prosinac hr

Ekonomski fakultet i ove je godine povodom blagdana svetog Nikole u kazalištu
Trešnja organizirao predstavu za djecu svojih djelatnika. Uz slatki
domjenak djecu je u nadolazeće božićne blagdane uvela predstava I opet…
Miffy.
Predstava I opet… Miffy nastavak je mjuzikla za djecu Miffy koji je nastao
prema slikovnicama nizozemske ikone književnosti za djecu, Dicka Brune.
Kroz predstavu djeca su tako mogla pratiti nove avanture zečice Miffy, njezine
obitelji i prijatelja. Tako će Miffy upoznati opasnosti vatre, krenut će u
školu i tamo upoznati nove prijatelje, a čeka ju i veliko iznenađenje kada joj
roditelji otkriju jednu tajnu… Mjuzikl donosi puno razigranih songova i
plesa, uz scenografiju u prepoznatljivim žarkim bojama Dicka Brune.
Mjuzikli Miffy i I opet…Miffy izvodili su se samo u Nizozemskoj, a Gradsko
kazalište Trešnja jedino je kazalište izvan Nizozemske koje je dobilo ekskluzivno
pravo postavljanja oba nastavka mjuzikla.
Poslije prerastanja Visoke škole za trgovinu i promet u Ekonomsko-komercijalnu visoku škole, počelo
se ozbiljno raditi na tome da ta samostalna visokoškolska konačno dobije svoju zgradu. Istovremeno
je rektor EKVŠ-a uz potporu Profesorskog savjeta pokrenuo postupak narudžbe insignija (lanaca) za
rektora i dekana koje EKVŠ do sada nije imao, a kao oznake digniteta bile su potrebne za svečane prilike
(promocije, svečane sjednice i sl.). U travnju 1928. zaključeno je da se naruče insignije … za rektora
i dekana kod tvornice zlatne i srebrne robe Greisbach i Kraus … Lanci će biti iz srebra pa pozlaćeni,
dok bi privjesak imao biti iz tombaka pa emailiran. … Glede privjeska (medaljona) ima se zamoliti umjetnik
g. Babić (slikar i povjesničar umjetnosti Ljubo Babić, op.a.) da nas savjetuje bili predloženi uzorak
za namjenjenu svrhu odgovarao. Babićevo mišljenje je bilo negativno, pa je dizajnersko rješenje povjereno
kiparu i najuglednijem onodobnom medaljaru Ivi Kerdiću, koji je već ranije izradio rektorski
lanac Zagrebačkog sveučilišta i lanac Velikoga meštra Družbe »Braće Hrvatskoga Zmaja«. Zanimljivo
je da je Kerdić lance dovršio 1929., kada i široj javnosti najpoznatiju skulpturu Doru Krupićevu
(Zlatarevo zlato) i danas smještenu uz Kamenita vrata.