Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SOLLARNI I ORBITER CE DA SE PRIBLLI<br />
IZII SUNCU KAO NII JJEDNA SONDA DO SADA<br />
Solarni Orbiter (SolO) je planirana svemirska sonda Evropske Svemirske Agencije (ESA), koja,<br />
prema sadasnjim planovima, u oktobru 2018. godine treba da startuje sa američkom<br />
raketom nosačem i da se približi Suncu kao ni jedna<br />
sonda do sada. Glavni cilj misije je istraživanje<br />
Sunčevog vetra i Sunčevih vremenskih prilika u<br />
svemiru. Pri tome će Solarni Orbiter moći da analizira<br />
strukture u Sunčevoj koroni veličine od 35<br />
kilometara. (SLIKA 1). Planirano je da misija traje<br />
sedam godina.<br />
ESA je za glavnog nosača projekta, odabrala „Astrium UK“, koji ce da izgradi sondu za 3<strong>00</strong><br />
miliona evra (SLIKA 2). Sama ESA računa visinu svojih troškova sa 5<strong>00</strong> miliona evra. Na to<br />
dolaze jos 4<strong>00</strong> miliona US-dolara od NASE za raketu i deo korisnog tereta, koji će NASA da<br />
napravi. To će biti jedan instrument i jedan senzor za sondu. Solar Orbiter će, posle nekoliko<br />
“swing-by”-manevra pored Zemlje i Venere da udje u orbitu oko Sunca. Na kraju misije će,<br />
sonda da ima, najmanje 25°nagnutu orbitu u odnosu na ekliptiku i približiće se Suncu na 45<br />
miliona kilometara. Zbog toga će biti potrebno da se termalni štit sonde drži okrenut prema<br />
Suncu. Startna masa sonde će da bude 1.8<strong>00</strong> kg i imaće hemijski pogon. U početku je<br />
planirano da sonda ima jonski pogon, koji je razvijen za BepiColombo, ali za Solarni Orbiter<br />
ipak neće biti korišten. Juče je gradnja sonde ušla u poslednju fazu kada su engleskom timu<br />
predati instrumenti za ugradjivanje u sondu.<br />
Ukupno četri instrumenta će biti ugradjena u "Energetic Particle Detector" (EPD) na sondi.<br />
Senzori mere elektrone, protone i jone svih čestica u svemiru, od helijumskih jezgra do jezgra<br />
gvoždja. Oni mojraju da pokriju posebno širok energetski prostor od 2 kiloelektronvolta do<br />
2<strong>00</strong> megaleketronvolta. Saznanja dobijena ovim merenjima će pomoći naučnicima da bolje<br />
razumeju uticaj sunčevih zraka na Zemlju.<br />
Instrumenti EPR-HET1 i 2 su iste gradnje i sadrže<br />
svaki po dva senzora: EPT (Electron and Proton<br />
Telescope) i HET (High-Energy Telescope). Oni<br />
zajedno mere elektrone u energetskoj oblasti od<br />
20 kiloelektrovolta do 20 megaelektrovolta, dok<br />
protone mere od 20 kiloelektrovolta do 1<strong>00</strong><br />
megaelektrovolta. HET uz to još i meri teške jone<br />
do 2<strong>00</strong> megaleketrovolta. Instrumenti EPT-HET1 i<br />
EPT-HET2 mogu da mere svaki u dva pravca (Sunčeva strana/suprotna strana od Sunca, ili u<br />
pravcu orbite oko Sunca/suprotna strana orbite oko Sunca).<br />
5