nikolu da svojim svetim blagoslovom 

prati naše brodove i njihove 

posade na svim putovanjima do njihova 

sretnog povratka obiteljima. 

Dužni smo također sjetiti se Sv. 

mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA 

član Uprave 

za financijske poslove 

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur. 

član Uprave 

za pravne poslove 

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK 

Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; 

MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing.; HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.

Nikole kao jednog od najtragičnijih 

dana u cjelokupnoj dubrovačkoj 

novijoj povijesti kada su agresori s 

istoka baš na dan sveca zaštitnika 

pomoraca bestijalno napali Grad pomoraca 

- Dubrovnik. Ova barbarska 

agresija pokazala je da Dubrovnik 

nije samo grad pomoraca, već prvenstveno 

grad hrabrih i odlučnih 

domoljuba koji su, zajedno s braniteljima 

iz ostalih dijelova Hrvatske, 

uspjeli obraniti Grad. Nažalost, 

mnogi od njih nisu stigli osjetiti slast 

pobjede jer su položili svoje živote za 

sveti cilj obrane domovine. Na tome 

im vječna slava i hvala! 

Pred nama je uskoro Božić i dani darivanja 

koji ga prate. I ove godine, 

kako smo to uostalom već i navikli, 

sebi, svojim dioničarima i svome 

Gradu poklonili smo – doduše 

nešto malo uranjeno – već 

spomenuti novi brod 

m/b AP Sveti Vlaho, a 

svaki novi brod predstavlja 

radost i veselje. 

U takvoj svečarskoj 

atmosferi svima, a 

posebice našim pomorcima 

koji zbog 

svog posla neće 

biti u prilici osjetiti blagost, mir i 

svetost dubrovačke božićne noći, 

želim blagoslovljen i veseo Božić te 

sretnu i uspješnu Novu 2010. godinu! 

kap. ANTE JERKOVIĆ, 

predsjednik Uprave 

3

Slijedom 

dvadesetčetvero godišnje 

prakse, od 1985. godine, 

a sukladno odredbama 

Pravilnika o ustanovljenju 

i dodjeli javnih 

priznanja Atlantske 

plovidbe d.d. prigodom 

obilježavanja njezina 

osnutka (15. prosinca), 

dodijelit će se našim pomorcima 

i zaposlenicima 

u Kopnenim službama 

statua „Dobro more“ 

(rad sada već preminulog 

akademskog kipara Koste 

Angelli Radovanija) 

s istoimenom pjesmom 

dubrovačkog akademika 

i književnika Luka Paljetka, 

kao znak posebnog 

priznanja za 30 godina 

predanog i ustrajnog 

rada u Atlantskoj plovidbi 

d.d. 

4 4 

DODJELA STATUE I PJESME 

„DOBRO 

Ovogodišnji su dobitnici: 

Ivo Prce, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 18.09.1978. 

godine. 11.07.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 

08.09.1981. godine te plovi u činu 3., 2. i 1. časnika stroja. 20.02.2006. godine 

unaprijeđen je za upravitelja stroja. Iskrcan sa m/b Atlant Frauke i koristi 

godišnji odmor. 

Blaženko Carević, 3. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. 

od 20.01.1978. godine u svojstvu kadeta. 06.10.1980. godine odlazi na odsluženje 

vojnog roka. Po povratku od 01.10.1981. godine plovi kao 3. časnik 

palube. Iskrcan sa m/b Getaldić i koristi godišnji odmor. 

Tonći Civadelić, 1. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 

15.07.1975. godine u svojstvu vježbenika stroja. 30.11.1976. godine odlazi u 

Višu pomorsku školu. Od 01.09.1980. godine plovi na brodovima Društva na 

radnom mjestu 3., 2. i 1. časnika stroja. Iskrcan sa m/b Orsula i koristi godišnji 

odmor. 

Ivo Banović, šef kadrovskog odsjeka. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. 

od 08.06.1977. godine u svojstvu kadeta. 30.09.1978. godine odlazi u Višu 

pomorsku školu. Od 20.03.1981. godine plovi na brodovima Društva u službi 

3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 16.09.2003. godine u zvanje zapovjednika. 

Od 01.10.2009. godine šef je kadrovskog odsjeka. 

Anto Levanat, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 

09.05.1979. godine u svojstvu mladića palube. 17.10.1979. godine raskida 

radni odnos. Ponovno se vraća 08.06.1980., mornar je i kormilar. 13.09.2004. 

godine unaprijeđen je u zvanje vođe palube. Iskrcan sa m/b Gundulić i koristi 

godišnji odmor. 

Nikola Ćorak, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 

28.08.1979. godine na poslovima vježbenika stroja, 3., 2. i 1. časnika stroja. 

Unaprijeđen 18.07.1994. godine u upravitelja stroja. Ukrcan na m/b Orsula. 

Jozo Matijević, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 

01.07.1974. godine u svojstvu 2. kuhara i glavnog kuhara. 23.05.1980. godine 

raskida radni odnos. Vraća se 12.05.1984. godine. Od tada je glavni kuhar. 

17.09.2009. godine iskrcan sa m/b Miho Pracat i koristi godišnji odmor. 

Vicko Ursić, 2. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 

21.06.1974. godine u svojstvu mladića palube. 20.08.1974. godine raskida 

radni odnos. Vraća se 09.08.1979. godine te plovi na mjestu vježbenika stroja, 

3. i 2. časnika stroja. 30.06.2009. godine iskrcan sa m/b Libertas.

MORE “ 

KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA 

Ivo Dragić, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi 

d.d. od 07.12.1979. godine u svojstvu mladića kuhinje i 2. kuhara. 

Od 05.07.1986. godine službeno je glavni kuhar. Iskrcan 

09.05.2009. godine sa m/b Getaldić. 

Pasko Režić, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. 

od 28.05.1978. godine u svojstvu čistača. 02.12.1979. godine 

odlazi na odsluženje vojnog roka. Nakon povratka 29.01.1981. 

godine mornar je i kormilar. 06.06.1993. godine unaprijeđen je 

u vođu palube. Iskrcan sa m/b Petka i koristi godišnji odmor. 

Luko Violić, kormilar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 

02.12.1977. godine u svojstvu mladića palube. 25.04.1980. godine 

odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 15.06.1981. godine 

te plovi na radnom mjestu mornara i kormilara. 29.10.2009. 

godine iskrcan sa m/b Mokošica i koristi godišnji odmor. 

Niko Vrtiprah, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi 

d.d. od 11.11.1978. godine u svojstvu mladića palube, čistača i 

mazača te mladića kuhinje. 29.04.1986. godine raskinut je radni 

odnos. Vraća se 24.01.1987. godine te plovi kao 2. kuhar pa 

glavni kuhar. Ukrcan 20.10.2009. godine na m/b Oluja. 

Magdalena Bušlje, financijski referent. Zaposlena u Atlantskoj 

plovidbi d.d. od 14.09.1979. godine na poslovima u financijskom 

odsjeku gdje se i danas nalazi. 

Josip Greguš, kadrovski referent za osoblje palube. Zaposlen 

u Atlantskoj plovidbi d.d. od 23.07.1975. godine u svojstvu 

vježbenika palube. 15.10.1976. godine odlazi u Višu pomorsku 

školu.Vraća se 01.08.1977. godine i plovi na brodovima Društva 

u činu 3. časnika palube. Od 10.12.1982. godine radi u kadrovskom 

odsjeku. 

Ana Jemin, referent nabave. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi 

d.d. od 01.10.1979. godine. Obnaša poslove referenta nabave u 

odsjeku za nabavu. 

DOBITNICI 

NOVČANIH 

JUBILARNIH 

NAGRADA 

Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe 

d.d. određeno je da radnici i 

pomorci dobivaju novčane nagrade 

za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina 

neprekidnog rada u Društvu. 

10 godina 

1. Antonio Pače 

2. Marino Burmas 

3. Ivo Burmas 

4. Mario Soko 

15 godina 

1. Ðuro Capor 

2. Zdravko Lović 

3. Zoran Poša 

4. Edo Taslaman 

5. Miranda Vidak- 

Bjelokosić 

20 godina 

1. Ante Boro 

2. Želimir Jurišić 

3. Ivan Kukuruzović 

4. Ivo Bošković 

5. Dubravko Buratović 

6. Zoran Roso 

7. Božidar Milić 

25 godina 

1. Miho Begović 

2. Frano Brajević 

3. Mirjana Moretić 

4. Marijana Ogresta 

5. Mladen Orlić 

6. Eugen Padovan 

7. Lukša Radovac 

8. Emilijo Stražičić 

9. Vlaho Šoletić 

30 godina 

1. Ivo Banović 

2. Magdalena Bušlja 

3. Blaženko Carević 

4. Tonči Civadelić 

5. Nikola Ćorak 

6. Ivo Dragić 

7. Josip Greguš 

8. Ana Jemin 

9. Anto Levanat 

10. Jozo Matijević 

11. Ivo Prce 

12. Pasko Režić 

13. Vicko Ursić 

14. Luko Violić 

15. Niko Vrtiprah 

35 godina 

1. Antun Asić 

2. Mato Bajo 

3. Joso Bukarica 

4. Slavko Didak 

5. Pavo Ðurić 

6. Nikša Gavrilica 

7. Nikola Jelić 

8. Mira Karlić 

9. Ivan Marinov 

10. Marin Matana 

11. Mirjana Memed 

12. Aleksandar 

Popović 

13. Desimir Surjan 

14. Ivica Štrbe 

15. Miho Vlašić 

16. Ivica Zupčić 

40.godina 

1. Pavao Bašica 

2. Antun Dolina 

3. Nikola Franetović 

4. Vinko Milošević 

5. Franko Petković 

6. Želimir Uskoković 

5 5

6 

Vijesti 

Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva 

IZ DRUŠTVA 

Od prethodnog broja Atlant Bulletina zabilježili smo nekoliko 

vrlo značajnih događaja za Društvo, a osobito za flotu kojom 

Atlantska plovidba d.d. raspolaže. Krenimo redom: 

ODRŽANA GLAVNA 

SKUPŠTINA DRUŠTVA 

Dana 04. kolovoza 2009.g. održana 

je Glavna skupština Društva koja je 

prethodno po propisima i najavljena, 

a redovni čitatelji ovog Bulletina su u 

prošlom broju mogli pročitati i poziv za 

tu Skupštinu s dnevnim redom, kao i 

prijedloge svih Odluka Skupštine. 

Glavna skupština je usvojila sve prijedloge 

koje su Uprava i Nadzorni odbor 

Društva predložili. Jedina izmjena odluke 

(u odnosu na predložene i objavljene) 

je usvojena od strane Glavne skupštine 

u odnosu na Odluku o raspodjeli 

dobiti i to zbog stupanja na snagu Zakona 

o posebnom porezu na plaće, mirovine 

i druge primitke (Narodne novine 

94/2009) nakon što je dnevni red i 

prijedlog odluka već bio objavljen. 

Kako je spomenutim Zakonom svaki 

dioničar koji ostvaruje dividendu veću 

od 3.000 kuna dužan platiti posebni 

porez, te kako su isplatitelji dividende 

(u ovom slučaju Atlantska plovidba 

d.d.) po Zakonu dužni izvršiti obračun, 

obustavljanje i plaćanje tog poreza to je 

jedan od dioničara podnio protuprijedlog 

Odluke o raspodjeli dobiti koji je 

Glavna skupština jednoglasno prihvatila 

kako bi se precizno regulirao utjecaj 

tog novog Zakona na samu tehniku 

isplate dividende. 

OTKAZ UGOVORA O 

GRADNJI NOVOGRADNJE 

U VIJETNAMU 

Kako smo prethodno u nekoliko navrata 

izvještavali, Društvo je u 2005. godini 

sklopilo ugovore o gradnji tri broda 

s vijetnamskim brodogradilištem Ha 

Long koji su se gradili (i trebali graditi) 

pod oznakama trupa HR53-HL05, 

HR53-HL06 i HR53-HL08. Radilo se 

o tri „blizanca“ (sisterships) nosivosti 

od oko 53.000 tona svaki. U veljači ove 

godine je jedan od njih dovršen i zaplovio 

je u našoj floti pod imenom m/b AP 

DRŽIĆ (HR53-HL05), a nastavljena je 

i gradnja sljedećeg broda pod oznakom 

trupa HR53-HL06 (m/v AP SVETI 

VLAHO). 

Kako do lipnja nije još bila započela 

gradnja trećeg, i posljednjeg, ugovorenog 

broda (HR53-HL08), a svi ugovoreni 

rokovi za njegovu isporuku su bili 

prekoračeni preko Ugovorom o gradnji 

najviše dopuštenog vremena, Atlantska 

plovidba d.d. je odlučila otkazati Ugovor 

o gradnji za taj brod. Nakon što je 

brodogradilište primilo otkaz Ugovora 

o gradnji, izvršilo je u cijelosti povrat 

svih do tada uplaćenih obroka kupoprodajne 

cijene i to uvećano za ugovorene 

kamate. 

PRODAJA M/B KOLOČEP 

Dana 13. kolovoza ove godine, u 20,40 

sati po lokalnom vremenu u Dalian, 

Kina izvršena je primopredaja m/b Koločep 

kupcima, malteškoj tvrtki Multiocean 

Shipping Limited. 

M/b Koločep izgrađen je 1996. godine 

u Brodogradilištu Split za naručitelja 

NB Shipping Ltd Limassol. Radi se o 

brodu od 24.533 GRT, 13.795 NRT 

i nosivosti od 42.578 DWT, duljine 

187,60 metara, širine 30,78 metara i 

visine do glavne palube od 15,44 metara. 

Pokreće ga glavni stroj MAN B&W 

5S50MC od 7.153 kW. 

Naručitelj broda ga je vrlo brzo nakon 

primopredaje odlučio prodati, a 

Atlantska plovidba d.d. kupiti, između 

ostalog i zato jer se radi o „blizancu“ 

m/b Oluja. M/b Koločep je ušao u flotu 

Atlantske plovidbe d.d. dana 9. veljače 

1998.g., a poslije otprilike 11,5 godina 

provedenih u našoj floti odlučeno je da 

se proda. 

PRODAJA M/B PELJEŠAC 

Dana 22. rujna 2009. Godine, u 12,00 

sati po lokalnom vremenu u Longkou, 

Kina obavljena je primopredaja m/b Pelješac 

kineskim kupcima.

U opsežnom programu obnove flote 

Atlantske plovidbe bilo je zamišljeno da 

se paralelno s dovršetkom gradnje novih 

brodova proda i nekoliko starih, kako bi 

prosječna starost naše flote bila što niža. 

Prodaja m/b Pelješac dio je ovog ranije 

usvojenog programa. 

Motorni brod Pelješac je izgrađen za 

Atlantsku plovidbu d.d. u Brodogradilištu 

„3. Maj“ u Rijeci i predan joj davnog 

5. siječnja 1984. godine. Brod ima 

nosivost od 71.229 tona, dužine 233,95 

metara, širine 32,20 metara, visine do 

glavne palube od 18,60 metara i pokreće 

ga glavni stroj Sulzer od 10.000 kW. 

Nakon više od 25 godina službe u floti 

Društva, došlo je vrijeme za oproštaj i 

od ovog broda. 

PRIMOPREDAJA 

NOVOGRADNJE M/B AP 

SVETI VLAHO 

Već smo u nekoliko navrata, pa i u 

Vijestima iz Društva, naglasili da je u 

okviru vijetnamskog programa gradnje 

brodova preostala još primopredaja 

druge novogradnje pod oznakom trupa 

HR53-HL06. Ona je održana u brodogradilištu 

Ha Long 26. listopada ove 

godine, u 19,45 po lokalnom – vijetnamskom 

vremen, u odnosno u 13,45 

sati po hrvatskom vremenu. 

Atlantska plovidba d.d. je, želeći zadržati 

tradiciju, brod nazvala po parcu našega 

grada, pošto je „stari“ Sveti Vlaho 

prodan 2008. godine. S osobitim smo 

ponosom gledali kako naš novi brod 

s imenom svetog Vlaha isplovljava na 

svoje prvo putovanje. 

Ovaj brod (blizanac m/b AP DRŽIĆ) 

najmoderniji je brod tipa supramax, duljine 

190 metara, širine 32,26 metara i 

visine 17,50 metara do glavne palube, 

s dvostrukom oplatom i nosivosti od 

53.530 DWT. Pokreće ga glavni stroj 

MAN B&W od 9.480 kW. 

PROSJEČNA STAROST 

FLOTE ATLANTSKE 

PLOVIDBE 

Preuzimanjem čak dvije novogradnje u 

ovoj godini, kao i prodajom starijih brodova, 

prosječna starost naših brodova 

znatno je niža od svjetskog prosjeka što 

našu flotu čini konkurentnijom, a život 

i rad posada naših brodova znatno olakšava. 

Uobičajeno je prosječnu starost flote 

izračunavati na dva načina: (1) po ukupnom 

broju brodova ili (2) po nosivosti. 

Po ukupnom broju brodova prosječna 

starost naše flote je 8,59 godina, a ukoliko 

se izračunava po nosivosti iznosi 

svega 7,27 godina. 

IZVRŠENA ISPLATA 

DIVIDENDE 

U skladu s Odlukom Glavne skupštine 

Društva, dana 9. studenog 2009. godine 

započela je isplata dividende za prethodnu 

2008. godinu, i to prijenosom 

vlastitih dionica Društva na pojedine 

dioničare. Preostali dio isplate, onaj u 

novcu, uručen je dioničarima nekoliko 

radnih dana nakon toga. 

