19.12.2019 Views

prosinac hr

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Na Ekonomskom fakultetu 4. prosinca 2019. po drugi je put organizirana

konferencija Investo. Riječ je o konferenciji koju su u sklopu kolegija Upravljanje

institucionalnim investitorima organizirali studenti četvrte godine

smjera Financije pod vodstvom doc. dr. sc. Jakše Krište. Dobrodošlicu okupljenima

poželjeli su izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, prodekanica za strateška

partnerstva i projekte te docent Krišto, idejni začetnik konferencije.

kakve su preferencije ulagača u investicijske fondove, koje su novosti na

tržištu investicijskih fondova i još mnogo toga.

Sudjelovali su gosti iz poslovnog svijeta - Marin Hrešić, predsjednik Uprave

PBZ Investa; Mario Staroselčić, član Uprave AZ mirovinskih fondova; Hrvoje

Dajak, izvršni direktor u sektoru Affluent klijenti Privredne banke Zagreb i

mnogi drugi.

Studenti su pokazali velik interes za konferenciju te su aktivno sudjelovali u

raspravi. Iz prve ruke se moglo čuti što digitalizacija i robotizacija donose

osigurateljima, utječu li mirovinski fondovi na korporativno upravljanje,

Katedra za međunarodnu ekonomiju 9. prosinca 2019. organizirala je gostujuće

predavanje Björgvina Sævarssona, osnivača i predsjednika Uprave

Yorth Grupe i člana globalne mreže eksperata Svjetskog gospodarskog foruma.

Dobrodošlicu su mu poželjeli izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, prodekanica

za strateška partnerstva i projekte i doc. dr. sc. Zoran Wittine.

Također, pokazao je kako mjerimo i definiramo uspjeh izvan financijskih

okvira, uključujući konkretne primjere kako možemo pomoći Zagrebu i Hrvatskoj

da uštede ogromne troškove, dok su ujedno u stanju uspostaviti

novo „restorativno gospodarstvo“.

U svom predavanju na temu Kružna ekonomija od ideje do implementacije -

primjena za Hrvatsku na temelju američkog iskustva, Sævarsson je raščlanio

ključne komponente restorativne infrastrukture (energija, voda, otpad, urbana

proizvodnja hrane, mobilnost i socijalna infrastruktura), te objasnio

na koji ih je način moguće zajednički integrirati kako bi se postigli ciljevi

koji inače ne bi bili mogući: lokalni gospodarski razvoj, masovno stvaranje

zelenih radnih mjesta, sigurnost opskrbe hranom/vodom/energijom, obnova

staništa kroz zelenu i plavu infrastrukturu, a sve kroz pretvaranje otpada

u vrijednost.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!