Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade
Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade
Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ka, jer je Tvoja jetra lijekom noći pohranila 2000 kalorija<br />
kao glukogen. Tko je uspio nekoliko tjedana izdržati bez<br />
doručka, osjećat će se osobito dobro i naposljetku trebati<br />
samo još dva obroka. Muči li Te osjećaj gladi, tada pojedi<br />
nešto voća, po mogućnosti iste vrste.<br />
Probavljanje samoga voća događa se brzo. Tvoje tijelo<br />
dobiva odmah najveću energiju da se može osloboditi opterećujući!]<br />
taloga i naslaga, osobito onih jastučića masti.<br />
Svatko tko se počne prehranjivati voćem, primijetit će odmah<br />
da ćešće mora na zahod. Uživanje voća bogatog kalijem<br />
i magnezijem dovodi do najbržeg izlučivanja vođe, pri<br />
čemu se naš organizam oslobađa još i štetne obične kuhinjske<br />
soli. O natriju smo ovisni, ali o mineralu natrijevom<br />
kloridu nismo. Cista je kuhinjska sol opasna. Misli na<br />
to da samo voćni šećer izravno pretvara u energiju; mast.<br />
bjelančevina ili drugi ugljikohidrati nisu za to sposobni.<br />
Oni moraju biti najprije prerađeni u glukozu. Taj postupak<br />
stoji opet energije što ide dakako na teret mišićne i živčane<br />
snage.<br />
Na ovom bih mjestu želio još jednom savjetovati: okani<br />
se voća ako ga ne možeš jesti samo na prazan želudac!<br />
Trebao bi osim toga dobro upamtiti sljedeća načela za<br />
prirodno zdravlje:<br />
1. Odbaci kuhinjski lonac, ne kuhaj!<br />
2. Jedi oko 75 posto sirovog svježeg voća, ono je najukusnije.<br />
3. Jedi oko 20 posto svježe salate i povrća.<br />
4. Jedi sve nezačinjeno, nemiješano i nekuhano.<br />
5. Ostatak od 5 posto može se sastojati od oraha i sjemenki.<br />
36<br />
Pomanjkanje šećera u krvi<br />
- Glikemijski popis<br />
Dr. David Jenkins sa sveučilišta u Torontu sastavio je<br />
1981. godine tablicu brzine kojom pojedine prehrambene<br />
namirnice dospiju u krv. Ja sam se time bavio već u svojoj<br />
anti-kuharici. Budući da dotada nisam u njemačkoj literaturi<br />
uspio pronaći ništa o tom popisu, želio bih ovdje još<br />
jednom ponoviti bitne točke. Dr. Jenkins uzima kao osnovu<br />
vrijednost 100. Sto nižom ispadne vrijednost, to je bolji rezultat,<br />
jer znači da se inzulin sporije raspodjeljuje. Evo nekoliko<br />
brojki: glukoza 100, pčelinji med 87, voćni šećer<br />
20, naranče 40, jabuke 39, banane 62, pečeni krumpiri 98,<br />
kuhani krumpiri 70, sirova mrkva 31, kuhana mrkva 36,<br />
kruh od cjelovitog zrna 72, bijeli kruh 69, kukuruz 59, zobeno<br />
brašno 49, riža 70, orasi 13, bijeli šećer 59, grašak 39,<br />
mlijeko 34, soja (u zrnu) 13. Pri tome se dakle opažaju visoke<br />
vrijednosti kruha, dok je voće, poput jabuke i naranče,<br />
na donjem kraju skale. Osobito upada u oči niska vrijednost<br />
prirodnog šećera (20). Zato mogu dijabetičari veoma<br />
dobro podnijeti sirovo voće, a da ne poraste naglo razina<br />
šećera i tada se mora snižavati inzulinom. Cisti šećer protiv<br />
kojega se svi borimo zauzima otprilike isto mjesto kao sve<br />
\ iste žitarica. Iznenađujuće je velika brojka krumpira. Dr.<br />
Walker ima dakle pravo kad tvrdi da obilni obrok krumpira<br />
izaziva jednake srčane smetnje kao žitarice: visoki krvni<br />
tlak i ubrzani rad srca. Orasima i mahunarkama daje veoma<br />
niski broj njihov visoki sadržaj masti.<br />
Što se dalje može utvrditi? S pčelinjim medom - što ga<br />
stručnjaci toliko mnogo hvale - stoje stvari još mnogo gore