Podsjećamo da je Glavna skupština donijela 

Odluku kojom je, između ostalog 

odredila: 

- da pravo na dividendu imaju oni dioničari 

Društva koji su bili upisani u Knjizi 

dionica Društva kod Središnjeg klirinškog 

depozitarnog društva d.d. na zavr- 

šetku dana 31. srpnja 2009. godine i to 

na način da će se dioničarima dodijeliti 

jedna vlastita dionica na svakih upisanih 

dvanaest (12) dionica Društva; 

- da je vrijednost svake vlastite dionice 

utvrđena u visini prosječne cijene koja 

je za dionice Društva bila ostvarena na 

Zagrebačkoj burzi na dan održavanja 

sjednice Nadzornog odbora na kojoj je 

donesen prijedlog te Odluke i Odluka o 

sazivanju Glavne skupštine. Odlučeno 

je također da će se vrijednost svake vlastite 

dionice zaokružiti u kunama (bez 

lipa); 

- da će za dionice koje preostanu, nakon 

dijeljenja ukupnog broja dionica pojedinog 

dioničara s brojem dvanaest, dividenda 

biti isplaćena u novcu pri čemu 

je osnovica za obračun pripadajuće dividende 

u novcu ranije opisana vrijednost 

svake vlastite dionice, a isti način obračuna 

dividende u novcu se primjenjuje i 

na dioničare Društva koji ukupno imaju 

manje od dvanaest (12) dionica Društva 

te 

- da će se svakom pojedinom dioničaru 

koji ostvaruje pravo na isplatu dividende 

po toj Odluci pripadajuća dividenda 

umanjiti kod dodjele vlastitih dionica i 

isplate razlike u novcu sukladno odredbama 

Zakona o posebnom porezu na 

plaće, mirovine i druge primitke. 

Na temelju ovlaštenja Glavne skupštine 

Društva, stručne službe su izradile program 

za obračun ukupnog broja dionica 

koje je pojedini dioničar trebao dobiti na 

ime dividende, odnosno točnog iznosa 

koje je Društvo moralo, kao isplatitelj, 

platiti u ime i za račun svakog od dioničara 

na ime Zakona o posebnom porezu 

na plaće, mirovine i druge primitke. 

U skladu s time Društvo je za svakog 

dioničara izvršilo plaćanje posebnog poreza, 

a tako plaćeni iznos poreza je umanjio 

vrijednost dividende. Stoga je konačni 

broj dodijeljenih dionica mogao 

biti manji od onog broja koji bi se dobio 

jednostavnim dijeljenjem ukupnog 

broja dionica konkretnog dioničara sa 

brojem 12. 

7

8 

Marin Matana, dipl. ing., voditelj projekta gradnje brodova 

Primopredajom m/b AP SVETI 

VLAHO obavljenom 26.10.2009. 

godine u brodogradilištu Vinashin Halong 

u Vijetnamu zaokružen je prvi dio 

programa novogradnji. Nakon pauze 

koja će trajati približno jednu godinu, 

nastavlja se s realizacijom drugog dijela 

programa koji obuhvaća četiri novogradnje, 

po dvije u Kini i dvije u Južnoj 

Koreji. O ovim novogradnjama bit će 

riječi u jednom od sljedećih nastavaka 

nakon zaključivanja svih pregovora i 

definiranja tehničke dokumentacije. 

Prvi brod iz programa obnove, m/b 

IMPERIAL izgrađen u brodogradilištu 

STX, Jinhae, Južna Koreja, priključio 

se floti Atlantske plovidbe 19.10.2007. 

godine. Za njim slijedi m/b LIBERTAS 

izgrađen 20.08.2007. godine u istom 

brodogradilištu. 

Novogradnje 

Prinove u floti 

Atlantske plovidbe 

Atlantske plovidbe 

VIII. nastavak 

Nakon ova dva broda floti se priključuju 

dvije prinove iz brodogradilista 

JEHI, Jingjang, Kina: 

m/b ZAGREB 27.10.2008. godine i 

m/b MIHO PRACAT 05.12.2008. godine 

Prva novogradnja iz brodogradilišta 

Halong, Vijetnam, m/b AP DR- 

ŽIĆ ulazi u flotu Atlantske plovidbe 

21.01.2009. godine, a za njim slijedi 

m/b AP SVETI VLAHO 26.10.2009. 

godine. 

Možda je interesantno napomenuti da 

se imena dva novoizgradjena broda 

po prvi put pojavljuju u floti Atlantske 

plovidbe od njenog osnivanja do danas 

(m/b LIBERTAS i m/b ZAGREB). Četiri 

preostala broda dobila su imena po 

prethodnicima (m/b AP DRŽIĆ, m/b 

IMPERIAL, m/b MIHO PRACAT i 

MB AP SVETI VLAHO).

STRUKTURA FLOTE 

ATLANTSKE PLOVIDBE DANAS 

Flota Atlantske plovidbe sastoji se od ukupno 19 brodova za prijevoz suhih tereta: 13 brodova za rasute terete, 4 broda za 

teške i generalne terete i dva broda manje nosivosti izgrađena za razvoz tereta u velikoj obalnoj plovidbi, a koji su nakon 

zahtjeva tržišta za nešto duljim putovanjima također prenamijenjena za kategoriju duge plovidbe. 

Trenutno flotu Atlantske plovidbe čine sljedeći brodovi (po namjeni): 

IME BRODA 

Mjesec i 

godina 

DWT BT 

m/b AP DRŽIĆ 01.2009 53.530 32.578 

m/b AP SVETI VLAHO 10.2009 53.414 32.578 

m/b CITY OF DUBROVNIK 01.1995 75.132 39.422 

m/b GETALDIĆ 06.1996 45.300 27.552 

m/b GUNDULIĆ 01.1997 45.269 27.552 

m/b IMPERIAL 10.2007 75.528 40.914 

m/b LIBERTAS 08.2007 75.511 40.914 

m/b MIHO PRACAT 10.2008 79.964 43.717 

m/b OLUJA 11.1996 42.584 24.610 

m/b ORSULA 06.1996 34.168 20.837 

m/b PETKA 10.1994 75.100 39.422 

m/b SVETI NIKOLA I 06.1997 44.314 25.600 

m/b ZAGREB 10.2008 79.898 43.717 

m/b ATLANT FRAUKE 12.1994 7.380 5.799 

m/b ATLANT REGINE 03.1996 7.380 5.799 

m/b ATLANT SVENJA 04.1996 7.380 5.799 

m/b ATLANT TRINA 02.1995 7.380 5.779 

m/b MOKOŠICA 12.2006 1.784 1.653 

m/b ŠIPAN 04.2007 1.769 1.653 

UKUPNO: 812.783 465.915 

Iz toga proizlazi ukupna starost brodova: 

po broju brodova: 8,59 godina 

po toni nosivosti (DWT): 7,27 godina 

po bruto toni (BT): 7,35 godina 

Po svim navedenim kriterijima naša flota najmalađa je među brodarima u Hrvatskoj i jedna je od najmlađih u svjetskoj 

trgovačkoj mornarici. 

9

10 

Gotovo redovito pišemo o turizmu 

spominjući pojmove turizam i turist 

pa ćemo, dok čekamo brže pokretanje 

projekata u turizmu, iskoristiti 

priliku i na početku objasniti spomenute 

osnovne riječi. Pojam turist pojavio 

se prvi put početkom 19. stoljeća 

u anegdotalnom smislu kao šaljiv naziv 

za putnike koji putuju bez određenog 

poslovnog razloga. Kako se od tada 

do danas prijevoz razvio u neslućenom 

opsegu, a sredstva za proizvodnju i 

tehnologija razvili toliko da je i radnicima 

omogućeno redovno višednevno 

odmaranje od rada tijekom godine jer 

zarađuju više novca pa im nakon podmirivanja 

osnovnih životnih potreba 

preostaje ponešto i za zabavu koju traže 

u putovanjima. Time je naš anegdotalni 

lik turista postao ozbiljan čimbenik 

u jednoj od najbrže rastućih industrija 

u svijetu (oko 5% godišnje), sa znatnim 

utjecajem na svjetsko gospodarstvo. 

U pojednostavljenoj definiciji, turizam 

se odnosi na sve što proizlazi iz putovanja 

i boravka posjetitelja u nekom 

mjestu, a u kojem ne zasnivaju stalno 

prebivalište i s kojim nije povezana nikakva 

druga gospodarska djelatnost. 

Dakle, naš turist dobrovoljno putuje 

iz svoga doma očekujući zadovoljstva u 

promjenama i novinama, zatim boravi 

u nekom (turističkom) mjestu više od 

24 sata da se onda vrati kući. Ako ne 

boravi 24, sata onda je izletnik, a ako 

je došao u Grad brodom na kružnim 

putovanjima onda je putnik. Dakle, 

svaki turist je putnik, ali svaki putnik 

nije turist. 

Posebni projekti u 

Društvu 

kap. Antun Asić, šef Službe za posebne projekte 

Turizam u doba krize s osvrtom na 

turističke djelatnosti Atlantske plovidbe 

Turizam je u Atlantsku plovidbu zakoračio 

velikim koracima, “zahvaljujući” 

donekle i padu prihoda od osnovne djelatnosti 

prijevoza tereta. Udjel od turističkih 

djelatnosti u ukupnom prihodu 

grupacije u prvih devet mjeseci iznosio 

je 33%, od čega na zrakoplovni prijevoz 

24%, a na hotele zajedno 9%. U 

približnom je omjeru i udjel troškova. 

Turističke prognoze rađene krajem 

prethodne godine i temeljene na šokantnim 

početcima ekonomske krize, 

koja je uzimala zamah, pretskazivale 

su da će sva jednoznamenkasta naturalna 

smanjenja turističkog prometa 

biti uspjeh. Početak godine krenuo je 

tim smjerom, što je i vidljivo u tabeli 

1, ali došlo je ljeto i potreba ljudi za 

odmorom, a Hrvatska je poznata kao 

ljetna sezonska odmorišna destinacija u 

blizini velikih emitivnih turističkih tržišta. 

Promidžba je obavila svoj dio po- 

sla, hoteli prilagodili cijene, vremenske 

prilike, unatoč kasnom početku ljeta, 

bile su povoljne i naturalni pokazatelji 

približili se „normalnim“ vremenima. 

Ukupnog rasta nije bilo, ali ni važnijeg 

pada. 

U prvih osam mjeseci ukupno je registrirano 

8.982.089 dolazaka turista, od 

čega je stranih turista bilo 7.788.309 

(tj. 1% manje), a domaćih 1.193.780 

(ili 11% manje nego u istom periodu 

2008.). Strani turisti participirali su u 

tome sa 87%. Boravili su prosječno 5,6 

dana, domaći samo 4,0 dana. Najviše 

noćenja ostvarili su njemački turisti: 

21,2% s prosječnom duljinom boravka 

od 7,3 dana; iz Slovenije 11,9%, Italije 

10,9% i Češke 8,2%. Ovakav raspored, 

praćen najčešće i najznačajnijim rastom 

broja dolazaka u odnosu na isti period 

prethodne godine, sugerira da su se 

2008. 2009. Indeksi 

dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja 

u tisućama .000 

siječanj 134 347 132 366 99 105 

veljača 158 381 145 339 92 89 

ožujak 266 705 201 489 76 69 

travanj 507 1.342 525 1.460 104 109 

svibanj 1.018 3.455 915 2.990 90 87 

lipanj 1.518 7.097 1.431 7.053 94 99 

srpanj 2.664 17.562 2.620 16.800 98 96 

kolovoz 2.919 17.381 3.024 18.543 104 107 

Ukupno 

sij.-kol. 

9.184 48.270 8.993 48.040 98 100 

Tabela 1: Dolasci i noćenja turista 2008./2009. 

(izradio: AA; izvor: Državni zavod za statistiku – mjesečna statistička izvješća br. 9)

mnogi od njih kasno odlučili za odlazak 

na odmor u ovoj kriznoj godini. Najdulje 

su boravili Nizozemci, 8,2 dana, 

zamalo puna tri dana više od prosječne 

duljine boravka – 5,3 dana što je nivo i 

prethodne godine. 

Tabela 2 prikazuje distribuciju turista 

u kolektivnim i privatnim smještajnim 

kapacitetima. Pod kolektivnim smještajem 

razumijevaju se hoteli, hotelska 

naselja, kampovi, apartmani, apartmanska 

naselja i slični objekti koji nisu 

smješteni u kućanstvu i seljačkim kućanstvima 

tj. u privatnom smještajnu. 

Iz tablice je vidljivo da se, u usporedbi 

s prošlom godinom, manje boravilo u 

2008. 2009. Dani boravka 

Noćenja Udjel Noćenja Udjel Indeks 09/08 2008. 2009. 

Kolektivni smještajni kapaciteti 31.764.891 65% 30.927.434 64% 97 4,7 4,7 

Udjel hotela 11.381.369 23% 10.682.836 22% 94 3,8 3,8 

Udjel kampova 12.044.156 25% 12.320.026 26% 102 6,9 6,8 

Privatni smještajni kapaciteti 16.955.640 35% 17.112.607 36% 101 7,1 7,1 

Ukupno 48.720.531 100% 48.040.041 100% 99 5,3 5,3 

Tabela 2: Distribucija noćenja po grupama smještajnih objekata (izradio: AA; izvor: DSZ, priopćenje broj: 4.4.2/7.) 

hotelima za 6%, a više u privatnom 

smještaju, 1%. Za one nevične pričama 

o turizmu, svakako je interesantan 

podatak da je u kampovima ostvareno 

26% noćenja ili 4% više nego u hotelima. 

Treba istaknuti podatak da se 

većina kampova u Hrvatskoj nalazi na 

sjevernom Jadranu, uključujući i otoke, 

to jest u području koje je bliže i kvalitetnije 

povezano sa snažnim emitivnim 

državama i regijama odakle nam dolazi 

većina turista, poput Njemačke, Slovenije, 

Češke i Austrije (8,5% noćenja). 

Prema opsegu dolazaka turisti se dijele 

na individualne, koji stižu u vlastitom 

aranžmanu, i na organizirane grupe. 

Hotelijerima su interesantniji individualci 

jer koriste bolji smještaj. Oni drugi 

traže veću slobodu u programu odmora 

pa kraće borave u destinaciji. Ove godine 

zabilježeno je 68% dolazaka individualnih 

turista, što je 1% više nego 

prethodne godine. 

Uspoređujući dolaske i noćenja u sedam 

primorskih županija, koje su ostvarile 

91% dolazaka turista i 97% noćenja u 

Hrvatskoj, vidimo da je Dubrovačko– 

neretvanska županija na petom mjestu. 

Ona je u ukupnom dolasku turista u 

Hrvatsku sudjelovala samo s 8% dolazaka 

i 7% noćenja. Duljina boravka 

turista u našoj županiji bila je na pretposljednjem 

mjestu sa 4,7 dana. Iza nas 

se nalazila samo Ličko senjska. 

2009. Indeksi I-VIII 09/08 Dani 

Županije Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja 

Ukupno RH 8.982.089 48.040.041 98 99 5,3 

Primorsko goranska 1.839.960 9.597.214 100 99 5,2 

udjel u RH % 20% 20% 

Ličko-senjska 320.415 1.342.112 105 106 4,2 

udjel u RH % 4% 3% 

Zadarska županija 904.136 5.433.778 94 97 6,0 

udjel u RH % 10% 11% 

Šibensko-kninska 628.395 3.318.008 93 96 5,3 


Splitsko-dalmatinska 1.376.353 7.682.013 96 97 5,6 

udjel u RH % 15% 16% 

Istarska 2.343.338 15.591.671 101 101 6,7 

udjel u RH % 26% 32% 

Dubrovačko-neretvanska 751.481 3.497.694 98 98 4,7 


Ukupno primorske županije 91% 97% 

Tabela 3: Raspored dolazaka / noćenja turista po primorskim županijama (izradio: AA: izvor: DSZ, priopćenje broj: 4.4.2/7.) 

boravka 

11

12 

U usporedbi s ostalim gradovima i općinama 

u Hrvatskoj grad Dubrovnik 

dolazi poslije Zagreba. U prvih osam 

mjeseci ove godine on je ostvario najviše 

turista i noćenja. Njegov udjel po 

dolascima turista u ukupnom hrvatskom 

turizmu iznosi 4,4%, ostvarenih 

noćenja je 3,0%. Značajna je i činjenica 

kako je unatoč godini krize, Dubrovnik 

polučio velik porast u dolasku turista 

od 5% i broju noćenja od 6%. Ono što 

Grad / općina Dolasci Noćenja 

Indeks 09/08 

dolasci 

nije dobro, to je podatak da je boravak 

turista u odnosu na druge važne priobalne 

turističke destinacije vrlo kratak, 

iznosi tek 3,63 dana. Više je razloga 

za taj relativno kratki boravak. Prvi je 

neprijeporan: veća udaljenost Dubrovnika 

od emitivnih regija u odnosu na 

ostale regije, čime se produljuje vrijeme 

putovanja kopnenim sredstvima u 

odnosu na „vremenski budžet“ kojim 

turisti raspolažu. Drugi se može sagle- 

Indeks 09/08 

noćenja 

Dani boravka 

GZ Zagreb 429.998 711.250 91 90 1,65 

DNŽ Dubrovnik 393.511 1.427.568 105 106 3,63 

IŽ 

SDŽ 

ŠKŽ 

Barbariga 159.114 1.238.922 106 101 7,79 

Funtana 151.138 1.167.000 104 103 7,72 

Vrsar 158.756 1.198.695 103 101 7,55 

Medulin 240.619 1.689.959 104 103 7,02 

Umag 267.577 1.461.415 99 98 5,46 

Rovinj 331.379 2.262.208 104 100 6,83 

Poreč 313.270 1.967.467 94 93 6,28 

Podgora 109.898 748.953 102 100 6,81 

Split 134.445 342.036 88 98 2,54 

Hvar 102.711 384.818 92 94 3,75 

Vodice 142.859 778.470 90 93 5,45 

Šibenik 155.381 779.294 101 98 5,02 

ZŽ Zadar 217.342 799.938 94 99 3,68 

PGŽ 

Rab 140.285 947.762 93 94 6,76 

Opatija 232.914 741.102 95 90 3,18 

Mali Lošinj 213.064 1.487.667 103 101 6,98 

Crikvenica 195.052 1.116.406 98 98 5,72 

Tabela 4: Najznačajniji turistički gradovi i općine po županijama (izradio: AA; Izvor: DSZ, priopćenje broj: 4.4.2/7.) 

dati u strukturi smještajnih jedinica jer 

je u Dubrovniku znatno zastupljeniji 

hotelski smještaj u kojem, prema statističkim 

podacima, gosti kraće borave. 

