11.07.2015 Views

21. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

21. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

21. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

GRADDUBROVNIKANDROA VLAHUŠIĆGradonačelnik Grada <strong>Dubrovnik</strong>aMayor of <strong>Dubrovnik</strong>DRAGI POSJETITELJI,dobrodošli u <strong>Dubrovnik</strong>, Grad ljepote, sklada,materijalnog i duhovnog bogatstva stvaranog s<strong>to</strong>ljećima.Kao gradonačelnik turističke perle Mediteranaželim Vam ugodan boravak u Gradu koji je dostignućimasvojih pjesnika, književnika, znanstvenika igraditelja duboko utkan u hrvatsku kulturu i baštinukoje su oduvijek svjedočile o njegovoj pripadnostieuropskom, uljuđenom i naprednom svijetu.Čast mi je biti na čelu ovakvog Grada, ali is<strong>to</strong>dobnoosjećam i veliku odgovornost za njegov napredaki razvoj koji će učiniti život u njemu ugodnijim iljepšim, stalnim žiteljima i gostima. U ovom Graduživi se po mjeri čovjeka. Volio bih da i Vi osjetite tuharmoniju čovjeka i njegovoga djela.U ime Grada <strong>Dubrovnik</strong>a i svoje osobno ime želimVam dobrodošlicu. Prepustite mu se i uvijek ćetemu se vraćati.DEAR VISITORS,<strong>Welcome</strong> <strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong>, the City of beauty, harmony,and material and spiritual wealth that has beengenerated for centuries.As the mayor of this <strong>to</strong>urist pearl of the Mediterranean,I wish you a pleasant stay in the City, which– owing <strong>to</strong> the achievements of its poets, writers,scientists and architects – has been deeply implantedin the Croatian culture and heritage that havealways testified <strong>to</strong> its belonging <strong>to</strong> the European,civilized and progressive world.It is an honour <strong>to</strong> be at the head of such a city. Atthe same time I feel a great responsibility for itsprogress and development that will make the livesof its residents and guests more pleasant and beautiful.People in this City live in accordance with highhuman standards. I would like you <strong>to</strong> also experiencethis harmony of man and his accomplishments.In the name of the City of <strong>Dubrovnik</strong> and in myown name, I wish you welcome <strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong>.Embrace it, and you will always come back.DOBRODOŠLI U DUBROVNIK / WELCOME TO DUBROVNIK3


