30.01.2013 Views

Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade

Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade

Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ka, jer je Tvoja jetra lijekom noći pohranila 2000 kalorija<br />

kao glukogen. Tko je uspio nekoliko tjedana izdržati bez<br />

doručka, osjećat će se osobito dobro i naposljetku trebati<br />

samo još dva obroka. Muči li Te osjećaj gladi, tada pojedi<br />

nešto voća, po mogućnosti iste vrste.<br />

Probavljanje samoga voća događa se brzo. Tvoje tijelo<br />

dobiva odmah najveću energiju da se može osloboditi opterećujući!]<br />

taloga i naslaga, osobito onih jastučića masti.<br />

Svatko tko se počne prehranjivati voćem, primijetit će odmah<br />

da ćešće mora na zahod. Uživanje voća bogatog kalijem<br />

i magnezijem dovodi do najbržeg izlučivanja vođe, pri<br />

čemu se naš organizam oslobađa još i štetne obične kuhinjske<br />

soli. O natriju smo ovisni, ali o mineralu natrijevom<br />

kloridu nismo. Cista je kuhinjska sol opasna. Misli na<br />

to da samo voćni šećer izravno pretvara u energiju; mast.<br />

bjelančevina ili drugi ugljikohidrati nisu za to sposobni.<br />

Oni moraju biti najprije prerađeni u glukozu. Taj postupak<br />

stoji opet energije što ide dakako na teret mišićne i živčane<br />

snage.<br />

Na ovom bih mjestu želio još jednom savjetovati: okani<br />

se voća ako ga ne možeš jesti samo na prazan želudac!<br />

Trebao bi osim toga dobro upamtiti sljedeća načela za<br />

prirodno zdravlje:<br />

1. Odbaci kuhinjski lonac, ne kuhaj!<br />

2. Jedi oko 75 posto sirovog svježeg voća, ono je najukusnije.<br />

3. Jedi oko 20 posto svježe salate i povrća.<br />

4. Jedi sve nezačinjeno, nemiješano i nekuhano.<br />

5. Ostatak od 5 posto može se sastojati od oraha i sjemenki.<br />

36<br />

Pomanjkanje šećera u krvi<br />

- Glikemijski popis<br />

Dr. David Jenkins sa sveučilišta u Torontu sastavio je<br />

1981. godine tablicu brzine kojom pojedine prehrambene<br />

namirnice dospiju u krv. Ja sam se time bavio već u svojoj<br />

anti-kuharici. Budući da dotada nisam u njemačkoj literaturi<br />

uspio pronaći ništa o tom popisu, želio bih ovdje još<br />

jednom ponoviti bitne točke. Dr. Jenkins uzima kao osnovu<br />

vrijednost 100. Sto nižom ispadne vrijednost, to je bolji rezultat,<br />

jer znači da se inzulin sporije raspodjeljuje. Evo nekoliko<br />

brojki: glukoza 100, pčelinji med 87, voćni šećer<br />

20, naranče 40, jabuke 39, banane 62, pečeni krumpiri 98,<br />

kuhani krumpiri 70, sirova mrkva 31, kuhana mrkva 36,<br />

kruh od cjelovitog zrna 72, bijeli kruh 69, kukuruz 59, zobeno<br />

brašno 49, riža 70, orasi 13, bijeli šećer 59, grašak 39,<br />

mlijeko 34, soja (u zrnu) 13. Pri tome se dakle opažaju visoke<br />

vrijednosti kruha, dok je voće, poput jabuke i naranče,<br />

na donjem kraju skale. Osobito upada u oči niska vrijednost<br />

prirodnog šećera (20). Zato mogu dijabetičari veoma<br />

dobro podnijeti sirovo voće, a da ne poraste naglo razina<br />

šećera i tada se mora snižavati inzulinom. Cisti šećer protiv<br />

kojega se svi borimo zauzima otprilike isto mjesto kao sve<br />

\ iste žitarica. Iznenađujuće je velika brojka krumpira. Dr.<br />

Walker ima dakle pravo kad tvrdi da obilni obrok krumpira<br />

izaziva jednake srčane smetnje kao žitarice: visoki krvni<br />

tlak i ubrzani rad srca. Orasima i mahunarkama daje veoma<br />

niski broj njihov visoki sadržaj masti.<br />

Što se dalje može utvrditi? S pčelinjim medom - što ga<br />

stručnjaci toliko mnogo hvale - stoje stvari još mnogo gore

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!