Treći je razlog u ograničenoj brojnosti 

turističkih sadržaja Dubrovnika u usporedbi 

s onim što se nudi u tipičnim 

odmarališnim mjestima poput Umaga, 

Poreča ili Rovinja. Tamo je i udjel 

kamp turizma veći, što sve zajedno, s 

prethodno iznesenim stajalištima, utječe 

na to da je dužina boravka u tim destinacijama 

više nego dvostruka. Da bi 

se popravila ova situacija, Dubrovnik 

se mora „vremenski“ približiti emitivnim 

tržištima i uz to obogatiti ponudu 

raznovrsnijim turističkim sadržajima. 

Ove godine grupacija Atlantska plovidba 

raspolagala je u turizmu sa 147 soba 

u hotelu Hilton Imperial, 163 sobe u 

hotelu Lapad (ali on je započeo s radom 

tek 3. travnja 2009.), te s pet zrakoplova 

Dubrovnik airline pojedinačnog 

kapaciteta 187 putnika. 

Hotel Hilton Imperial u prvih osam 

mjeseci imao je zauzetost 8,5% manju 

nego u istom periodu prethodne 

godine. I prosječna cijena po sobi bila 

je za 14% manja. U odnosu na osta-

le dubrovačke hotele s pet zvjezdica, 

našim relativnim rezultatima možemo 

biti zadovoljni, jer se po pokazateljima 

zauzetosti i po prosječnoj cijeni, te po 

prihodu u smještaju po raspoloživoj 

sobi i fair tržišnom udjelu hotel nalazi 

na drugom mjestu odmah iza boutique 

hotela za trećinu manjeg kapaciteta. 

Registrirano je 64,5% individualnih 

gostiju. Ostatak su činile grupe i alotmani. 

Hotel Lapad od otvaranja do 31. kolovoza 

2009. ostvario je 33.254 noćenja, 

što svedeno na godišnju zauzetost daje 

43%. U hotelu je u tom periodu bilo 

8.619 gosta. Oni su u prosjeku boravili 

3,85 dana ili 0,22 dana više od dubrovačkog 

prosjeka. Usporedba s prethodnim 

godinama rada nije realna, jer je 

sada hotel u kategoriji s 4 zvjezdice – i 

još je u prethodnoj godini započeo raditi 

tek 12. lipnja, radi obnove. Ohrabruje 

što je prosječno postignuta neto cijena 

po sobi od 753 kune. Gledajući samo 

ostvarena noćenja u kolovozu 2009., 

Hotel Lapad s porastom od 26% u odnosu 

na isti mjesec prethodne godine 

zabilježio je najviši porast noćenja od 

svih dubrovačkih hotela. Znatna je pozitivna 

promjena i tržišni miks gostiju 

u prihodu smještaja jer su najzastupljeniji 

individualni gosti (sa 57%). Nekad 

najzastupljeniji, alotmanski, gosti ove 

godine do kraja kolovoza ostvarili su 

32% prihoda. 

Za razliku od hotelskog dijela, koji je u 

uvjetima krize i borbe za svakog gosta 

polučio relativno dobre naturalne pokazatelje 

u usporedbi s drugim hotelima 

iste kategorije, zrakoplovni prijevoz u 

odnosu na prethodnu godinu polučio je 

nešto lošije pokazatelje. Zauzetost zrakoplova 

bila je 31% manja, a prosječna 

cijena najma zrakoplova 10% manja. 

Ovakvi rezultati odrazili su se u financijskim 

rezultatima, koji su lošiji nego 

prethodne godine, te možemo zaključiti 

kako je zrakoplovni prijevoz kriza 

najdublje potresla. Tu tvrdnju potkrjepljuju 

i podatci organizacije Međunarodnog 

zračnog prometa (IATA) 

iz lipnja ove godine prema kojima će 

zrakoplovne kompanije ove godine izgubiti 

9 milijardi dolara zbog duboke 

krize u međunarodnom zračnom prometu. 

Osvrćući se na rezultate ostvarene u 

hrvatskom turizmu i one ostvarene i 

turističkoj djelatnosti grupe Atlantska 

plovidba, možemo biti relativno 

zadovoljni. Rezultati su bolji nego što 

se predviđalo, hoteli su bili među vodećim 

u Dubrovniku iako će konačni 

financijski rezultati, kako u hrvatskom 

turizmu tako i u Atlantskoj plovidbi, 

biti negativni. Na zrakoplovni sektor 

neupitno je utjecao porast individualnih 

putovanja. Pojedinci svoje putne 

aranžmane organiziraju osobno preko 

interneta koristeći po cijeni povoljnije 

letove. 

Današnja IT tehnologija u ponudi je 

omogućila nove pristupe cjenovnoj politici 

u turizmu: u potražnji dala korisnicima 

turističkih usluga nove oblike 

organizacije odmora omogućujući im 

veću pokretljivost i raznovrsnost turističke 

ponude, a u ponudi cijene se formiraju 

prema potražnji iz dana u dan ili 

čak iz sata u sat. Prije su oblikovane i 

nuđene tri, najviše 4 vrste cijena u godini 

dana. Danas su turisti postali aktivni 

čimbenici kreiranja cjelokupnog profila 

svog odmora, preuzimajući dio posla 

koji su nekad radile turističke agencije. 

Ova je činjenica naročito došla do izražaja 

u doba krize, jer su se putovanja 

planirala kasnije nego je to uobičajeno. 

13

14 

Razgovor 

JOZO MATIJEVIĆ 

Trudim se, koliko mogu 

Rođen 18.3.1952. godine u Dubrovniku 

Završena ugostiteljska škola 

Prvo ukrcanje u srpnju 1974. godine na m/b «Baranja» kao II. kuhar, 

kao I. kuhar ukrcan na m/b BANIJA u srpnju 1978. godine 

kao prvi kuhar plovi do danas 

u rujnu ove godine iskrcan sa m/b MIHO PRACAT 

ukupno 34 ukrcanja na brodovima Atlantske plovidbe 

glavni kuhar 

- Matijevići su na dubrovačko područje 

stigli s Hvara. Matijevići na Kalamoti. 

Davne 1937. ili 1938. Bavili su se vinogradarstvom 

i ribanjem. Nas je petero 

braće, a trojica su kuhari. Sedamdesetih 

godina zaposlio sam se u Gornjem Čelu 

na Kalamoti u hotelu koji je poslovao 

kao dio Hotelskog Dubrovnik. Po povratku 

iz vojske javio sam se direktoru, 

a bio je jedanaesti mjesec, završila 

sezona i, kažu, ne trebam im. Nazvao 

sam rođaka šefa pravne službe u Dubrovkinji, 

a on šefa kadrovske službe u 

HTP-u gospara Antu Radoničića. Tako 

sam primljen na posao. U proljeće sam 

napisao molbu, odnosno žalbu Radničkom 

savjetu. I čudo. Sve su mi zaostatke 

platili. Poslije, negdje u šestom 

mjesecu, zapalo me neredovno radno 

vrijeme. Jedan dan: dođi sutra u pet, 

drugi dan: u šest poslijepodne. Tako po 

cijeli dan. Ja mlad, moji se zabavljaju, 

na Kalamoti fish picnici i druga čuda. I 

puko meni film. 

Dođem ovdje u Atlantsku. Pitam postoji 

li tu ikakva mogućnost zaposlenja? 

“Daj matrikulu!”, kažu. 

A ja nemam ništa. Pomogli su mi. I za 

pasoš i za matrikulu. Onima u hotelu 

ništa nisam govorio pa je bilo malo 

zalijetanja. Nisu me htjeli pustiti: kao 

sredina je sezone. Govorim da je to 

za ono što su mi napravili po povratku 

iz vojske. I tako 1.7. već sam bio u 

Atlantskoj, u radnom odnosu. 

- S kime ste kontaktirali u Atlantskoj? 

Bio je pokojni Miljenko Sekula. Njega 

se sjećam. 

- Kalamota, onda i sad? 

Bilo je više ljudi. Ono, kupiš stan. Zbog 

djece su otišli u Grad. Povremeno vikendom 

dolaze na Kalamotu. Puno je 

bolje nego prije: brze su brodske linije, 

imamo ambulantu, pa došla voda, sad 

će i kanalizacija.

- Turizam? 

Sad nije dobro kao prije. 

- Niste Otok znanja? 

Nismo. Sad su neki sastanci o tome 

hoće li se zatvoriti hotel ili neće, hoće 

li ga uzeti Fond za privatizaciju ili Država. 

Boje se ljudi. Dvoje rade, muž i 

žena. Ako sad što pukne, ostaneš na 

ulici. 

- Atlantska plovidba danas? 

Na prvom mjestu. I za vrijeme rata redovno 

smo primali plaće. Nikad nije 

bilo zastoja. Svaka im čast. I bolje je 

navegat na novom brodu, mada su i 

neki stari dobri. 

- A tko je dobar kuhar na brodovima 

Atlantske plovidbe? Kažu zapovjedniku 

je uvijek najvažniji kuhar, 

a vama zapovjednik. 

Ne. Nikad unaprijed ne prihvaćam 

priče o zapovjedniku, ili prvom oficiru, 

upravitelju ili timunjeru. Tek kad 

čovjeka vidim, pa kad popričamo pola 

sata, osobito tokom druženja na brodu. 

Ispadne skroz suprotno od onog što je 

netko rekao za te osobe. Treba se sam 

uvjeriti. 

KROKETI OD ŠKAMPA 

Meso škampa i gljive isjeći na kockice i popržiti 

na ulju. Dodati gusti bešamel i alevu 

papriku, posoliti i promiješati. Istresti masu 

u plitku zdjelu premazanu maslom i ostaviti 

da se ohladi. Napraviti krokete, panirati ih u 

brašnu, razmućenim jajima i krušnim mrvicama 

te ih isprigati u zagrijanom ulju. Poslagati 

u zdjelu i ukrasiti kriškama limuna. 

KREM JUHA OD RAKOVA 

1,5 kg rakova, 150 g povrća za začine, 30 g 

konzervirane rajčice, 50 g masla od rakova, 

50 g masla, pola limuna, 0,5 l konjaka, 2 dl 

vrhnja, 2 dl bijelog vina, 1 lovorov list, 2 l 

ribljeg temeljca, malo papra. 

Na maslacu popirjati rakove s povrćem za 

začine. Dodati rajčice, flambirati konjakom, 

zaliti bijelim vinom i lagano kuhati 20 minuta. 

Kuhane rakove izvaditi i očistiti meso iz repova 

i kliješta. Povrće u kojem su se pirjali rakovi 

zaliti svijetlim temeljcem, malo prokuhati 

i zatim protisnuti. U juhu dodati meso rakova 

narezano na kocke, sve ponovo prokuhati pa 

začiniti limunovim sokom, vrhnjem i maslom 

od rakova. 

- U tridesetpet godina – brod, posada 

ili događaj, koji ostaju najviše u 

pamćenju? 

Možda baš brod Jadran. Bilo je dosta 

mladih. Četiri kadeta, četiri asistenta. 

1978. godine. Na brodu puno znači 

druženje. Neki su sada ovdje u poduzeću. 

Ivo Muller i Goran Žagar, a neki i 

dalje navegaju. Na brodu u Roterdamu 

bio je kuhar Ivo Zec. S njim šale. Uhvatili 

pravog zeca pa ga donijeli na brod. 

zafrkavanje. Moglo se tako. Prije se dulje 

stalo u lukama, a danas je brod kao 

autobus Pile-Lapad-Uvala. Prije smo se 

čudili kad bi netko tražio smjenu nakon 

5 do 6 mjeseci. Ono: što mu je? 

- Zapovjednik, upravitelj stroja ili 

neki drugi član posade? 

U lijepoj uspomeni je kap. Ivica Zupčić. 

Nikola Mihaljević. Ima i drugih. 

- Kako danas izgleda radni dan glavnog 

kuhara na brodu? Je li danas 

lakše u brodskoj kuhinji? I s posadom. 

I s hranom. 

Po moru, normalno, dignete se u pet, 

pet i po. Priprema se marenda. Kruh. 

Uobičajeni poslovi. Jedino je ponekad u 

luci kao da je Nova godina. “Ubiješ” se 

PUNJENA TELEĆA PLEĆKA 

NA FRANCUSKI NAČIN 

Meso odvojiti od kosti pa ga rastvoriti na dasci 

i dobro izlupati batom. Posoliti, popapriti i 

ostaviti sa strane. 

Svinjsko meso samljeti, dodati jaje i kruh 

prethodno namočen u mlijeku i iscijeđen. Dodati 

začine u prahu klinčić, svinjske kožice, 

glavicu crvenog luka, 2-3 mrkve isječene na 

kolutove, mirisno bilje, peršin, majčinu dušicu, 

lovorov list i 1 žlicu maslaca. Sve ovo 

dobro izraditi rukom. Ovom smjesom premazati 

meso, saviti ga u roladu i vezati tankim 

koncem. Sada meso ravnomjerno prepržiti 

sa svih strana da porumeni. U posudu, gdje 

je bilo meso, staviti svinjske kožice, crni luk, 

mrkvu i mirisno bilje. Vratiti meso u posudu, 

zaliti juhom, poklopiti i peći sat i pol u dobro 

zagrijanoj pećnici na 250 °C. Pečenu plećku 

izvaditi iz pećnice i maknuti konac. Zatim 

premazati meso komadićima maslaca i opet 

vratiti na trenutak u pećnicu da meso dobije 

sjajnu rumenu koricu. 

Za to vrijeme propasirati povrće, umiješati 

preostali maslac iz posude i po potrebi dodati 

žlicu-dvije juhe. Poslužiti posebno kao umak. 

od posla. Došli ste u luku, snabdjeli se i 

sve je kao jedna torta koju treba razdijeliti. 

Na zadovoljstvo posade. Morate 

kombinirati, ovisno o duljini putovanja 

koje slijedi. Ne smiješ potrošiti ono najbolje 

u prvih deset dana. 

- Trideset godina kuhar ste na brodovima 

Atlantske plovidbe, jedan od 

dobitnika nagrade “Dobro more”. 

Za vas kažu da ste jedan od najboljih 

kuhara u Atlantskoj plovidbi. 

Hvala. Trudim se, koliko mogu. 

CRNA TORTA OD ORAHA 

Sastojci za 8-10 osoba: 

8 jaja, 250 g šećera, 250 g mljevenih oraha, 

150 g nastrugane čokolade, 180 g mrvica 

keksa, 1 žlica nastrugane korice limuna, 1 

žlica kore od naranče, sok od pola limuna, 

140 g maslaca; glazura od čokolade: 60 g 

čokolade, 1 žlica masla. 130 g šećera u prahu, 

2 žlice vrele vode, 2-3 žlice marmelade 

od kajsija. 

Batiti žumanjke i šećer pola sata. Zatim miješajući 

dodati orahe, čokoladu, mrvice keksa, 

limunovu i narančinu kocku, limunov sok i 

liker. Na kraju umiješati rastopljeni maslac i 

snijeg od bjelanaca. Masu usuti u pleh namazan 

maslacem i posuti brašnom. Peći na 

225 °C pola sata. Pečenu tortu izvaditi na 

zdjelu i ostaviti da se ohladi. 

U manju posudu staviti čokoladu, maslac i 

rastopiti ih na pari. Maknuti s vatre, dodati 

šećer i umiješati postepeno vruću vodu. Kad 

se masa ujednači, preliti je preko torte prethodno 

premazane tankim slojem marmelade 

od kajsija. 

Recepti gospara Joza 15

16 

m/b AP Sveti Vlaho 

Dragi čitatelji Atlant bulletina, 

Kako su moji kolege već ranije 

naveli, „došao je evo i 

na mene red“. Pozdravljam 

Vas sa novogradnje Atlantske plovidbe 

d.d. koja s ponosom ističe ime svetog 

Vlaha, uz mali prefiks AP. Vjerujem 

da će ovaj prefiks u imenima brodova 

doprinijeti dodatnoj prepoznatljivosti 

Atlantske plovidbe na svjetskom tržištu. 

Stigao sam u Vijetnam polovicom rujna. 

Grad Ha Long, moglo bi se reći, 

turističko je središte Sjevernog Vijetnama. 

Sve je okrenuto turizmu na specifičan 

vijetnamski način. Svaka kuća 

je hotel i svaka garaža restoran. Promet 

na cestama totalno je nezamisliv 

za naše prilike jer tisuće motora jure 

na sve strane uz zaglušujući zvuk sirena. 