Dear Visi<strong>to</strong>rs,The 21st summer issue of<strong>Welcome</strong> <strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong> magazineis dedicated <strong>to</strong> the 300thanniversary of Ruđer Bošković,<strong>Dubrovnik</strong>’s great scientist, whose lifeand work is presented in a number ofarticles – from the cover page withhis „dotted“ image, <strong>to</strong> the s<strong>to</strong>ry ofhis portraits that have mysteriouslydisappeared. This renowned citizen of<strong>Dubrovnik</strong> did not reside in his nativeCity for a long time, but the memory ofhim will live there forever.We also explored his family heritagein order <strong>to</strong> tell the s<strong>to</strong>ry of Baby Jesus- one of the preserved items from thehouse of Bošković - that belonged <strong>to</strong> hissister, the poetess Anica Bošković. Wepresent the exciting biography of thisscientist who determined the structureof a<strong>to</strong>ms, leaving his traces all over the19th century Europe, and acquaint youwith the school that Bošković attended,Collegium Ragusinum, which is now aclassical grammar school that provideshigh quality education for young people.The <strong>Dubrovnik</strong> Tourist Board isproud of the fact that the year 2011 ismarked by the project DUBROVNIK2011 – THE YEAR OF CULTURALTOURISM aiming at expandingits <strong>to</strong>urist services with culturalJELKATEPŠIĆDirek<strong>to</strong>rica TZ Grada <strong>Dubrovnik</strong>a<strong>Dubrovnik</strong> Tourist Board Direc<strong>to</strong>rprogrammes, and following the UnitedNations World Tourist Organisation’sproclamation of 2011 as the year of<strong>to</strong>urism and culture.A UNESCO World Heritage Site,<strong>Dubrovnik</strong> attracts the visi<strong>to</strong>rs with itsrich cultural and his<strong>to</strong>ric heritage andmonuments, and with cultural eventsand festivals that take place and arebeing organised all the year round. Thisissue will acquaint you with some ofthem.The 21 st issue of <strong>Welcome</strong> furthermoreincludes a review of cultural and <strong>to</strong>uristprogrammes in 2011 and 2012 in order<strong>to</strong> convince our guests and readers that<strong>Dubrovnik</strong> is equally intriguing duringthe summer and winter months. Weare happy that the participants in theNational Cultural Tourism Day – whichis organised in <strong>Dubrovnik</strong> this year – willhave the opportunity <strong>to</strong> read the 21stissue of <strong>Welcome</strong> <strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong> magazine.The project From Interpretation <strong>to</strong> Experiencewill enable our guests <strong>to</strong> feel the spirit ofthe baroque <strong>Dubrovnik</strong> from Bošković’stime, including specially conceptualised<strong>to</strong>urs of the City, telescopic observations ofthe Sun, a visit <strong>to</strong> Collegium Ragusinumand the baroque delicacies sampling.Poš<strong>to</strong>vani gosti,broj „<strong>Welcome</strong>-a“kojega držite u rukama,<strong>21.</strong>ljetniposvećen je 300.obljetnici Ruđera Boškovića, velikogdubrovačkog znanstvenika o čijemuživotu i djelu donosimo niz priloga –od naslovnice s njegovim “<strong>to</strong>čkastim”likom do misteriozno nestalih portretauglednog Dubrovčanina koji jeponajmanje živio u rodnom Gradu, ali unjemu ostaje zapamćen zauvijek.Zavirili smo i u škrinju Ruđerovogobiteljskog nasljeđa pa se pred vamaotvara priča o Bambinu, njegovesestre pjesnikinje Anice Bošković,jednom od sačuvanih predmeta iz kućeobitelji Bošković. Prebogati živo<strong>to</strong>pisznanstvenika koji je postavio strukturua<strong>to</strong>ma i svoje tragove razasuo po Europi19. s<strong>to</strong>ljeća pratimo kroz kratku pričuo njegovom životu s najistaknutijimdetaljima, a upoznajemo i CollegiumRagusinum, nekadašnju školu kojuje Bošković pohađao, a danas jeKlasična gimnazija u kojoj mladistječu visokokvalitetno srednjoškolskoobrazovanje.Turistička <strong>zajednica</strong> Grada <strong>Dubrovnik</strong>aponosi se š<strong>to</strong> je 2011. godina ucilju promocije kulturne ponude uturističke svrhe obilježena nazivom“DUBROVNIK 2011. – GODINAKULTURNOG TURIZMA”, budućije Svjetska turistička organizacija(UNWTO) ovu godinu proglasilagodinom turizma i kulture.Kao grad UNESCO-ve svjetske baštine<strong>Dubrovnik</strong> plijeni pozornost posjetiteljasvojim bogatim kulturno-povijesnimnasljeđem, znameni<strong>to</strong>stima, kao ikulturnim manifestacijama i festivalimakoji se održavaju i organiziraju tijekomcijele godine – o nekima od njihdonosimo zanimljive teks<strong>to</strong>ve.Ljetni <strong>21.</strong> “<strong>Welcome</strong>” donosi i pregledkulturno – turističkih događanjaza 2011. i sljedeću 2012. godinu,a sve kako bi Vama, našim dragimgostima i čitateljima pokazali koliko je<strong>Dubrovnik</strong> zanimljiv tijekom ljetnih,ali i zimskih mjeseci.Drago nam jeda će <strong>21.</strong> “<strong>Welcome</strong> <strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong>”doći u ruke sudionika Nacionalnogdana kulturnog turizma kojemu je ovegodine <strong>Dubrovnik</strong> domaćin. Kroz temu“Interpretacijom do doživljaja” naši gostiće biti u prilici osjetiti duh baroknog<strong>Dubrovnik</strong>a Boškovićeva vremenakroz posebno osmišljene ture po gradu,promatranje Sunca teleskopima,obilazak Coleegium Ragusinuma dobaroknih delicija koje će se naći nanjihovoj trpezi.4 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


