QRious?

čitat
eljs
ki kl
ub
Napisao: Filip Dučić, 3.mt
Remek djelo američkoga
pisca J. D. Salingera, Lovac
u žitu, najprodavanija
je knjiga koja nikad nije
adaptirana u filmski
format. Također, jedna je od najkontroverznijih
knjiga ikada tiskanih. Trinaesta
je po redu najviše osporavanih knjiga u
90-ima prošlog stoljeća. Protagonist ove
knjige, Holden Caulfield, u očima publike
postao je ikona narcizma i pesimizma.
Unatoč kontroverzama ne možemo reći
da knjiga nije imala spektakularni utjecaj
na svijet literature.
Tri dana uoči Božića
Knjiga je nastala u 50-im godinama
prošlog stoljeća, a obilježava ju Holdenovo
vrijeme provedeno u New Yorku,
tri dana uoči Božića. Holden Caulfield,
protagonist knjige, pesimistični je luzer
kojem je životni cilj pronaći autentičnost
i smisao života. Zajedno sa svojom
sestrom Phoebe, Holden se bori protiv
“bučnog” i “umjetnog” svijeta, a u njegovim
očima taj je svijet većina odraslih.
Holdenova mržnja prema Hollywoodu
i otpor prema društvenoj kulturi u to
je vrijeme, zapravo, bio odraz autora
(Salingera). Salinger nije imao najljepše
iskustvo s Hollywoodom i tom “umjetnom”
kulturom. Po Salingerovu odlasku
u 2. svjetski rat njegova je žena posjetila
Hollywood te tamo upoznala Charlieja
Chaplina; možemo pretpostaviti što se
potom dogodilo. Kada je Salinger saznao
za to, bijes i ljutnja su ga prevladali. Taj
bijes i ljutnja poprilično su uočljivi u
njegovu romanu Lovac u žitu kojeg je
pisao tijekom rata. Salinger je završio
roman nakon rata i publicirao ga 1951.
godine. Roman Lovac u žitu postao je
kultni hit i Salinger to nikako nije mogao
podnijeti. Nakon niza publikacija, 1965.
godine Salinger se izolirao i pobjegao od
očiju publike. Unatoč svemu tome, pitanje
koje stoji i na koje su brojne mase
ljudi probale odgovoriti je – “O čemu
je ova knjiga?”. Nekima je knjiga samo
priča klinca koji je buntovnik i loš primjer
mladima koji čitaju knjigu. Za neke ova
knjiga ima malo dublje značenje. Knjiga
je napisana u prvom licu. On se uglavnom
prisjeća svojeg djetinjstva ili svoje
prošlosti. Holden na početku knjige prepričava
smrt svojeg mlađeg brata Allieja,
a kroz knjigu govori o svojim prošlim
iskustvima s ženama. Stil djela ogleda se
u Holdenovu ponavljanju riječi, na primjer:
“hoću reći”, “lažno” ili “stari”.
Potraga za utjehom
Kad god bi Holden uspostavio razgovor
s odraslom osobom, on je tražio
neku vrstu utjehe od nje. Takav je, na
primjer, razgovor s časnim sestrama ili s
taksistima. Holden je od svih njih tražio
potvrdu da odrastanje ipak neće biti
toliko loše. Sam naslov knjige odnosi se
na njegovo pogrešno pamćenje jednog
stiha lirske pjesme “Dolazeći iz žita.” To
pogrešno pamćenje utječe na Holdenovo
maštanje kako bi htio biti lovac u žitu.
Lovac koji stoji u polju žita gdje se djeca
igraju, čeka na rubu provalije i spašava
djecu od te strahovite provalije. Poprilično
je očito da ta provalija predstavlja
život odraslih i zrelih, a Holden je na
rubu. Holden stoji na tom opasnom rubu
zrelosti i djetinjstva.
Um zakačen za prošlost, tijelo
koje ide naprijed
U djelu je prisutna njegova pesimistična
odbojnost prema svijetu, ali na
kraju napokon uviđamo drugačiju stranu
Holdena. Kada je sa starom Phoebe otišao
do vrtuljka, čitamo kako se osjećao
toliko sretnim da bi mogao vrištati dok je
padala kiša i smočila ih oboje. Holden se
osjećao sretnim po prvi put u cijeloj knjizi.
Neki čak kažu da je Holden u ovom
trenutku pao s litice i postao zreo. Čak se
i zbližio s poljem žita. Holden je idealist,
osjećajno nezreo i djetinjast, nemoguć
za prilagodbu na svijet zrelih i odraslih.
Um zakačen za prošlost i tijelo koje ide
naprijed. Holden je nešto što smo svi mi
zamislili, zamišljamo ili ćemo zamisliti
kad-tad. Kad-tad ćemo htjeti biti slobodni,
slobodni kao djeca koja trče kroz
polje bez brige na umu. Kad-tad ćemo
htjeti biti Lovac u žitu.
Kad-tad ćemo htjeti
biti slobodni, slobodni
kao djeca koja trče kroz
polje bez brige na umu.
Kad-tad ćemo htjeti biti
Lovac u žitu.
..........70