Nakon prespavane noći osvanuo mi 

je prvi radni dan u brodogradilištu i, 

do tada, za mene nezamisliv osjećaj 

odlaska na posao autobusom, poslije 

i povratak u hotel. Brodogradilište 

je 10-tak minuta vožnje udaljeno od 

centra. Priključujem se Atlant Teamu 

u Vijetnamu. Tu bih svakako naveo 

starosjedioce Mreaka i Dalija, te članove 

posade koji vrijedno nadgledaju 

gradnju, kapa Miha, chiefa Iva, chiefa 

makinje Davora i nezamjenjivog Milu 

„Sriću“. Svi su se oni već lijepo udomaćili. 

Odlazimo na brod. Prvi dojam je 

dosta dobar, ali ima tu još posla. Pregledava 

se svaki kutak, pišu se komentari 

i primjedbe. Konzultiraju se specifikacije, 

nacrti, SOLAS, IMO... Svi se 

sa žarom trudimo naći što više nedostataka 

da bi se ispravili kako bi nam 

plovidba bila ugodnija. Nakon nekoliko 

dana dolazi probna vožnja. Još jedno 

nezaboravno iskustvo. Ukrcavamo 

se na sidrištu. Kuhinja je u kontejneru 

na palubi, spavamo po dvojica u kabi-

ni, klima radi, ali nam nedostaju deke. 

Spava se u kombinezonima, pokrivamo 

se svime i svačim štošto može za to poslužiti. 

Neki spavaju u „immersion suitu“. 

Na kraju ispada da smo se smrzli 

u Vijetnamu na plus 30. Brod se u plovidbi 

ponaša dosta dobro. Isprobavaju 

se svi uvjeti plovidbe i sve skupa izgleda 

dobro. Nakon tri dana vraćamo se 

u udobnost hotela i pristupa internetu. 

Brod je ponovo na vezu u brodogradilištu, 

obavljaju se završni radovi opremanja. 

Prima se potrošni materijal, broje 

se pjati, lincuni, kušini... Svi smo već 

pomalo nestrpljivi. Samo da se krene! 

Zaželjeli smo se i domaće spize. Najčešće, 

sa čežnjom, razgovaramo o pjatu 

domaće juhe. Bilo je pokušaja pripremanja 

„đardinjere“ u hotelskoj sobi, u 

„potiću“ od po litre. Na sreću po vijetnamsku 

elektroprivredu sve je prošlo sa 

nešto sijevanja i malo dima. 

I konačno smo dočekali i dan odlaska. 

23.10.2009. u jutarnjim satima 

kompletna posada se doselila na brod. 

Uz uobičajene probleme svi su se lijepo 

smjestili i započeli „brodski život“. 

Možda će izgledati čudno, ali nama je 

sve to nedostajalo. 

26.10.2009. u jutarnjim satima održana 

je službena svečanost primopredaje 

broda. Ugovor je potpisan istoga dana 

u 19,45 sati po lokalnom vremenu. 

Bijelo osoblje: Nikola Zelen, pom.konobar; Ante Poša, kuhar; Ante Crnčević, konobar 

Časnici palube: Ivo Kukuljica, 1.čas.pal; Vlaho Pavličević, 2.čas.pal; Adis Mulalić, 3.čas.pal. 

Tijekom popodneva svećenik je blagoslovio 

brod i posadu. Zahvaljujemo 

Mareku koji je uz pomoć svojih vijetnamsko-poljskih 

veza uspio pronaći 

katoličkog svećenika u vrlo kratkom 

roku. Sutradan ujutro zaplovili smo 

iz brodogradilišta na sidrište luke Ha 

Long. Na sidrištu se s predstavnicima 

brodogradilišta vrše posljednji put 

testira oprema i krca gorivo. Dana 

28.10.2009. u 18,45 lokalnih sati izvitlano 

je sidro i AP Sveti Vlaho zaplovio 

je na svoje prvo putovanje kroz prekrasni 

vijetnamski arhipelag. Pozdravljamo 

sve nazočne zvukom brodske sirene. 

Odredište nam je Singapor gdje 

će se obaviti dodatna opskrba broda i 

dopuniti gorivo. Možda bih trebao navesti 

i podatke o brodu, ali kako se radi 

o brodu blizancu AP DRŽIĆ, svi koje 

to zanima mogu pogledati prošli broj 

Atlant bulletina, gdje je naš chief Ivo 

lijepo opisao “stariju sestru”. 

U međuvremenu su stigle i upute za 

putovanje. Nakon Singapore, slijedi 

ukrcaj u Tarahanu (Indonesia), teret 

ugljena za Indiju. Reklo bi se očekivano 

putovanje za „dizaličara“. Sve to 

nekako brzo dolazi, svi se nadamo kojem 

danu sidra, da „malo stanemo na 

loptu“, da se malo sredi papirologija.... 

Nažalost, dolaze vremena kada će printer 

biti važniji od kormila, ali o tome 

nećemo ovaj put. 

Još bih svakako dopisao nekoliko riječi 

o posadi. Trenutno nas je na brodu 

dvadeset. Radi se većinom o iskusnim 

pomorcima. Mnogi se poznajemo od 

prije. Tu su i trojica pripravnika od kojih 

čak dvojica imaju ugovor iza sebe. 

Kupanje je prelaskom ekvatora iskusio 

samo assistent Jozo. Kako je dio posade 

prekrcan sa nedavno prodanog m/b Pelješac, 

dosta članova posade ima kraće 

17

18 

Zapovjednik: kap.Ivan Ivanković 

ugovore tako da su već počeli proračuni 

kad bi se moglo doma, lovi se ljeto, neki 

maštaju o Božiću... Kao i obično cijeli 

ugovor se živi i radi za onaj dan kad dolazi 

smjena i kad odlazimo kući prepuni 

planova za godišnji odmor ne razmišljajući 

o ponovnom povratku na brod, a 

to jako brzo dođe. Svakako se trudimo 

da nam ovaj dio života na brodu uz sve 

obaveze prođe što ugodnije. Najviše nas 

muči medijska izoliranost. Vjerujem da 

u vrijeme današnje tehnologije i pristup 

internetu za privatne svrhe nije daleko. 

I što reći na kraju? Koliko god nam je 

ponekad teško, vrlo smo ponosni što 

smo izabrani za prvu posadu ovog broda 

kojim je flota Atlantske plovidbe 

m/b AP Sveti

znatno smanjila prosječnu starost svojih brodova. 

To bi, dugoročno, i nama trebalo olakšati 

posao. 

Želeći Vam sretne i blagoslovljene dolazeće 

blagdane, srdačno vas pozdravljam osobno i u 

ime svih članova prve posade AP Sveti Vlaho. 

Brodu želimo mirno more i što manje problema 

pod zaštitom sveca čije ime s ponosom 

nosi. 

Vlaho 

Posada stroja u punom sastavu: stoje, Mile Bilić, 

elektroničar; Boris Ilić, mehaničar; Jozo Taslak, 

3.časnik stroja; Miho Lonac, upr.str; 

čuče: Đivo Pavlić, 4.čas.str; Jozo Šiškov, prip. ele.; 

Davor Popadić, 2.čas. str. 

19

20 

Zbog svjetske ekonomske krize 

ova godina započela je u znaku 

velike neizvjesnosti. Odmah je bilo 

jasno da će uvjeti poslovanja biti teški. 

Potrebne uštede troškova odrazile su 

se na smanjenje broja sastanaka planiranih 

u inozemstvu, kao i na smanjenje 

broja sudionika na onima ipak 

održanim, što je u konačnici utjecalo 

na naše ukupno poslovanje u segmentu 

događanja i incentive putovanja. 

Neka profitabilna grupna putovanja 

iz SAD, otkazana za 2009. i 2010. 

godinu, nadoknađena su nekim manje 

unosnim što se odrazilo na prosječnoj 

cijeni sobe. 

Budući da je Dubrovnik zadržao popularnost 

kao traženo odredište, u 

ljetnoj sezoni utjecaj krize bio je iznenađujuće 

slab. Stopa zauzetosti u tim 

ljetnim mjesecima bila je neznatno 

niža u odnosu na razinu 2008. god, 

iako je prosječna cijena bila čak za 

30 eura niža u odnosu na isti period 

prošle godine. 

Otvaranjem Radisson Blue i Valamar 

hotela ukupan broj soba u Dubrov- 

Hilton Imperial 

Dubrovnik 

niku povećao se za 800, zbog čega će 

Dubrovnik predstavljati u budućnosti 

još veći poslovni izazov premda će 

cijene i nadalje padati ispod razine 

posljednjih godina. 

Mi u Hilton Imperial Dubrovniku 

nastavljamo investirati u fizički aspekt 

proizvoda: u srpnju je otvoren 

naš Launge bar, u rujnu opremljen i 

preuređen Health Club s četiri nove 

sobe za tretmane, koje su dodane u 

potpunosti preuređenom Spa prostoru. 

Preinake su rađene kako bismo i 

dalje ostali prvi izbor za naše međunarodne 

i domaće goste. 

Zaposlenici hotela i ja osobno nastavljamo 

s težnjom da pružimo izvrsnu i 

kvalitetnu uslugu našim gostima. Posebno 

mi je zadovoljstvo istaknuti da 

smo još uvijek najbolji hotel na Trip 

Advisoru i da smo u tome dosegli 

prvu poziciju ne samo u našoj regiji, 

već i u Europi te smo jedan od 5 vodećih 

hotela u svijetu. 

Naš RevPar će ove godine biti niži za 

20,3%. Unatoč ovom padu, još uvijek 

smo bolji od drugih dubrovačkih 

hotela s pet zvjezdica, kako u tome 

tako i u tržišnom udjelu u općem po- 

Andreas Jersabeck, 

Glavni direktor hotela 

Hilton Imperial Dubrovnik 

slovanju. Hoteli s pet zvjezdica pretrpjeli 

su, izgleda, najveći gubitak, neki 

čak u iznosu od 30 do 35%. 

Što se tiče kulinarskih događanja, nastavljamo 

s našom popularnom školom 

kuhanja. Nedavno smo ugostili i 

poznati show “Punom parom” koji će 

se prikazivati na Hrvatskoj televiziji 

u siječnju i veljači 2010. godine. 

I dalje nastavljamo s našim programom 

“Poslijepodne u Imperijalu”. Od 

13. studenog 2009. petkom za Dubrovčane 

promoviramo večer “Gusti 

su gusti “ po pristupačnim cijenama i 

glazbom u živo izvođača “Laus”. 

Na Novu godinu goste će zabavljati 

Tanya Bona Pavlecic u našoj Svečanoj 

sali. 

Iskoristio bih ovu priliku da zaželim 

Vama i vašim obiteljima ugodne i 

mirne dolazeće blagdane s iskrenim 

čestitkama za uspješnu Novu godinu, 

uz želju da Vam što skorije zaželim 

dobrodošlicu u Hilton Imperialu.

Hotel 

Lapad 

Željko Miletić, direktor Hotela Lapad d.d. 

Budući da je ovogodišnja sezona 

pri kraju, te se još uvijek 

ne znaju konačne brojke, 

možemo reći da je ovo ljeto, što se 

tiče ostvarenih noćenja na području 

Dubrovnika, bilo slično prošlogodišnjem. 

U početku se očekivao pad, u 

dolascima, broju noćenja i u financijskom 

rezultatu. O tome ste dragi čitatelji 

mogli dosta čitati zadnjih mjeseci 

u medijima. Konkretno za prvih 

deset mjeseci po podatcima HTZ 

grada Dubrovnika zabilježeno je 4% 

Osvrt na ovogodišnju 

turističku sezonu 

više noćenja nego u istom razdoblju 

prošle godine, uz činjenicu da su se 

kapaciteti na području Dubrovnika 

povećali za dva nova velika hotelska 

objekta: Radisson u Vrtovima sunca 

i La Croma na Babinom Kuku. Ako 

zbog usporedbe kompariramo ostvarena 

noćenja u hotelu za prvih deset 

mjeseci lani i ove godine, dolazimo 

do rezultata od 4% manje ostvarenih 

noćenja. Međutim, vrlo je bitno istaknuti 

da je ova sezona bila vrlo specifična 

i teška, jer se tržište urušilo pa 

su hotelska društva u prosjeku imala 

cca 20 % manje prihode nego godinu 

ranije. Na manji prihoda sigurno je i 

utjecala recesija u Europi i svijetu – 

ali i teško shvatljivi potezi određenih 

hotelskih kuća. Da se u lipnju nije 

započelo s drastičnim spuštanjem cijena 

u cijeloj destinaciji, svi sudionici 

poslovnog procesa na turističkom tržištu, 

prvenstveno u hotelima, imali 

bi prihode veće za cca 10 – 15%. Sve 

ovo navodim i zbog apela da isto to ne 

napravimo dogodine. Dugoročno to 

21

22 

ne bi bilo dobro. Primjerice, poslovni 

subjekti koji sudjeluju na turističkom 

tržištu Dubrovnika znatno će teže 

dočekati sljedeću sezonu nego što su 

dočekali ovu, a razlog je jasan: lani su 

akumulirali više financijskih sredstava. 

Destinacija se brzo i lako uruši, 

ali se vrlo dugo obnavlja i unapređuje. 

Istinski se nadam da ćemo izvući 

pouke iz poslovanja ove godine da se 

više ne ponove slične pogrješke. 

Osvrt na ovogodišnju 

turističku sezonu u 

Hotelu Lapad d.d. 

Pisao sam općenito o događajima tijekom 

sezone, sada bih se osvrnuo na 

sezonu u Hotelu Lapad d.d., koja je 

po meni s obzirom na situaciju bila 

više nego uspješna. Pomorskim rječnikom 

možemo reći da je hotel sigurno 

plovio nemirnim tržištem od 

otvaranja 3. travnja, do zatvaranja 7. 

studenog. 

U proteklih godinu dana stalno se radilo 

na unapređenju svakog segmenta 

poslovanja u hotelu. To je dugoročan 

proces na kojem treba kontinuirano 

raditi i usavršavati cijeli tim, iako je 

po meni već danas Hotel Lapad d.d. 

vrh u ponudi dubrovačkih hotela. To 

potvrđuju partneri, gosti i kolege koji 

imaju samo riječi hvale za smještaj, 

servis, hranu itd. Hotel Lapad je ove 

sezone bio najbolje ocijenjen hotel u 

kategoriji 4 zvjezdice u Dubrovniku 

na internet portalu Trip Advisor, 

i jedan od pet najbolje ocjenjenih u 

Dubrovniku. Zadovoljstvo gostiju, 

njihove ocjene, komentari, te ostvareni 

rezultati govore da je Hotel Lapad 

na pravom, uzlaznom putu. Trajno 

je tijekom cijele sezone iz mjeseca u 

mjesec bio jedan od najposjećenijih 

dubrovačkih hotela što je vidljivo iz 

statistika HTZ Grada Dubrovnika i 

to zato što je cjenovno ostao na razi- 

ni 4 zvjezdice. Hotel Lapad trenutno 

ima vrlo dobre smještajne sadržaje. 

Sobe su orginalne, gosti i partneri ih 

hvale. 

Hotel Lapad za prvih deset mjeseci 

ostvario je 47.968 noćenja što je 

87% više nego prošle godine iako je 

lani hotel otvorio svoja vrata tek 12. 

lipnja, odnosno dva mjeseca kasnije 

nego ove godine. Ako usporedimo cijelu 

prošlu sezonu s ovom sezonom, 

ali od 12. lipnja, hotel bilježi porast 

noćenja od 50 % za prvih deset mjeseci 

ove godine. Usporedimo li, pak, 

prihod hotela ove godine u prvih deset 

mjeseci s prihodom hotela za prvih 

deset mjeseci 2008., onda se prihod 

povećao za preko 100%. 

Planovi za slijedeću 

sezonu i dalje 

Krajem ove godine hotel ide u kompletnu 

rekonstrukciju kongresne dvorane 

na katu Male Venecije kapaciteta 

140 osoba, dok bi prizemlje bilo 

podrška dvorani. Ovo će biti malena, 

ali jedinstvena kongresna dvorana, s 

obzirom na vanjsko zdanje i unutarnje 

uređenje. 

U perspektivi hotel će se u potpunosti 

repozicionirati na tržištu Dubrov- 

nika (to je već dobrim dijelom i uspio 

ove sezone) i osigurati održiv dugoročni 

položaj kao jedan od najboljih 

u Dubrovniku. Iako njegov primarni 

zadatak treba biti usmjeren na individualne 

poslovne i odmorišne goste, 

korporativne goste, male konferencije 

i insentiv goste, hotel mora također 

nastaviti privlačiti odmorišne grupe 

i alotmane iako u manjoj mjeri. Potrebno 

je konstantno raditi na podizanju 

kvalitete usluge, jačati položaj 

na tržištu te nastaviti s postupnim 

unapređenjem operativnih rezultata, 

koji će se maksimalizirati kada 

se ispred Hotela Lapad d.d. izgradi 

planirana marina. Tada će ovaj hotel 

definitivno postati jedna od najboljih 

dubrovačkih lokacija što će direktno 

imati za posljedicu povećanje prihoda. 

Već sada se ide u smjeru povaćanja 

kvalitete usluge kako bi sutra s 

budućom marinom ta usluga već bila 

na zavidnom nivou. 

Koristim priliku zahvaliti se svima: 

zaposlenicima hotela, vlasnicima, 

Nadzornom odboru, partnerima i suradnicima 

na zaista lijepoj, korektnoj 

i konkretnoj suradnji koja je na kraju 

dala dobre rezultate kako fizički, 

tako i financijski.