House of Bošković Heritagebinu stihoveženske samostane, Bambin se nalazio uCrkvi sv. Katarine, a onda je poklonjendrevnoj crkvici Od Sigurate naPrijekome, gdje ga s posebnom ljubavljui danas čuvaju sestre franjevke. Mali jeIsus bio i Aničino pjesničko nadahnuće,ali i predmet mnogih reminiscencija udopisivanju sa slavim bra<strong>to</strong>m Ruđerom.Anica mu 1774. godine piše ovako:„Mi imamo jednog Bambina veoma glasovitau našem gradu, na koga se svak arajdava;pun je srca od srebra i zlata i sveđ prihode.Ja cijenim, da bi se arajdale na njega nesamo te tvoje velike gospođe, nego i istakraljica i kleknula pridanj. Nijesam moglapodnijeti da njega i njegove milosti i pomoćine stavim u pjesan….“Možemo tek zamišljati mnogočlanuobitelj Bošković u molitvenoj <strong>to</strong>plini izajedništvu tradicionalnog dubrovačkogslavlja Božića pred svojim Bambinom,čiji je lik snažno obilježio djetinjstvomnogih članova te obitelji, pa jeuspomenu na njega zacijelo i velikiRuđer sa sobom u svijet ponio. Jeru svom zadnjem pismu sestri Aniciiz Milana 28. kolovoza 1786. Ruđerspominje Bambina, završavajući„knjigu“ onim poznatim (…) „moja sesvrha približava, imam 76 godišta i ćutimslabost. S Bogom.“U počast genijalnom Ruđeru i ovaje crtica sazdana od osjećaja, svjetla,boja, obrisa, mirisa i sjećanja na prošlusadašnjost.The artefacts that cherish thememory of the renowned RuđerBošković include his native house inBoškovićeva Street, the Bošković familysummer residence in Ilijina Glavica,situated close <strong>to</strong> the ruins of St Elias’Chapel and the Bogišić Park, and thefamous Bambin from Ruđer’s nativehome.The European trend of honouring theBaby Jesus spread in our region <strong>to</strong>o,and the records show that it also <strong>to</strong>okroot in <strong>Dubrovnik</strong>. In Christmas crèchesdisplayed at the spacious <strong>Dubrovnik</strong>salons, the statue of Baby Jesus - orBambin, as the Divine Infant was locallycalled - was placed on the moss or in alittle glass box.The most famous among the statues ofBaby Jesus that have been preserved in<strong>Dubrovnik</strong> is the one from the House ofBošković, i.e., the Baby Jesus of Ruđer’ssister Anica Bošković.That Baby Jesus and two silver iconlamps are the only preserved items thatbelonged <strong>to</strong> the inven<strong>to</strong>ry of RuđerBošković’s native house. Putting herbeloved Baby Jesus in<strong>to</strong> verse, the firstCroatian woman writer Anica Boškovićconjured up the warm Christmasatmosphere of her home. In her lastwill, written in the early 19th century,Anica described the Baby Jesus andthe silver icon lamps which were partsof the little house altar at the Boškovićfamily home in Prijeko. She decided <strong>to</strong>give the Baby Jesus <strong>to</strong> St Catharine’sConvent, in which her elder sister wasone of the nuns. And indeed, fromAnica’s death in 1804 <strong>to</strong> 1808, whenthe French abolished all convents inNapisala/By MAJA NODARI<strong>Dubrovnik</strong>, her Baby Jesus stayed at StCatharine’s Church. The Christ Childwas afterwards donated <strong>to</strong> the ancientOd Sigurate Church in Prijeko, wherethe Franciscan nuns have protected itlovingly until the present day.Anica’s poetic inspiration, theChild Jesus was also a part of manyreminiscences mentioned in thecorrespondence with her famousbrother. Her letter <strong>to</strong> Ruđer from 1774includes the following words:We are in possession of a Baby Jesus whois very famous in our city, and a delight <strong>to</strong>everyone; with a heart of gold, silver and allriches. I am convinced that he would not onlybe worshipped by those great ladies of yours,but the queen herself would kneel before him.I couldn’t help putting him and his mercyand blessings in<strong>to</strong> verse...»In our mind’s eye we can picture thelarge Bošković family at their cosy<strong>Dubrovnik</strong> home while praying <strong>to</strong>getheron a festive Christmas Eve before theirBaby Jesus, who greatly influenced thechildhood of the family members. It iscertain that the great Ruđer Bošković<strong>to</strong>o <strong>to</strong>ok with him the memory ofBambin in<strong>to</strong> the world. In the last letterwhich he wrote <strong>to</strong> his sister Anicaon 28 August 1786 in Milan, Ruđermentioned the Baby Jesus. The last linesincluded the well known words My timehas come <strong>to</strong> an end, I am 76 and feel week.God be with you.Honouring the ingenious Ruđer, thissketch <strong>to</strong>o has been made of emotions,light, colours, con<strong>to</strong>urs, fragrances andmemories of the long gone present.Baby Jesus put in<strong>to</strong> verseSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 11


