Prijesna hrana umjesto kuhane - Stazama Nade

kom recikliranja: potrošene proteine ponovo iskorištava.
Dosada nije još nitko ustanovio pomanjkanje
bjelančevine u vegana koji se prehranjuju prijesnom
biljnom hranom.
Visoka potrošnja proteina znači preuranjeno starenje i
ranu degeneraciju. Previše je bjelančevine veliko opterećenje
za jetru i bubrege. Ona uzrokuje štetno kiselo stanje
u krvi i tkivu koje se mora neutralizirati dragocjenim
bazičnim mineralima pohranjenim u kostima, zubima i tkivu.
To znači da poslije svakog velikog obroka bjelančevina
završi nekoliko grama Tvog važnog kalcija u WC školjki
ili da se bjelančevina taloži u malim dijelovima tijela (npr.
utrobi, spolnim organima), arterijama, očima (mrena), bubrezima
(bubrežni kamenac), koži (bore), zglobovima (bolovi
u leđima, pogrbljena leđa), srčanim zaliscima (zbog
toga zastoj krvi). Prekomjernom se prehranom bjelančevinom
gomilaju dakle fosfor, sumpor, mokraćna kiselina i
druge kiseline, povećava demineralizacija kostiju i potiče
stvaranje vapnenog taloga u tkivu. Nama ljudima nedostaje
enzim urikaza pomoću kojega bismo mogli poput četveronožnih
mesoždera razgraditi mokraćnu kiselinu nastalu
jedenjem mesa.
Danski liječnik dr. Mikkel Hindhedc primjerno nam je
pokazao kakve velike koristi izvlače ljudi iz male potrošnje
bjelančevina. U vrijeme opsade Danske u Prvom svjetskom
ratu bio je Hindhede po nalogu danske vlade
odgovoran za opskrbu ljudi živežnim namirnicama. On je
dao da se stoka iskoristi na drugi način, a ljudima dijeli biljna
hrana, umjesto da se upotrijebi kao hrana za stoku. Na
početku sam izložio da se tom metodom može prehraniti
84
sedam do deset puta više ljudi. Tako je Hindhede očuvao
Dansku od gladovanja. Daljnja je spoznaja iz toga još zanimljivija:
stopa umiranja smanjila se za 40% . Ljudi su
osim toga mnogo manje obolijevali. Tijekom Prvog svjetskog
rata kad je vladala velika epidemija gripe, zarazile su
se u Europi stotine tisuća ljudi i bilo je mnogo smrtnih
slučajeva. Dansko je pučanstvo bilo toga pošteđeno.
Artritis / artroza
Artritis je naziv za često veoma bolnu upalu koja nastaje
kad se mišići i zglobovi nedovoljno opskrbljuju svježom
krvlju, a venozna krv natovarena štetnim talogom ne može
normalno oljecati. Ovdje podsjećam na opisano kapilarno
taloženje štetnih tvari koje ima svoje korijene u "mračnom
crijevu". Artroza je samo kronično nastalo stanje. Pogledaj,
molim, zorni prikaz zgloba u dodatku na kraju knjige.
Crvena arterijska krv mora dvaput proći kroz kost, da
bi se opskrbila opna koja obavija zglob. Isto tako mora
venska krv dvaput proteći kroz stijenku kosti, kako bi proizvodi
vlastite izmjene tvari i štetni taloži mogli oteći. To
su četiri uska mjesta što ih Tvoje otpadom začepljene
krvne žile moraju svladati, kosti se ne mogu povući! Ta
nadasve važna "membranska vrećica" opskrbljuje zglob
bistrom, bijelom tekućinom, ne krvlju. Ona je međutim od
velikog značenja, jer čini odbojnik između koštanih zglobova.
Inače bi dolazilo do trenja kosti o kost, što bi izazivalo
veoma bolne živčane podražaje.
85