Prošla zima, 2008./2009. ozbiljno 

je pokazala obrise svjetske 

ekonomske krize koja se 

možda najjače osjetila u brodarstvu i 

zrakoplovstvu. I oni najmanje informirani 

mogli su u punom smislu osjetiti 

značenje globalizacije. Ni mi nismo 

bili izuzetak. Primjerice, ujutro sam 

pročitao da se City Bank u New Yorku 

razdvojila: u jednom dijelu skupili su 

sve probleme i nelikvidnost, drugi dio 

je ostao čist i spreman za daljnji rad. 

Nasmijao sam se na to „balkansko“ 

rješenje jer naš najveći irski tour operator, 

vezan s onim „problematičnim„ 

dijelom banke, novac za pripremu 

svog intenzivnog ljetnog programa 

nije mogao dobiti. Nije imao drugog 

izbora nego da popodne stornira cijelu 

jednu seriju letova! Dakle, ono što 

ujutro naprave u New Yorku, popodne 

udari po glavi nekoga na drugom 

kraju svijeta. Globalizacija! 

Zimski period, koji nam je kao charter 

operatoru uvijek težak, u prijašnje 

dvije godine ipak smo nekako povezivali 

intenzivnim letovima u Dubai 

prevozeći na Hajj (hadž) hodočasnike 

iz Afganistana. Bili smo sigurni da 

će, zbog našeg kvalitetno odrađenog 

posla, i prošle zime naš afganistanski 

partner dobiti taj posao i ponovno nas 

angažirati. Nažalost, zbog političkih 

mućki i korupcije u Ministarstvu za 

Hajj od posla nije bilo ništa. Jednako 

se, ali u još gorem obliku, to dogodilo 

Dubrovnik 

ove zime (2009.) kada je nekoliko ljudi 

zbog toga izgubilo glavu. 

Na početku ljetne sezone situacija za 

hrvatski turizam nije izgledala dobro: 

hoteli su bilo poluprazni, a naši tour 

operatori skratili su i prorijedili svoje 

programe za 27%. 

Uz pomoć novog gradonačelnika, pokušali 

smo, s dubrovačkim hotelima 

organizirati zajednički agresivniji nastup 

na europskom tržištu, ali odaziv 

nije bio onakav kakav smo očekivali. 

Zbog toga smo se intenzivno okrenuli 

drugim tržištima i znatno povećali 

broj letova za druge prevozioce, one 

koji su tijekom godine imali probleme 

sa svojim zrakoplovima. 

U normalnim godinama udio takvih 

letova u ukupnom broju sati koje 

godišnje odletimo 20%. Ove godine 

iznosio je otprilike čak 54%! To nam 

je omogućilo da amortiziramo udarac 

globalne krize i završimo sezonu relativno 

mirno. Sa smirivanjem psihoze 

oko krize i dolaskom toplijih dana i 

hotelijeri su dobili goste pa je na kraju 

sezone slika bila bitno povoljnija nego 

što je izgledalo u svibnju. 

Drugu kriznu zimu 2009./2010. nismo 

željeli dočekati računajući na Hajj 

već smo poduzeli intenzivne pripreme 

za zapošljavanje dva svoja zrakoplova 

u Makedoniji. Naime, naš dugogodiš- 

Airline 

Kap. Zeno Singer 

direktor Dubrovnik Airline d.o.o. 

nji poslovni partner na makedonskom 

i kosovskom tržištu već duže vrijeme 

pokušava osnovati svoju aviokompaniju. 

Uz našu podršku sada je vrlo blizu 

tome, a prema potpisanim ugovorima 

mi ćemo mu osigurati zrakoplove i 

pružiti tehničku i operativnu potporu. 

Prvi zrakoplov već je u njegovim bojama 

i pripremljen za odlazak u Makedoniju. 

Još samo nekoliko dana može 

se vidjeti na našem aerodromu. 

Makedonskom parneru to će omogućiti 

uštedu u poslovanju jer neće 

morati organizirati svoje mehaničare 

i pilote, a makedonskim vlastima će 

na taj način biti potvrđena kvaliteta 

i sigurnost cijele operacije. Naša najveća 

korist je u tome što na taj način 

omogućavamo zapošljavanje dva zrakoplova 

tokom dvije zime (ugovor je 

na 18 mjeseci), a u skladu s razvojnim 

planovima vjerojatno i angažiranje dodatnih 

zrakoplova. 

To je u skladu s našim planom polagane 

promjene flote i uvođenja modernijih 

zrakoplova. Za to je sada vrlo 

povoljan trenutak jer se kao posljedica 

krize na tržištu nude uvjeti kakvi su 

prije nekoliko godina bili nezamislivi. 

Nadamo se da će prvi takav zrakoplov 

doći u Dubrovnik već sljedeće sezone. 

23

24 

ATLANT 

AGENT 

Atlantagent d.o.o. osnovali su 

Atlantska Plovidba i Jadroagent 

1992. godine. Jedna 

je od najprestižnijih i najpouzdanijih 

hrvatskih pomorskih agencija jer sa 

svojim sestrinskim agencijama u Hrvatskoj, 

Sloveniji, Crnoj Gori, Albaniji 

i Grčkoj pokriva sve jadranske luke kao 

i luke istočnog Mediterana. 

Zaposlenici Atlantagenta su tim profesionalaca 

s dugogodišnjim iskustvom. 

Njihov ugled stekao je povjerenje mnogih 

svjetskih brodara i unajmitelja koji 

su ovu agenciju odabrali za zastupanje 

svojih interesa. 

Atlantagent d.o.o. ima 17 godina iskustva 

u pomorsko-agencijskim uslugama. 

Osnovna mu je djelatnost prihvat i 

otprema turističkih, trgovačkih i vojnih 

brodova, pružanje usluga jahtama te 

organiziranje dodatnih usluga za iste. 

Korisnici Atlantagenta u 2008. godini 

bile su tvrtke CroisiEurope, Elegant 

Cruises & Tours, World Cruises 

Agency, Lindos Maritime, AML Shipping 

Co., Adriatic Cruises, V.Ships, 

American Overseas Marine, Variety 

Cruises, Inschape, Travel Dynamics, 

Butterfield&Robinson, Rivages te Melita 

Marine. Za njihov račun ukupno 

smo agentirali 879 ticanja brodova La 

Belle De L’Adriatique, Seven Seas Mariner, 

Seven Seas Voyager, Seven Seas 

Navigator, Explorer, Monet, Andrea, 

Arion, To Callisto, PanOrama, PanTheon, 

Corinthian II, Ocean Monarch te 

Harmony G, od toga na području naše 

županije 355. Ostatak od 524 ticanja 

poslove agenture odradili su za nas naši 

podagenti. Za račun tvrtke Elegant 

Cruises & Tours radili smo Port Operation 

diljem cijelog svijeta, od Antarktike 

do Baltika. 

Miroljub Vukšić, direktor 

Atlantagent d.o.o. zajedno sa svojom 

matičnom tvrtkom Atlantskom Plovidbom 

d.d., vlasnikom flote teretnih 

brodova, aviona i hotela promovira pouzdanu 

opskrbu i ljudski potencijal za 

sve vrste zahtjeva. 

Atlantagent d.o.o. je član Udruge pomorskih 

te Udruge putničkih agencija 

Hrvatske i posjeduje Svjedodžbu kvalitete 

DNV ISO 9001 : 2000. 

Ovo je Atlantagent danas. Brodova je 

sve više, a u portu se zadržavaju sve 

kraće. 

Nema više boksita, logova, drvene građe, 

starog željeza, pšenice, kave, riže, 

južnog voća i duboko zamrznutih proizvoda. 

Nema više domaćih brodara. 

Manje je i naših pomoraca, a sve je više 

članova posade čija imena i fizionomije 

zaboravimo odmah poslije isplovljenja. 

Prošla su vremena kada su se radi 

iskrcaja i ukrcaja tereta brodovi u luci 

redovito zadržavali više dana. Tada smo 

se mogli bolje upoznati s posadom, zapamtiti 

se i sresti s njima najbližima, 

koji su ih redovito posjećivali. Dječica 

su trčkarala po kuverti, ponovo zbliženi 

s ocem kojeg su otpratili iz doma 

prije puno mjeseci. 

Pisma i duga čekanja na telefonsku 

vezu zamijenili su elektronska pošta i 

mobiteli. Zato uglavnom znamo samo 

imena i zvanja članova posade s kojima 

kontaktiramo. Ne znamo ništa o njima, 

o njihovoj obitelji, niti koliko su im stara 

djeca, koje su škole finuli, od čega su 

bolovali, niti kako se zovu. Posla je sve 

više, sve manje emocija u njemu. 

Na novoj rivi umjesto tereta putnici su 

iz svih dijelova svijeta. Uskoro će biti 

zasađene palme, a umjesto Željezničkog, 

Starog i Novog magazina te čuvenog 

Udarnika i skladišnih nadstrešnica 

izgradit će se hotel, kino, tržni centar i 

kongresna dvorana. 

Pamtit će se: ovako kao danas živio je 

Atlantagent davno prije.

ATLANT 

putnička agencija Prof. 

Dok pišem ove retke, već dobrano 

prolazimo kroz četvrti kvartal 

2009.g. U rubrikama o gospodarstvu 

u svim medijima stalno slušamo 

kako smo u godini najdublje globalne 

ekonomske krize na svim tržištima pa 

tako i u zračnom prijevozu. Poslovanje 

Atlant travela je usmjereno isključivo 

na izdavanje putničkih karata u zračnom 

prijevozu kao i pomoć pri rezervaciji 

hotelskog smještaja i renta a car 

usluge. Atlant putnička agencija, kao 

član IATA-e i korisnik AMADEUS 

rezervacijskog sustava, ima pristup posredovanju 

u kupnji preko 96% objavljenih 

letova širom svijeta. 

Promatrajući ovu godinu u usporedbi s 

istim razdobljem prošle godine, Atlant 

putnička agencija ne bilježi značajnija 

odstupanja ni u jednom segmentu poslovanja, 

naprotiv možemo čak tvrditi 

da je situacija poslovanja stabilna. 

Već krajem 2008. godine dalo se je naslutiti 

da će kriza, koja je tada već bila 

zahvatila razvijenije dijelove svijeta, 

doći i do naših prostora, što se uistinu 

i dogodilo. Poučeni tuđim iskustvom i 

stanjem u okruženju, pri sastavljanju 

plana za 2009. godinu bili smo oprezni. 

Vodili smo računa da postignute 

brojke u 2008. budu cilj za sljedeću. Uz 

nužne investicije i troškove, s nasljeđenom 

kadrovskom situacijom iz 2008. 

uspjeli smo u prvih deset mjeseci ove 

godine postići pozitivne rezultate, što 

nam daje pravo da očekujemo i pozitivni 

završetak poslovne godine. 

U tablici u nastavku prikazan je broj 

izdanih dokumenta u prvih deset mjeseci 

2009. u odnosu na 2008. godinu te 

odnos između najvećih skupina kupaca 

prema kojima je usmjerena prodaja, a 

to su fizičke osobe, Atlantska plovidba 

i ostale pravne osobe. 

Uspoređujući isto razdoblje u zadnje 

dvije godine, primjećujemo porast kupaca 

među fizičkim osobama, individualaca, 

kao i ostalih pravnih osoba, 

a znatno manji broj dokumenata za 

Atlantsku plovidbu, što je u skladu s 

politikom racionalizacije troškova za 

prijevoz posade na brodove. 

Zastupljenost kompanija u izdanim 

dokumentima ide ovim redom: Croatia 

airlines, Lufthansa, Air france, Austrian 

airlines, Klm, British, Iberia, Turkish, 

Emirates, Air Canada, United airways, 

Delta te dalje čitav niz od 50-ak drugih 

nacionalnih i “low cost prevoznika”. 

Unatoč tome što se poslovanje i kanal 

prodaje Atlant putničke agencije obavlja 

kroz “offline” sustav, dakle fizičkim 

dolaskom u agenciju, preko telefona ili 

preko e-maila, Atlant i te kako zauzima 

respektabilno mjesto u putničkoj 

industriji u okruženju. 

Kad su u pitanju avio karte najčešći je 

ovaj prigovor: Čemu agencija u poslovnici 

kad je sve moguće naći i kupiti na 

internetu? Činjenica jest da je Internet 

omogućio svakom pojedincu organizaciju 

putovanja od prijevoza, smještaja, 

rent a cara i ostalih dodatnih sadržaja. 

Međutim, agencija koja neprestano radi 

na usavršavanju svojih djelatnika, koja 

prati trendove razvoja industrije i u isto 

vrijeme razvija kvalitetne partnerske 

odnose sa svojim klijentima i te kako 

zauzima značajno mjesto na tržištu. 

Mnoge ozbiljne tvrtke vode računa o 

svom budžetu predviđenom za troškove 

prijevoza djelatnika. U tom slučaju 

je i te kako važno odabrati kvalitetnu 

specijaliziranu agenciju za pribavljanje 

putničkih karata, a to je zasigurno 

Atlant u širem okruženju. 

Agencija koja u svom poslu nastupa 

pažnjom kvalitetnog gospodarstve- 

I-X / 2008 I-X / 2009 INDEX 

broj dokumenata – fizičke osobe 4751 5030 5.88% 

broj dokumenata za Atlantsku plovidbu 2982 2534 -15.03% 

broj dokumenata za ostale pravne osobe 2010 2237 11.30% 

Stanka Divizić, direktorica 

nika povećava efikasnost i doprinosi 

racionalizaciji troškova svojih vjernih 

klijenata te se trudi da u potpunosti ispuni 

njihove potrebe i pruži im efikasnu 

uslugu prilagođenu pojedinačnim 

potrebama. 

Da je to tako u Atlantu, potvrđuje činjenica 

da svakodnevno raste broj klijenata 

za koje Atlant pribavlja putničke 

karte. Atlant tako svojim stalnim partnerima 

nudi i čitav niz drugih pogodnosti, 

do obvezujućeg ugovora kojim 

zapravo učvršćuje svoj odnos s određenom 

tvrtkom, obvezujući se da izbor i 

realizacija određenog putovanja bude 

za klijenta najpovoljnija. 

Kako smo prošli put najavili, još uvijek 

je u izradi “online” sustav rezervacije i 

prodaje. Nadamo se da će uskoro profunkcionirati, 

a do tada koristite naše 

kontakte ili nas posjetite. Uvjerite se u 

kvalitetu usluge Atlant travela. 

25

26 

NEPOZNATE 

POMORSKE 

STRANICE 

Živ o p i s n i Ži v o t o p i s 

b i j e l o g a br o d a 

dub r o va č k e pl o v i d b e 

Marijan ŽUVIĆ 

Zašto se upravo parobrod „Kumanovo“ ističe kao 

jedan od simbola Dubrovačke parobrodarske 

plovidbe nije lako dokučiti. Trjezveno vaganje 

činjenica pokazat će da je to bio neveliki brod, ne osobito 

sjajne prošlosti, posve neusporediv sa stjegonošom dubrovačke 

bijele flote, parobrodom „Kralj Aleksandar I“. Bit 

će da je presudio dojam bijeloga broda s visokim i uskim 

žutim dimnjakom iza kojeg ostaje duga crta crnoga dima. 

Dakako, riječ je o izvanrednoj slici dubrovačkoga marinista 

austrijskih korijena Johanna Seitsa, što se čuva u Pomorskome 

muzeju u Gradu. 

O „Kumanovu“ se pisalo mnogo, 

nerijetko i pogrješno, ali 

uvijek pohvalno, pa ga se čak 

predstavljalo „najboljim primjerom 

pomorske tradicije 

Dubrovnika“, što svakako nije 

bio. Podatci iz švedskih i ruskih 

izvora pokazuju da su bitne 

stranice njegova životopisa na 

Jadranu posve nepoznate, što je 

bilo razlogom da se naoko dobro 

poznati parobrod nađe na 

„Nepoznatim pomorskim stranicama“. 

Početkom 1906. tvrtka Rederi 

Aktiebolaget Sverige- 

Tyskland naručila je „kod kuće“ 

u Malmöu, u brodogradilištu 

Kockums Mekaniska Verkstad, 

koje će kasnije steći svjetsku slavu, dva broda za održavanje 

vrlo prometne linije na Baltiku, između švedske luke 

Trelleborg i Sassnitza na njemačkome otoku Rügenu. Bili 

su dugi 74,15 i široki 10,7 metara, a vrlo udobni saloni i 

kabine bili su namijenjeni za stotinu putnika. Za pogon je 

odabran šestocilindrični stapni parni stroj od 2228 konjskih 

snaga, a brzina je bila 15,5 čvorova. 

Prvo je izgrađen „Prins Gustaf Adolf“, a 31. siječnja 1907. 

godine porinut je u more i junak ove priče, parobrod „Prinsessan 

Margareta“. Nazvan je tako u čast britanske princeze 

Margarete od Connaughta, unuci kraljice Victorije, 

koja se udala za švedskoga prijestolonasljednika. Svečana 

je primopredaja obavljena 6. srpnja, a 14. srpnja 1907. parobrod 

je prvi put iz Trelleborga zaplovio put Sassnitza. No 

početak nije bio slavan: već sutradan ujutro, 15. srpnja, 

nasukao se kod mjesta Stubbenkammer na otoku Rügenu.

KUMANOVO 

Smrt u oluji 

Odsukan je četiri sata poslije, doplovio 

je u Sassnitz, ali je već s prvoga putovanja 

morao ravno u brodogradilište na 

popravak! 