COLLEGIUM RAGUSINUM


Napisala MARIJA MARUŠIĆ ČIZMIĆŠkola koja je iznjedrila dubrovački intelektualni cvijetŠkolstvo u <strong>Dubrovnik</strong>uima znatnu tradiciju. Od1333. djelovala je u Gradugramatička škola, a od 15. st. djelujeGimnazija u kojoj su radili talijanski(Filip de Diversis), ali i dubrovačkiučitelji (Ilija Crijević). Za razvojškolstva od iznimne je važnosti bilaodluka iz 1455. da nitko nepismen nemože biti članom Velikog vijeća.Zbognezadovoljstva Dubrovčana talijanskimučiteljima, dubrovački nadbiskup,književnik i povijesničar LodovicoBeccadelli već 1555. zagovara kodisusovačkog reda da u Gradu otvorekolegij. Isusovci su, naime, do tadarazvili veliku djelatnost na područjuškolstva, osnivajući kolegije, sjemeništai sveučilišta, a osobitu pozornostposvećivali su osnivanju gimnazija upograničnim područjima (Petrovaradin,Osijek, Požega). Nakon 1626. VladaDubrovačke Republike povjeravagramatičku školu dubrovačkimdominikancima, a zalaganjemgeneralnog vikara Dubrovačkedominikanske kongregacije RajmundaZamanje u svom samostanu otvarajuprvu javnu gimnaziju. Isusovci u<strong>Dubrovnik</strong> počinju dolaziti pojedinačno,tako da od 1604. – 1612. djeluje misija,a od 1619.-1639. rezidencija. Kolegijse osniva 1658.godine. Zahvaljujućidonaciji i zauzimanju dubrovačkogisusovca Marina Gundulića (†1647.),gradnju zgrade Kolegija započinje o.Orsat Ranjina, po nacrtima isusovačkogbrata i pomoćnika Serafina Fabiana.Z<strong>grada</strong> Kolegija znatno je oštećenau potresu 1667., a fra Vi<strong>to</strong> Andrijaševićpiše Diodoru Boždariću u Anconu kakosu učenici i profesori danima zakopaniuzalud tražili pomoć. Obnovu školepomogao je opet vlastelin iz rodautemeljitelja, Frano Gundulić. Nakonpotresa nastava je ponovno započela1671.godine. Škola je imala tri stupnja:gramatiku, humanioru i re<strong>to</strong>riku, apredavale su se još i filozofija i moralnateologija. Gradnja zgrade konačno jedovršena 1696., s dodatcima i u prvojpol. 18. s<strong>to</strong>ljeća. Gradnja glasovi<strong>to</strong>gstubišta (»Skalina od Jezuita«) započetaje 1735., a osmislio ga je PietroPassalacqua iz Messine. Temeljnimobilježjima skalinada podsjeća naglasovitu rimsku Scala di Spagna, uskromnijoj izvedbi. Na vrhu stubišta,u sredini ograde, nalazi se natpisCOLLEGIVM RHAGVSINVM, soštećena dva posljednja broja na godini(1765.). Natpis je postavljen nakonukinuća isusovačkog reda, a prvotnoje glasio: COLLEGIUM SOCIETATISIESU.Kolegij je predstavljaotemelj naobrazbe mnogih uglednihDubrovčana: iz njega su se iznjedriliznameniti gramatičari i leksikografi,književnici na