prosinac hr
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Na Ekonomskom fakultetu 4. prosinca 2019. po drugi je put organizirana
konferencija Investo. Riječ je o konferenciji koju su u sklopu kolegija Upravljanje
institucionalnim investitorima organizirali studenti četvrte godine
smjera Financije pod vodstvom doc. dr. sc. Jakše Krište. Dobrodošlicu okupljenima
poželjeli su izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, prodekanica za strateška
partnerstva i projekte te docent Krišto, idejni začetnik konferencije.
kakve su preferencije ulagača u investicijske fondove, koje su novosti na
tržištu investicijskih fondova i još mnogo toga.
Sudjelovali su gosti iz poslovnog svijeta - Marin Hrešić, predsjednik Uprave
PBZ Investa; Mario Staroselčić, član Uprave AZ mirovinskih fondova; Hrvoje
Dajak, izvršni direktor u sektoru Affluent klijenti Privredne banke Zagreb i
mnogi drugi.
Studenti su pokazali velik interes za konferenciju te su aktivno sudjelovali u
raspravi. Iz prve ruke se moglo čuti što digitalizacija i robotizacija donose
osigurateljima, utječu li mirovinski fondovi na korporativno upravljanje,
Katedra za međunarodnu ekonomiju 9. prosinca 2019. organizirala je gostujuće
predavanje Björgvina Sævarssona, osnivača i predsjednika Uprave
Yorth Grupe i člana globalne mreže eksperata Svjetskog gospodarskog foruma.
Dobrodošlicu su mu poželjeli izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, prodekanica
za strateška partnerstva i projekte i doc. dr. sc. Zoran Wittine.
Također, pokazao je kako mjerimo i definiramo uspjeh izvan financijskih
okvira, uključujući konkretne primjere kako možemo pomoći Zagrebu i Hrvatskoj
da uštede ogromne troškove, dok su ujedno u stanju uspostaviti
novo „restorativno gospodarstvo“.
U svom predavanju na temu Kružna ekonomija od ideje do implementacije -
primjena za Hrvatsku na temelju američkog iskustva, Sævarsson je raščlanio
ključne komponente restorativne infrastrukture (energija, voda, otpad, urbana
proizvodnja hrane, mobilnost i socijalna infrastruktura), te objasnio
na koji ih je način moguće zajednički integrirati kako bi se postigli ciljevi
koji inače ne bi bili mogući: lokalni gospodarski razvoj, masovno stvaranje
zelenih radnih mjesta, sigurnost opskrbe hranom/vodom/energijom, obnova
staništa kroz zelenu i plavu infrastrukturu, a sve kroz pretvaranje otpada
u vrijednost.