Nevolje su za „Prinsessan Margaretu“ 

tek počinjale. Prema izvješćima sačuvanim 

u arhivima u Trelleborgu brod je 

bio izrazito nestabilan, naši bi pomorci 

rekli „vergul“. Opasno se naginjao na 

bok, toliko da je jednom dimnjakom 

zagrabio more(!?) Problem se pokušao 

riješiti dodavanjem balasta od željeznih 

poluga, ali se pretjeralo pa je preopterećena 

„Princeza“ počela doticati dno. 

Konačno je nađena prava mjera balasta, 

no švedski vlasnici očito nisu bili 

odveć zadovoljni parobrodom, pa su ga 

prodali već u svibnju 1909. godine. 

Kupila ga je poznata finska brodarska 

tvrtka Finska Angfartygs A/B za održavanje 

linije Turku-Stockholm, ali je 

zadržala ime švedske kraljevne. Iduće 

godine brod preuzima prugu Stockholm-Hangö-Helsingfors-SanktPeterburg, 

no ne zadugo. U srpnju 1912. 

prodan je ruskoj tvrtki Russkoje Dunajskoje 

Parohodstvo (Rusko dunavsko 

parobrodarstvo) kako bi preuzeo liniju 

između Odese i rumunjske luke Galati 

na Dunavu. Tada postaje „Velikij knjaz 

Aleksandr Mihailovič“, nazvan tako u 

čast velikome knezu koji je odlučivao o 

bitnim poslovima pomorskog prijevoza, 

pa je time jamačno na neki način 

„zadužio“ i vlasnike novoga broda. 

Kad je izbio Prvi svjetski rat, „Velikij 

knjaz“ je odmah rekviriran za potrebe 

Carske ratne mornarice te naoružan s 

četiri topa kalibra 75 milimetara. Sve 

je vrijeme plovio rutama oko Odese, 

gdje ga je zatekla i boljševička revolucija. 

Kronike bilježe da su 16. prosinca 

1917. u Sevastopolju boljševici na 

brodu podigli crvenu zastavu, a ime je 

skraćeno na „Aleksandr Mihailovič“. 

Uskoro Sevastopolj pada Nijemcima 

u ruke, pa brod podiže njemačku zastavu, 

a koji dan poslije preuzimaju ga 

belogardejci i ističu ruski carski stijeg. 

Pod carskom zastavom imat će značajnu 

ulogu u velikoj operaciji evakuiranja 

stotina tisuća vojnika i civila, koji 

su pred boljševicima bježali u Tursku i 

dalje na zapad. Posljednju plovidbu Crnim 

morem obavio je nekadašnji „Velikij 

knjaz“ 20. studenoga 1920. godine 

iz Sevastopolja u Istanbul. Nakon kratkog 

predaha u Turskoj, carska se mornarica 

pod zapovjedništvom generala 

Pjotra Wrangela povukla u Bizertu, veliko 

vojno uporište u, tada francuskome, 

Tunisu gdje je internirana. Nakon 

što je 1924. godine Francuska normalizirala 

odnose sa Sovjetskom Rusijom 

svi su carski ratni brodovi predani Moskvi, 

a trgovački su brodovi prodani. 

Tako je i Dubrovačka parobrodarska 

plovidba za samo nekoliko tisuća funti 

kupila parobrod „Aleksandr Mihailovič“ 

te mu odabrala nimalo dubrovačko 

ime „Kumanovo“. No, valjalo se 

dodvoriti vlastima u Beogradu, koje 

su brodarima odobravale subvencije. 

Zato je nazvan imenom makedonskoga 

gradića kod kojeg su Srbijanci 1912. 

godine izborili prvu pobjedu u Prvom 

balkanskom ratu. Nakon četiri godine 

raspreme u Bizerti brod je bio posve 

zapušten, pa je temeljito obnovljen i 

uvršten na brzu prugu Trst-Split-Dubrovnik-Kotor. 

Mogao je primiti 100 putnika u kabinama 

prvoga i 40 u kabinama drugoga 

razreda. Uskoro se uključuje u krstarenja, 

pa tako u dnevniku „Giornale di 

Brindisi“ od 12. travnja 1934. nalazimo 

vijest o uplovljavanju „Kumanova“ 

sa 150 francuskih turista na kružnome 

putovanju. Po drugi put je rekonstruiran 

1936. godine u brod za turistička 

putovanja sa 114 postelja u prvome i 

56 u turističkome razredu. 

Na početku Travanjskoga rata 1941. 

„Kumanovo“ se sklonilo u Bokokotorski 

zaljev, točnije usidrilo se ispred 

Risna, gdje su ga netaknutog zatekli i 

zaplijenili Talijani. Pod imenom „Corfu“ 

odmah su ga počeli koristiti za prijevoz 

vojnika, a postoje naznake da je 

neko vrijeme održavao i redovite linije 

na Jadranu. Nakon kapitulacije Italije 

predstavnici kraljevske jugoslavenske 

vlade pronašli su brod na vezu u Tarantu. 

Tamo mu je 7. prosinca 1943. 

i formalno vraćeno ime „Kumanovo“ i 

jugoslavenska zastava. 

Za potrebe Saveznika dubrovački parobrod 

održava redovitu liniju između 

Vallette na Malti i Siracuse na Siciliji. 

U srpnju 1944. godine zatekao se na 

Malti tijekom napada njemačkih zrakoplova 

te je bio znatnije oštećen. Na 

brzinu je popravljen i vraćen na liniju 

za Siciliju. Po svemu sudeći upravo su 

se ta srpanjska oštećenja pokazala kobnima 

u prosincu. „Kumanovo“ se 27. 

prosinca 1944. pred istočnom obalom 

Sicilije našlo na udaru oluje, došlo je do 

puknuća trupa i prodora mora u strojarnicu 

pa je oronuli parobrod vrlo brzo 

nestao u dubinama. Nema podataka 

da je stradao bilo tko od članova posade 

ili putnika. U nekim se tekstovima 

navodi da je brod toga dana bombardiran 

i potopljen. Vjerojatno je korijen 

tih pogrješaka u prepisivanju podataka 

iz prvog službenog popisa brodova izgubljenih 

tijekom Drugoga svjetskoga 

rata, što ga je načinilo Ministarstvo pomorstva 

FNR Jugoslavije, a u kojemu 

se za parobrod „Kumanovo“ navodi da 

je – potopljen. 

27

28 

mr. Anica Kisić, prof. 

Bio je pomorski kapetan i pomorski 

znanstvenik. Mada 

su poznata dva njegova tiskana 

djela, najviše se spominje u kontekstu 

istraživanja načina konstrukcije 

dubrovačkih brodova u 16. stoljeću. 

Izvrsnost tih brodova potvrđuju rimski 

inženjer Bartolomeo Crescentio u 

djelu Nautica Mediterranea, tiskanom 

u Veneciji 1601., i Pantero Pantera u 

djelu L’armata navale tiskanom u Veneciji 

1614. Znanstvenici su se do danas 

najviše oslanjali na izračune trupa 

dubrovačkog broda u rukopisu Petra 

Damjana Ohmučevića. Dio rukopisa 

iz 1650. čuva se u Dubrovačkom povijesnom 

arhivu. B. Crescentio spominje 

da je vidio izgubljeni rukopis Carteggiatore 

Dubrovčanina Nikole Sagroevića 

iz 1563., u kojem se donose najiscrpniji 

podatci na tu temu. 

Tko je Nikola Sagroević? Izdanak je 

stare poznate bogate pomoračke obitelji 

sa Šipana zabilježene u genealogiji 

Antunina (pučana). O njemu pišu povjesničari 

i suvremenici Serafino Razzi 

i Appendini u 19. stoljeću. Mnoštvo 

podataka može se crpiti u dubrovačkom 

arhivu. Djed mu je bio poznati 

pomorac sa Šipana Stijepo Sagroević 

s nadimkom Krivonosović. Djedova 

oporuka sačuvana je u dubrovačkom 

arhivu. U njoj se izrijekom spominje 

da jedan njegov brod ima čak 1.200 

kola nosivosti. Tri Stjepova sina poznata 

su pod različitim prezimenima: 

Marin se prema djedovu imenu prezivao 

Stjepović, a Tomo i sin mu Vice, 

poznati pomorski poduzetnici, uz 

prezime Stjepović dobili su nadimak 

ni ko l a sa g r o e v i ć 

Skočibuha. Treći sin, Frano Sagroević, 

također pomorac, ponekad je sebi 

dodavao očevo prezime Krivonosović. 

On je imao osmero djece, među njima 

Vicu, koja se udala za poznatog pomorca 

Miha Pracata kad je ovaj obudovio. 

Njezin brat, jedan od Franovih 

sinova, bio je Nikola Sagroević (tal. 

Sagri). Život je proveo kao pomorac, 

ali se bavio pomorskom znanošću. Poznato 

nam je djelo Ragionamenti sopra 

la varieta’ de i flusi et riflussi del mare 

Oceano Occidentale – Razgovor o raznolikosti 

plime i oseke u Atlantskom 

oceanu, tiskano u Veneciji 1574. Jedan 

se primjerak nalazi u Pomorskom 

muzeju u Dubrovniku. U ovom zanimljivom 

djelu autor piše kako mu je 

Tomov neput, Nikola Skočibuha posvjedočio 

da i nakon osam godina od 

porinuća u more, na putu od Lisabona 

do Flandrije i natrag, u brodsko dno 

nije prodrla ni čaša morske vode (...»in 

tutto questo nostri viaggio di Lisabona 

fino a Flandria alla tornata sin qui, 

mai non ho visto cavare un bicchier 

d’ aqua di mare, tanto sta stagno la 

nave...»). To je stoga, tvrdi Sagroević, 

jer su dubrovački brodovi najtvrđi u 

svijetu i od najboljeg su drva («... prima 

per perche le vostre navi sono piu 

forti di tutte l’altre del mondo...»). 

Tako su dobri još samo portugalski 

brodovi. 

Djelo Carteggiatore smatralo se izgubljenim, 

ali je nedavno akademik 

Žarko Dadić, porijeklom iz Dubrovnika, 

doznao da se čuva na University 

of Minnesota Library, SAD. U br. 2 

časopisa Dubrovnik 2008. objavio je 

komentar ovoga značajnog nalaza «O 

Sagroevićevom djelu Carteggi atore». 

Neizbježno mi se nameće pitanje kako 

je i kada (vjerojatno prodajom još u 

19. stoljeću) rukopis dospio u SAD. 

Do sada nam je djelo bilo poznato 

samo preko B. Cresentija. Sada znamo 

da Carteggiatore nije nikada ni bilo 

objavljeno jer rukopis, koji je Nikola 

započeo pisati u Dubrovniku, nije dovršio 

zbog odlaska u Manfredoniju, 

gdje je ubrzo i umro. U oporuci registriranoj 

u Dubrovniku 1573., a napisanoj 

u Manfredoniji 1571. zamolio 

je brata Ivana u Dubrovniku da dade 

tiskati dva njegova djela, ono već navedeno 

o plimi i oseci na Atlantiku i 

drugo o ponašanju plime i oseke kod 

Messinskog prolaza (Discorsi dei flussi e 

riflussi del Faro di Messina, con le regole 

per saper trovare in che vento si trovi la 

Luna ogni giorno ed ogni hora; utillisimo 

a tutti et particolamente a Naviganti), 

koje je dao tiskati u Veneciji 1580. 

Nedovršeni rukopis Carteggiatore nije 

tiskan, pa se tijekom stoljeća smatrao 

izgubljenim. Ivan Sagroević, pomorac 

i također pomorski teoretičar, uspješno 

se pak bavio nacrtima za gradnju 

luka i pristaništa, a posebno je poznat 

po rješenju izgradnje nove luke u Napulju. 

Rukopis ima 107 stranica. Teško je 

čitljiv i s puno dopuna što dokazuje da 

ga je pisac još kanio urediti. Djelo je 

zamislio u šest djelova s predgovorom, 

a odmah iza naslova, srećom, napisao 

je sadržaj svih šest dijelova. Završio je 

samo prvi i početak drugog dijela.

(? – 1573.) 

Prvi dio u cjelini sadržava ono što po 

Sagroevićevom mišljenju mora znati 

svaki pomorac. Na početku se navode 

prva četiri potrebna područja znanja. 

Njih u idućim područjima raščlanjuje. 

To su: o tri glavne mjere broda i 

o njegovoj nosivosti; koliko je ljudi 

potrebno za navigaciju; kako se ugovaraju 

trgovački računi; o zapažanju 

meteoroloških prilika i o važnosti 

astrologije. 

U šestom poglavlju prvog dijela autor 

raspravlja o dužini, širini i visini broda 

i kako se postižu najbolje proporcije 

koje se moraju poštovati, a pri tome 

misli na galijune koji su se tada gradili 

u Dubrovniku. To je za teoretičare 

i rijetke inžinjere brodogradnje koje 

poznajem najdragocjeniji dio Sagroevićevog 

teksta. Do sada su se mučili 

oko izračuna proporcija dubrovačkog 

galijuna i baždarenju služeći se podacima 

u Ohmučevićevom rukopisu i 

navodima u B. Crescentija, a oni se svi 

pokušavaju referirati na Sagroevićev 

tekst. 

Od šestog do trinaestog poglavlja prvog 

dijela Sagroević piše o pravilima 

izrade lantina, o jedrima i posebno o 

latinskom jedru, o opremi i ostalim 

brodskim dijelovima. Piše dalje o brodolomima, 

o hrani koju treba nositi, o 

korištenju busole i poznavanju zemljopisnih 

koordinata potrebnih pomorcu 

za orijentaciju na moru i sl. 

U drugom dijelu rukopisa raspravlja o 

pomorskim kartama i objašnjava tvrdnju 

o njihovoj «lažnosti» . Za dokazivanje 

te lažnosti elaborira tri postojeća 

načina: jedan se temelji na eksperimentu, 

drugi na argumentu razbora, 

a treći na matematičkom razmatranju. 

Na to ga je ponukala potreba da se naprave 

bolje pomorske karte za putovanja 

u novootkrivene krajeve. Time se 

bavio i Španjolac Pedro de Medina u 

knjizi L’arte del navegar, koju je na talijanski 

preveo 1554. korčulanin Vicko 

Paletin. Njegov tekst nedavno je na 

hrvatski preveo mladi znanstvenik sa 

zadarskog Sveučilišta dr. Milorad Pavić. 

U četvrtom poglavlju drugog dijela 

rukopisa Sagroević raspravlja o pojmovima 

meridijana, paralela i ekvatora 

baš u svrhu dokazivanja pogrešnosti 

pomorskih karata. Upustio se i u 

zanimljiv opis ustroja svijeta, dakako 

u skladu s onim što se tada općenito 

držalo u sklopu Aristotelove prirodne 

filozofije i geocentričnog sustava. U ta 

objašnjenja ne bih se ovom prilikom 

upuštala. 

Sagroević je očito dobro poznavao 

Paletinov prijevod Pedra de Medine, 

kojeg su rabili hrvatski pomorci, a s 

kojim, čini se, nije bio zadovoljan, pa 

je odlučio napisati vlastiti pomorski 

priručnik. Sagroevićevo je djelo po 

svojoj koncepciji izvorno, različito i 

sasvim praktično, pa je šteta što nije 

dovršeno. 

Na nedavnom međunarodnom simpoziju 

Ars Nautica, pomorska arheologija 

i povijest srednjega i novoga 

vijeka u Međunarodnom središtu 

hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, 

odnosno njegovom dijelu Centar za 

mediteranske studije, a u suradnji sa 

Sveučilištem u Zadru, UNESCOM i 

Dubrovačkim muzejima, u svom sam 

izlaganju još jednom naglasila da je 

nalaz dubrovačkog broda iz 16. stoljeća 

u podmorju uvale Suđurađ na Šipanu 

(koji sam kao kustos Pomorskog 

muzeja u Dubrovniku s ekipom istraživala 

od 1972. do 1974. i to objavila), 

veoma važan s obzirom da su djelovi 

konstrukcije broda još sačuvani ispod 

sloja pijeska i čišćenjem bi ti dijelovi 

vrlo moguće postati materijalni dokazi 

za Sagroevićeva istraživanja u novootkrivenom 

rukopisu. 

O dijelovima Sagroevićeva teksta s 

izračunima brodske konstrukcije govorila 

je nešto Lilia Campana iz Centre 

of Maritime Conservation and Archaeology 

(C.M.A.C.), Texas A&M University 

u kojem se nalazi čitava kopija 

Sagroevićevog teksta. Pokazala je veći 

broj stranica s dosta nacrta, koji će ova 

dobro ekipirana institucija u SAD-u 

istražiti i obraditi. Ustanovljen je program 

The Nicolo Sagri Project sa zadatkom 

da se čitav rukopis prevede na 

hrvatski jezik, da se u Dubrovačkom 

povijesnom arhivu istraže svi dostupni 

podatci o Nikoli Sagroeviću. U 

C.M.A.C.-u će se obraditi tekst i sve 

skupa na kraju objaviti. 

29

30 

Tamara Gović, prof. 

Insula media, Lopud, središnji je 

otok Elafita. Pod tim ga imenom 

spominje rimski pisac Plinije Stariji 

u djelu Historia naturalis. Otočje je 

svojim razvedenim položajem, pretpostavlja 

se, nazvano po grčkoj riječi za 

jelena, a Lopud se nalazi u sredini. 

S vanjske strane Lopuda pjeskovita 

je plaža Šunj i na povišenom mjestu 

zavjetna crkva Gospe od Šunja. Prva 

crkva na tom mjestu građena je, pretpostavlja 

se, nakon Prvog križarskog 

rata. Ondje se iz oluje izbavio talijanski 

plemić Otto (Ottone) Visconti na 

povratku iz spomenute vojne. Prema 

legendi, koju su prenijeli Dante i 

Torquato Tasso, Visconti se borio protiv 

nekog Saracena i savladao ga. Taj 

Saracen na svom oružju imao je grb s 

vijugavom zmijom koja napola guta 

dijete. Visconti su preuzeli grb poraženog 

neprijatelja i pod tim znakom 

vladali u Italiji do petnaestog stoljeća 

kao vojvode, grofovi i markizi. 

Povijest imena Šunj povezana je s pojavom 

ovog znamenja na Lopudu. Zaštićena 

pješčana uvala pružila je utočište 

grofu Viscontiju, a on je bio zahvalan 

Gospi, kojoj se molio u teškim trenucima 

oluje, i za spomen na svoj spas 

podigao je tu zavjetnu crkvu. Ona se 

nalazi na povišenom mjestu, dotle ne 

dopiru valovi niti za teške južine. 

Na grbu otoka Lopuda prikazana je 

velika zmija kako guta dijete. Budući 

da na Lopudu uopće nema zmija, postanak 

i ikonografija simbola Lopuda 

povezuje se s legendom o Viscontiju. 

Postoji i druga priča – o plemiću Sforzi 

i njegovu malom sinu kojeg je dopola 

progutala zmija. Spasila ga je Blažena 

Djevica Marija pa je crkva zahvala za 

ispunjeni zavjet. 

Muška linija porodice Visconti nestala 

je s političke scene Milana već u petna- 

Zavjet Otta Viscontija 

estom stoljeću, ali je ipak njezin znak 

do danas ostao kao jedan od simbola 

Milana. Istovjetni, nešto modificirani 

motiv, upotrijebljen je i na drugim 

mjestima – kao logo autokuće Alfa Romeo, 

gdje okrunjena zmija guta dijete, 

te kao simbol milanskog nogometnog 

kluba Inter. Stilizirana, teže prepoznatljiva 

zmija, koja umjesto djeteta u ustima 

drži cvijet, zaštitni je znak firme 

Fininvest koju je godine 1978. osnovao 

Silvio Berlusconi, a svojevremeno je 

bila prisutna i kao logo tv kanala Telemilano 

58 i Canale 5. 

Prema Povijesti Milana autora Alessandra 

Viscontija (1945.), grb Viskontija 

bio je jedan od simbola srednjovjekovnog 

Milana, bijela zastava s azurno 

plavom zmijom bazilike svetoga Ambrozija. 

Tek nakon križarskih vojni u 

usta zmije stavljen je lik okrvavljenog 

Saracena. Ova neman kasnije je izgubila 

negativnu konotaciju te postala zaštitnim 

znakom Milana, ali i Lopuda. 

Naziv Šunj došao je od kroatiziranog 

oblika bišun, odnosno talijanskog 

biscione,što označava veliku zmiju, 

možda baziliska, koji guta dijete. 

Današnja je crkva veća i razvedenija od 

nekadašnje. Njeno lijevo krilo sagrađeno 

je godine 1527., a desno u sedamnaestom 

stoljeću. Nekad su se u crkvi 

pokapali članovi lopudskih pomorskih 

i trgovačkih obitelji. Tek nakon Napoleonove 

zabrane, u devetnaestom stoljeću 

nastalo je vanjsko groblje. 

S vidikovca ove uzvisine pruža se pogled 

na pučinu. Vidi se otok sv. Andrije, 

po legendi mjesto nekadašnjih 

noćnih sastanaka Marije sirotice i dubrovačkog 

plemića. 

Ovaj položaj imao je i obrambenu ulogu 

jer se uz crkvu nalazi visoka gotička 

trifora sa zvonima koja su služila 

za uzbunu u slučaju približavanja gusara. 

U crkvi je vrlo vrijedan oltar s drvenim 

kipovima apostola i Djevice Marije, 

koje je vjerojatno donio iz Westminstera 

zaslužni građanin Republike, Lopuđanin 

Miho Pracat, u vrijeme sukoba 

katoličke i anglikanske crkve. 

Lopud je nekad bio vrlo napučen. 

Zbog njegove pomorske i trgovačke 

aktivnosti nazivali su ga malim Dubrovnikom. 

Bez sumnje je na njemu u 

stoljećima prije velikog potresa cvjetalo 

pomorstvo i brodogradnja, kapetani 

su u vrtove i okućnice donosili agrume 

i tropske egzote. Slava mu pomalo 

opada nakon potresa, koji je razrušio 

veliki broj kuća, oštetio predromaničke 

i renesansne crkve, kojih se u to vrijeme 

na Lopudu spominje tridesetak. 

Danas je Lopud jedna od sjenki bogate 

prošlosti Elafita u okrilju Republike, 

pogodno tlo za prodaju, gradnju 

apartmana i turističkih naselja. 

Kad bismo mogli zagledati u podmorje 

oko Lopuda, našli bismo vjerojatno i 

koju olupinu trgovačkog broda, možda 

i Pracatovog Ivana Krstitelja. 

U otočnoj makiji, borovima i čempresima 

kriju se pleteri nekadašnjih skromnih 

bogomolja, a Gospa od Šunja za 

južine odjekuje molitvama zahvalnicama 

nekadašnjih kapetana.

Ruža vjetrova 

OŠTRO 

Južni je krak ruže namijenjen vjetru 

koji nosi naziv oštro. Samo znalci 

mogu odmjeriti vjetruštinu šiloka i 

smjestiti je južno. Jugoistok je, zbog 

levanta koji kapne u pregradu juga, za 

snagu jači. Njegov je tempo postupan, 

kako silazi barometar, a kiša s vjetrom 

ujednačeno pada. Oštro se nalazi na 

vrhu, na ponti. Donosi vjetar kratkoga 

vijeka. Kombinira li se sa šilokom, 

mijenjat će narav, kameleonski se prilagođavati 

istoku, kompas okretati 

jugu, stajati malo tamo, lijevo i desno, 

dok ga ne istisne lebić. 

LEBIĆ 

More visoko, ali po njemu se valjaju 

koče i brodovi. Prije isteka šiloka, uleti 

oštro, zakotrlja se preko ruže i u pomoć 

pozove lebić. 

Pomorci znaju: poslije šiloka može 

zapuhati lebić jer mu je već otvoreno 

more, ali on se, poput svakog kratkotrajnog, 

smionog i nestrpljivog, 

zametne početnom snagom i podigne 

valove. Puše u njih jakim, a kratkim 

dahom. Od njih se more propne, opasno 

se ispriječi brodu. 

Lebić plaši pomorce. Nedokazan, nagao 

i mlad, on se spušta bez zastoja i 

što napravi za svoga vijeka, pamti se 

dugo. Nestrpljiv je i kratkotrajan. Ili 

se vraća jugu ili kliže po ruži do tramuntane 

i u pomoć poziva buru. 

Poslovica kaže:» Libećo bagašo, aqel 

ke trovo lašo» ili «Vraća na ono vrijeme 

što je našo!» 

Lebić je najčešće oponašatelj, snaga bez 

uzora, vrtoglav i mahnit, ali se, čim se 

okrene natrag, vrati jugu i sakrije iza 

njegova repa. 

PULENAT 

Sa zapada se javlja pulenat. On je nevera, 

skontradura, iz bonace bačen kamen 

u ljetno nebo i jedrilice na otvorenom 

moru. Do malo prije je bilo vedro, 

zrak miran, na moru ni valića. Uz obale 

brodovi. Krmu okrenuli moru. 

Mjesec srpanj. Ljeto u zenitu. Kolovoz 

se prije Velike Gospe ustremio najjačim 

žarom! 

Odjednom se tlak u barometru spusti, 

kao da propadne u običnom hodu, a 

zatim poskoči, pokoleba se trenutak i 

po vertikali počne padati. Nebo se najednom, 

ni iz čega najati oblacima. Oni 

rastu, s njima se u zraku kovitla vjetar, 

goni stado, a iz njega dođu munje. 

Zagrmi iz dubina. Dan prekrije tmica. 

More postane olovno, a na njemu se 

valovi zapletu, udare dlanom i otpušu 

jedrilice, razbiju lađe o porat. 

Baraška je u zraku. Po poljima prostrti 

plodovi. Ovdje, ondje sijeno, ječam i 

šenica na gumnu. Dođe li baraška, bit 

će nereda, grmljavine, kiše! 

Ljudi znaju: treba zvoniti s visokih zvonika, 

ali je nebo nisko sišlo nad zemlju 

i iz njega se križaju munje. Koliko li se 

puta dogodilo da je u zvono naletjela 

strijela i ubila zvonara! 

A opet se zvonilo za barašku ne bi li 

se od zvuka razbili oblaci i sve otišlo 

dalje, u barometar lišine. 

I onda, evo skontradure! Tko se nađe 

na otvorenom, neka se uhvati zemlje 

i vodoravno se izravna s brazdom. Sijevaju 

munje, lopata kiša. Započinje 

krupnim i rijetkim kapima. Zatim se 

užurbano pojača, zgusne, izlije kablove, 

buči, šušti glasno, uzdiše i ključa. 

Zemlja provri. Po njoj se stvori jezero, 

a onda se odjednom prekine vjetar, 

Tereza Buconić Gović, prof. 

oblaci prolete, istope se na suncu i tek 

se s neba javi nekoliko sitnih kapi, poput 

piska u potpunoj tišini. 

Dan se vrati. Barometar ustali. U zemlju, 

od ljeta presuhu, voda otekne, 

nabubri brazde i tek se onda vidi kako 

je sve umiveno i svježe. 

Ali se levanat na sjeveru Jadrana, pogotovo 

kad se okomi na more, javi pijavicama, 

trombama, vrtložnim vjetrom 

koji se poput lijevka sivo gosti morem 

i ribom. Putuje nalik na špijerlicu, u 

lijevak siše hektolitre vode. Nađe li se 

na kopnu, ponad kuća i stabala, ukrast 

će krovove, slomiti debla, usitniti lišće, 

dapače, usisati čovjeka živog! Zato se 

od ljetnih šijuna ne možeš nikad sakriti 

na pravo mjesto, ali ga po kopnu možeš 

pratiti okom i od njega pobjeći ulijevo 

ili udesno, dok se ne razvrgne i sam od 

sebe ne odmota klupko. 

Ponekad se usred stabla, na čistini ljetnog 

predvečerja, dok čovjek kopa u 

brazdi, odjednom zavije vjetar i pred 

njim skrši grane i deblo. Iz nepoznatog 

epicentra krene, u zrak se i sparinu izgubi. 

Iz zapada, odakle je i došao, stiša bofore 

i legne na okrajak sunca. 

31

32 

Članovi posada brodova 

Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2009.g. 

AP AP City of 

Držić Sveti Vlaho Dubrovnik Getaldić Gundulić Imperial Libertas Miho Pracat 

Zapovjednik Eugen Ivan Antun Ivica Jakša Božo Jovica Antun 

Padovan Ivanković Krilanović Zupčić Zupčić Orlić Lukša Mihović 

I. časnik Ivo Ivo Andro Nikola Đuro Luka Nikola Simon 

palube Furčić Kukuljica Čangradović Hajdić Bušković Rešetina Zečević Petrić 

II. časnik Mato Vlaho Mario Demir Pero Srđan Srđan Aleksandar 

palube Kašikić Pavličević Gardašanić Čerimagić Moretić Jurković Preljević Kušić 

III. časnik Matko Adis Igor Marin Dorjan Nikša Mario Attillio 

palube Margaretić Mulalić Prebisalić Šuperak Mužić Japunčić Majkovica Udović 

kadet Ignac Antonio Mario Frano Slobodan Daniel Giulio 

Domes Galić Dominiković Krističević ./. Zakonović Harambašić Šoletić 

kadet Ivica Nikola Leo 

./. Zamućen Grošeta ./. ./. ./. Marić ./. 

vođa Zdravko Rade Dragan Milan Joso Nikša Ivan Milan 

palube Galov Glumac Žilić Miletić Bukarica Gavrilica Banovac Bokšić 

vođa Zoran Živko 

palube Roso ./. ./. Kljusurić ./. ./. ./. ./. 

kormilar Nikša Ivica Franko Nikola Pero Branko Slavko Robert 

Šimunović Jović Petković Sterniša Setenčić Borlak Šarić Kaser 

kormilar Valentin Nedo Stjepan Branko Jordan Toni Dubravko Ivica 

Klarin Rastočić Crnčević Pribisalić Bašnec Živković Rilović Bilić 

kormilar Alen Ivan Ivan Goran Miroslav Darijo Slaven 

./. Glavaš Jurić Šimunović Popović Vuković Škorić Bjeliš Straka 

kormilar Neđo 

./. ./. ./. Beno ./. ./. ./. ./. 

mornar Mario Krunoslav Siniša Mladen Cvijeto Elvis 

Jukić ./. Ravlić Leštanin ./. Primorac Šaravanja Glaviškić 

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. 

Upravitelj Darko Miho Zvonko Srećko Mato Boris Petar Joško 

stroja Roko Lonac Miljan Čučuk Gjaja Lončarica Petronio Marlais 

I. časnik Zvonko Davor Baldo Marijan Nikša Joško Miho Denis 

stroja Šimek Popadić Dender Brać Franušić Vuleša Pavlina Radetić 

II. časnik Mato Jozo Marijan Boris Ljubomir Nikša Mario Marijan 

stroja Kaznačić Taslak Strunje Fočak Brailo Miloslavić Martucci Kardov 

III. časnik Andrijan Đivo Damir Antonio Dubravko Ivo Robert Miho 

stroja Grubić Pavlić Arslanagić Šegedin Radić Petković Dobrić Salatić 

vježbenik Ante Davor Toni Ivo 

stroja ./. ./. Režić Vučurević ./. Kresić Cvitan ./. 

vježbenik Igor 

stroja ./. ./. ./. ./. ./. Balta ./. ./. 

vođa 

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. 

čistać Marko Miodrag 

Brtan Buotić 

mazač Elio Vlaho 

brodski. 

Barić ./. ./. ./. ./. ./. Kvestić ./. 

motorista ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

Oluja Orsula Petka Sveti Nikola I Zagreb 

Zapovjednik Antun Robert Ivica Vinko Ivica 

Kelez Margitić Kmetović Lujak Bušlje 

I. časnik Andrej Vlaho Stjepan Roberto Marinko 

palube Ribičić Muhoberac Popović Stahor Radić 

II. časnik Antonio Mario Vicko Frano 

palube Milošević ./. Matičević Vojvodić Rozić 

III. časnik Narcis Ante Maro Đani 

palube Čimić ./. Čiz Nikolac Buholov 

kadet Ivo Miro Danijel Tadija 

kadet 

Saulan ./. Radić Ban Novaković 

./. ./. ./. ./. ./. 

vođa Nediljko Pero Rade Ivo 

palube Tudorović ./. Radovac Gvozden Kesovija 

vođa 

palube ./. ./. ./. ./. ./. 

kormilar Marijan Frano Budimir Leon 

Miletić ./. Miletić Milin Glaviškić 

kormilar Dino Antun Božo Ivica 

Čulić ./. Obadić Dušević Bjelopera 

kormilar Željko Ivko Aleksandar 

Kolega ./. Kero Šulja ./. 

kormilar Slavko 

./. ./. Deša ./. ./. 

mornar Danijel Bruno Goran 

Šunjić ./. Ćubelić ./. Petrović 

mornar ./. ./. ./. ./. ./. 

Upravitelj Lučijano Nikola Antonio Miho Niko 

stroja Karaman Ćorak Vidiš Begović Falkoni 

I. časnik Ivica Tonči Igor Željko Pero 

stroja Romac Civadelić Ćorović Ban Radić 

II. časnik Nikša Mato Dinko Dragan Adnan 

stroja Butigan Vatović Mirić Kos Stovrag 

III. časnik Nikola Jasmin Dario Tonći 

stroja Surjan ./. Muratović Fjorović Pavković 

vježbenik Antonio Tomislav Dario 

stroja ./. ./. Banovac Marević Žitnik 

vježbenik Marino 

stroja ./. ./. Burmas ./. ./. 

vođa 

stroja ./. ./. ./. ./. ./. 

čistać Zoran 

./. ./. ./. Dragić 

mazač Tomislav Ivica 

brodski. 

Medak ./. ./. ./. Čurčija 

motorista ./. ./. ./. ./. ./. 

Atlant Atlant 

Frauke Trina 

Zapovjednik Slavko Marin 

Koncul Brbora 

I. časnik Stipo Antonio 

palube Orhanović Žarak 

II. časnik Ivica Ivan 

palube Prpić Družijanić 

III. časnik Branko Nikola 

palube Kovačević Bajurin 

vođa Slobodan Ante 

palube Čače Vujović 

kormilar Pero Nikica 

Butijer Maslać 

kormilar Pasko Vinko 

Kotlarić Cvjetković 

kormilar Goran Ljubo 

Prkić Matić 

mornar Robert Dalibor 

Barišić Pešut 

Upravitelj Antonio Zoran 

stroja Pače Čučak 

I. časnik Goran Ivo 

stroja Milošević Glunčić 

II čas. Str. Silvio Pavo 

Gojević Bašica 

brodski Aleksandar Mile 

mehaničar Popović Maričić 

brodski Ivan 

električar ./. Veljak 

elektroničar Gamir 

Sijamhodžoć ./. 

glavni Željko Ante 

kuhar Matešić Burić 

konobar Jure Igor 

čistać Neven 

Radić Čorkalo 

Allajbeg ./. 

Atlant Atlant 

Regine Svenja 

Antun Ivan 

Zapovjednik Rakigjija Govorčin 

I časnik Ivica Klement 

palube Lučić Rustan 

II časnik Mate 

palube ./. Matić 

vođa Pero 

palube Kralj ./ 

Pero 

kormilar Bogdanović ./. 

Velimir 

mornar Končar ./. 

upravitelj Nenad Ivo 

stroja Orlić Lopižić 

Mokošica Šipan 

zapovjednik Ivica Zdravko 

Miljas Stojanović 

časnik Marko Zdravko 

palube Belin Barčot 

II.časnik Ivan Jakša 

palube Stanić Franić 

kormilar Husein Zdravko 

Đubur Schnaidar 

kormilar Boško Božo 

Prkačin Musladin 

kormilar Miho Nikola 

Vlašić Tomelić 

upravitelj Zoran Mato 

stroja Milat Franušić 

I časnik Denis Drago 

stroja Kunica Kalafatović 

glavni Nikola Josip 

kuhar Pavlina Vrenko 

33

34 34 

Kretanje brodova 

Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik u periodu od 18. lipnja do 15. studenoga 2009. godine 

BRODOVI SLOBODNE 

PLOVIDBE: 

AP Drzic 

FANGCHENG 19.06.2009. I Nickel ore 

BUNBURY 17.07.2009. U Alumina 

CAMPANA 25.08.2009. U Sugar 

PARANAGUA 05.09.2009. U Sugar 

TUTICORIN 08.10.2009. I Sugar 

GOA 17.10.2009. U Iron ore 

AP Sveti Vlaho 

TARAHAN COAL TERMINAL12.11.2009. U Coal 

City of Dubrovnik 

SALDANHA BAY 22.07.2009. U Iron ore 

XINGANG 08.09.2009. I Iron ore 

HAY POINT 06.10.2009. U Coal 

VISAKHAPATNAM 02.11.2009. I Coal 

Getaldić 

LIRQUEN 21.07.2009. U Wood 

IYOMISHIMA 26.08.2009. I Wood 

MASAN 29.08.2009. I Wood 

INCHON 31.08.2009. I Wood 

QINGDAO 02.09.2009. I Wood 

PORTLAND - USA 26.09.2009. U Soda ash 

JAKARTA 25.10.2009. I Soda ash 

SURABAYA 01.11.2009. I Soda ash 

MUARA SATUI 11.11.2009. U Coal 

Gundulić 

DNEPROBUGSKY 23.06.2009. I Bauxite 

MARIUPOL 01.07.2009. U Hot rolled 

NOVOROSSIYSK 05.07.2009. U Hot rolled 

HUANGPU 29.08.2009. I Hot rolled 

VANCOUVER-CND 28.10.2009. U Wheat 

Imperial 

VIZAG 01.07.2009. I Coal 

HALDIA 07.07.2009. I Coal 

QINGDAO 26.08.2009. I Iron ore 

MOBILE 02.10.2009. U Coal 

ITAGUAI 24.10.2009. I Coal 

PONTA DA MADEIRA 03.11.2009. U Iron ore 

Koločep - prodan 

DAVAO 22.06.2009. I Grain 

GROOTE EYLANDT 11.07.2009. U Siliceous chips 

TIANJIN 29.07.2009. I Siliceous chips 

DANDONG 03.08.2009. I Siliceous chips 

Libertas 

NEW ORLEANS 28.06.2009. U Soya beans 

TIANJIN 20.08.2009. I Soya beans 

DALRYMPLE BAY 02.10.2009. U Coal 

ITAGUAI 09.11.2009. I Coal 

Miho Pracat 

BARI 20.07.2009. I Wheat 

PUERTO DRUMMOND 22.08.2009. U Coal 

HAMBURG 16.09.2009. I Coal 

WEDEL 17.09.2009. I Coal 

VENTSPILS 25.09.2009. U Coal 

WILHEMSHAVEN 06.10.2009. I Coal 

PUERTO BOLIVAR 23.10.2009. U Coal 

PORTO TORRES 13.11.2009. I Coal 

Oluja 

KANDLA 26.06.2009. I Fertiliser 

MAPUTO 15.07.2009. U Coal 

TOROS 21.08.2009. I Coal 

DAMIETTA 29.08.2009. U Salt 

SEARSPORT 18.09.2009. I Salt 

JERSEY CITY 25.09.2009. U Scrap 

NEWARK 28.09.2009. U Scrap 

ISKENDERUN 19.10.2009. I Scrap 

NOVOROSSIYSK 28.10.2009. U Wheat 

Orsula 

DULUTH 22.06.2009. U Wheat 

SKIKDA 11.07.2009. I Wheat 

PALUA 04.08.2009. U Iron ore 

NEW ORLEANS 15.08.2009. I Iron ore 

TAMPA 23.08.2009. U Fertiliser 

NECOCHEA 18.09.2009. I Fertiliser 

SAN LORENZO (ARG) 28.09.2009. I Fertiliser 

SAN NICOLAS 12.10.2009. U Iron ore 

SANTOS 18.10.2009. I Iron ore 

SANTOS 22.10.2009. U Steel products 

PRAIA MOLE 24.10.2009. U Steel coils 

SAVANNAH 10.11.2009. I Steel slabs 

Peljesac - prodan 

DUNKIRK 26.06.2009. I Iron ore 

SOREL 14.07.2009. U Titanium 

SEVEN ISLANDS 18.07.2009. U Iron ore 

LANSHAN 15.09.2009. I Iron ore 

LONGKOU 18.09.2009. I Titanium 

Petka 

PRAIA MOLE 22.06.2009. I Coal 

TUBARAO 27.06.2009. U Iron ore 

PIOMBINO 17.07.2009. I Iron ore 

POINTE NOIRE 03.08.2009. U Iron ore 

KEMEN 26.09.2009. I Iron ore 

LUO YUAN 27.09.2009. I Iron ore 

GLADSTONE 08.11.2009. U Coal 

Sveti Nikola I 

KALAMA 04.07.2009. U Soya beans 

KAOHSIUNG 26.07.2009. I Soya beans 

MOURILYAN 14.08.2009. U Sugar 

LUCINDA 15.08.2009. U Sugar 

INCHON 28.08.2009. I Sugar 

TOWNSVILLE 14.09.2009. U Sugar 

INCHON 30.09.2009. I Sugar 


Zagreb 

TOBATA 23.06.2009. I Coal 


MAP TA PHUT 16.08.2009. I Coal 

SAMARINDA 22.08.2009. U Coal 

YOUNGHUNG 03.09.2009. I Coal 

HAY POINT 27.09.2009. U Coal 

BRODOVI ZA TEŠKE 

TERETE: 

Atlant Frauke 

TARTOUS 17.06.2009. I Generalni teret 

LAVRION 22.06.2009. I Generalni teret 

TRIPOLI 25.06.2009. I Generalni teret 

ALGIERS 30.06.2009. I Generalni teret 

SEVILLA 03.07.2009. U Generalni teret 

BARCELONA 07.07.2009. I Generalni teret 

DUNKERQUE 14.07.2009. I Generalni teret 

ROSTOCK 16.07.2009. U Generalni teret 

MANTYLUOTO 24.07.2009. U Generalni teret 

NIKOLAEV 10.08.2009. I Generalni teret 

LE HAVRE 24.08.2009. U Generalni teret 

ANTWERPEN 27.08.2009. U Generalni teret 

AVILES 31.08.2009. U Generalni teret 

LEIXOES 06.09.2009. U Generalni teret 

ABIDJAN 16.09.2009. I Generalni teret 

LAGOS 19.09.2009. I Generalni teret 

LOBITO 25.09.2009. I Generalni teret 

DURBAN 19.10.2009. I Generalni teret 

RICHARDS BAY 22.10.2009. I Generalni teret 

MUMBAI (BOMBAY) 10.11.2009. I Generalni teret 

Atlant Regine 

TAICHUNG 24.06.2009. I Generalni teret 

AIOI 27.06.2009. U Generalni teret 

BUSAN 30.06.2009. I Generalni teret 

ULSAN 02.07.2009. I Generalni teret 

MASAN 04.07.2009. U Generalni teret 

KOBE 10.07.2009. U Generalni teret 

SHANGHAI 13.07.2009. U Generalni teret 

DUNG QUAT 22.07.2009. U Generalni teret 

JAKARTA 28.07.2009. I Generalni teret 

PORT KELANG 01.08.2009. U Generalni teret 

CALCUTTA 06.08.2009. I Generalni teret 

VISAKHAPATNAM 09.08.2009. I Generalni teret 

MANGALORE 15.08.2009. U Generalni teret 

MUMBAI (BOMBAY) 18.08.2009. U Generalni teret 

BANDAR ABBAS 23.08.2009. U Generalni teret 


SHANGHAI 17.09.2009. U Generalni teret 

MASAN 20.09.2009. U Generalni teret 

TOLEDO 28.09.2009. I Generalni teret 


SHENZHEN 12.10.2009. U Generalni teret 

DAMMAM 29.10.2009. U Generalni teret 

RAS LAFFAN 30.10.2009. I Generalni teret 

Atlant Svenja 

TEMA 26.06.2009. I Generalni teret 

ONNE 29.06.2009. I Generalni teret 

ONNE 29.06.2009. I Generalni teret 

ABIDJAN 06.07.2009. U Generalni teret 

NEWPORT 27.07.2009. U Generalni teret 

SANTANDER 30.07.2009. U Generalni teret 

LEIXOES 07.08.2009. U Generalni teret 

SKIKDA 11.08.2009. I Generalni teret 

MISURATA 15.08.2009. I Generalni teret 

DERINCE 24.08.2009. U Generalni teret 

GABES 31.08.2009. I Generalni teret 

KOPER 05.09.2009. U Generalni teret 


HAMBURG 19.09.2009. U Generalni teret 

MOSS 23.09.2009. I Generalni teret 

ROSTOCK 24.09.2009. U Generalni teret 


KRISHNAPATNAM 26.10.2009. I Generalni teret 

CHENNAI-MADRAS 31.10.2009. I Generalni teret 

KOLKATA 11.11.2009. 

Atlant Trina 

KAKINADA 16.06.2009. U Generalni teret 

MUMBAI (BOMBAY) 28.06.2009. U Generalni teret 

KANDLA 10.07.2009. U Generalni teret 

SHARJAH 14.07.2009. I Generalni teret 

JEBEL ALI 16.07.2009. U Generalni teret 

ALEXANDRIA 03.08.2009. I Generalni teret 

TARTOUS 07.08.2009. I Generalni teret 

LAVRION 14.08.2009. I Generalni teret 

DERINCE 15.08.2009. I Generalni teret 

ILICHEVSK 21.08.2009. U Generalni teret 

RIJEKA 28.08.2009. I Generalni teret 

PORTO MARGHERA 30.08.2009. U Generalni teret 

MISURATA 05.09.2009. I Generalni teret 

MENZEL BOURGUIBA 08.09.2009. I Generalni teret 

LIVORNO 11.09.2009. U Generalni teret 

MARINA DI CARRARA 16.09.2009. U Generalni teret 

SKIKDA 19.09.2009. I Generalni teret 

ARZEW 30.09.2009. I Generalni teret 

ROTTERDAM 08.10.2009. U Generalni teret 


POTI 28.10.2009. I Generalni teret 

PORTO MARGHERA 05.11.2009. U Generalni teret 

LAVRION 10.11.2009. U Generalni teret 

BRODOVI OBALNE 

PLOVIDBE: 

Mokošica 

CASABLANCA 20.06.2009. I Pipes 

SAGUNTO 26.06.2009. U Steel coils 

FOS 27.06.2009. U Steel coils 

CASABLANCA 08.07.2009. I Steel coils 

SAGUNTO 13.07.2009. U Steel coils 

SALERNO 17.07.2009. I Steel coils 

FOS 20.07.2009. U t-bars 

SFAX 25.07.2009. I t-bars 

GABES 27.07.2009. U Feed products 

ALEXANDRIA 07.08.2009. I Feed products 

SFAX 19.08.2009. U Urea 

SETE 24.08.2009. I Urea 

LA SPEZIA 27.08.2009. U stone 

ORAN 05.09.2009. I stone 

FOS 13.09.2009. U Steel coils 

CASABLANCA 19.09.2009. I Steel coils 

BILBAO 28.09.2009. U Steel coils 

VOLOS 10.10.2009. I Steel coils 

DILISKELESI 15.10.2009. I Steel coils 

DERINCE 15.10.2009. U General cargo 

THESSALONIKI 18.10.2009. U Steel beams 

TARANTO 26.10.2009. I General cargo 

TROGIR 28.10.2009. I Steel beams 

Šipan 

GHAZAOUET 22.06.2009. I Alu ingots 

CASTELLON 24.06.2009. U Feed products 

BARLETTA 30.06.2009. I Feed products 

RIJEKA 04.07.2009. U Pipes 

TRIPOLI 10.07.2009. I General cargo 


KOPER 25.07.2009. I Pipes 

TRIESTE 27.07.2009. U Pipes 

ARZEW 06.08.2009. I Pipes 

CAGLIARI 17.08.2009. U Alu ingots 

PLOČE 22.08.2009. I Alu ingots 

KOPER 23.08.2009. U Wood 

CAGLIARI 30.08.2009. I Wood 


KOPER 10.09.2009. I Feed products 

KOPER 11.09.2009. U Wood 

ALEXANDRIA 20.09.2009. I Wood 

DAMIETTA 25.09.2009. U Urea 

SOUSSE 02.10.2009. I Urea 

DERINCE 06.10.2009. U Manganese ore 

KOPER 14.10.2009. I Manganese ore 

RIJEKA 16.10.2009. U Steel beams 

LIMASSOL 22.10.2009. I Steel beams 

ALEXANDRIA 24.10.2009. I Steel beams 

THESSALONIKI 28.10.2009. U Steel beams 

TROGIR 10.11.2009. I Steel beams 

BAR 11.11.2009. U Aggregate 

in bulk

M/B KRAGUJEVAC 

Sagrađen u Brodogradilištu Split 1963. g. 

BRT 10.483 

NRT 6.568 

DWT 16.247 

Dužina preko svega: 166,25 m 

Najveća širina: 20,50 m 

Visina na sredini broda: 11,03 

Pogonski stroj: Sulzer od 6.618 kW 

Najveća brzina: 15,5 NM 

Preuzet u flotu u Brodogradilištu Split dana 28.11.1963. g. 

Prodan u rujnu 1985. g. firmi „Euroatlantic Shipping Co.“, Liberia 

PRVA POSADA BRODA KRAGUJEVAC 

– prosinac 1963. g. 

Ratković Luka, zapovjednik; Capor Ðuro, I. časnik palube; Košta Ivica, II. časnik palube; Švegler Fridrih, III. 

časnik palube; Kera Ivo, RTG; Rusković Ante, upravitelj stroja; Polonijo Anton, I. časnik stroja; Peršić Emil, 

II. časnik stroja; Radelj Miho, III. časnik stroja; Crvarić Šime, vođa palube; Farčić Nedjeljko, tesar; Jerolimov 

Ante, kormilar; Jelovčić Ćiro, kormilar; Glavurtić Ante, kormilar; Grbac Dušan, kormilar; Botica Ante-Nola, 

kormilar; Marinović Miho, mornar; Mozara Stijepo, mornar; Škifić Ignacijo, vođa stroja; Alujević Jerko, električar; 

Torić Miho, mehaničar: Sumić Mate, mazač; Stančić Emil, mazač; Turić Želimir, mazač; Radman Petar, 

čistač; Šošić Stipe, čistač; Knežević Dinko, I. kuhar; Smojver Vilko, II. kuhar; Barković Antun, I. konobar; 

Šojka Vlaho, II. konobar; Vlahović Ivo, II. konobar; Stanić Ðuro, kadet; Buić Luko, kadet; Šišić Milo, vježbenik 

stroja; Market Marin, vježbenik stroja; Bušurelo Božo, mladić palube; Orman Salih, mladić palube; Protić 

Armenijo, mladić sobe; Kobila Nikša, mladić sobe; Beusan Vido, mladić kuhinje. 

Urednički kolegij: Mato Bajo, Dubravko Cota (glavni urednik), Dubravko Kaminski, Pero Kulaš, Tonći Miloslavić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m 

Fotografije: Miho Skvrce i Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Predsjednik Uprave: kap. Ante Jerković 

3535

36 

Atlant 

bulletin 

Čestit Božić i sretna 

Nova godina 

2o10. 

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 

Dubrovnik 

Hrvatska - Croatia 

www.atlant.hr 

For the best rates, visit dubrovnik.hilton.com 

Lapadska obala 37 , 20000 Dubrovnik, Croatia 

www.hotel-lapad.hr 

Dubrovnik Airline, LTD 

Zračna luka Dubrovnik, 20117 Čilipi 

tel: +385 20 773 700, fax: +385 20 773 780 

e-mail: dubrovnikairline@dubrovnikairline.com 

info@dubrovnikairline.com 

www.dubrovnikairline.com 

ATLANTAGENT d.o.o. 

DUBROVNIK 

Obala Stjepana radića 26 - 20000 Dubrovnik - p.p. 40 

Telefon: +385 20 419 044, 419 045, 313 355, 313 366 

Telefax: +385 20 419 044 E-mail: atlantagent@du.t-com.hr 

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o. 

Nikole Tesle b.b. 20000 DUBROVNIK 

tel. +385 20 356 144, 356 145; fax: +385 20 356 150 

e-mail: atlant-travel@atlant.hr, www.atlant.hr

prosinac 2009. - Atlantska plovidba dd

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?