latinskom i hrvatskomjeziku, filozofi i prirodoznanstveniistraživači koji su djelovali u domovinii europskim središtima. Uz djelovanjeKolegija vezana su mnoga poznataimena, prije svih Ruđer Bošković, zatimÐuro Baglivi, Rajmund Kunić, BernardZamanja, Ðuro Bašić, Bar<strong>to</strong>l Kašić,Jakov Mikalja, Benedikt Rogačić, IvanMarija Matijašević, Ignjat Ðurđević,Ardelio Della Bella, Francesco MariaAppendini i dr. Kolegij je imao i bogatuknjižnicu, najveći dio koje se danasnalazi u sklopu Znanstvene knjižnice u<strong>Dubrovnik</strong>u, a dio je ostao u vlasništvuRezidencije Družbe Isusove. Odlukompape Klementa XIV. 1773. ukinut jeisusovački red, a Kolegij je prešao uvlasništvo dubrovačkog nadbiskupa.Četiri godine kasnije (1777.), po naloguSvete S<strong>to</strong>lice i dekre<strong>to</strong>m dubrovačkognadbiskupa Pugliesija, kojem jeprethodila odluka Senata DubrovačkeRepublike, predan je redovnicimapijaristima (skolopi) „u svrhu da budeuzdržan Zavod za javnu nastavu“. Taj jezavod djelovao do francuske okupacijeDubrovačke Republike, kada je z<strong>grada</strong>Kolegija prenamijenjena u vojničkubolnicu. Godine 1808. otvoren je licej usklopu bivšeg Samostana sv. Katarine.Za austrijske vladavine u Dalmacijiz<strong>grada</strong> je mijenjala i vlasnike i namjenu,a u vlasništvo Biskupije vraćena je1941.Godine 1850. u <strong>Dubrovnik</strong>u jeosnovano Biskupsko sjemenište (do1991.), a od 1948. u zgradi Kolegijadjeluje Humanistička srednja školaRuđera Boškovića koja će nekolikodesetljeća djelovati kao privatna škola.Pravo javnosti stječe 1991., a od2007. nosi naziv Biskupijska klasičnagimnazija Ruđera Boškovića s pravomjavnosti.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 13


Publikacije Ruđera Boškovićau Knjižnici Bancroft na SveučilištuUniversity of CaliforniaBerkeleyKnjižnica Sveučilišta Universityof California Berkeley jesedma knjižnica po veličiniu SAD-u s preko 11 milijuna knjiga usvojim zbirkama. U njenom je sastavuviše od 20 znanstvenih (stručnih)predmetnih knjižnica kao i KnjižnicaBancroft koja sadrži sveučilišni Arhivi specijalizirane zbirke materijala kaoš<strong>to</strong> su rukopisi, rijetke knjige i zbirkapapirusa iz antičkog Tebtunisa u Egiptu.U Knjižnici Bancroft pohranjeno jeviše od 90 jedinica građe čiji je au<strong>to</strong>rRuđer Bošković, ili pak one koja onjemu govori. Dio te građe u sastavu jeBancrof<strong>to</strong>ve opsežne kolekcije povijestiznanosti i tehnologije od renesanse dodanašnjeg doba. Ove predmetne jedinicepretražive su u katalogu KnjižniceUniversity of California Berkeley naadresi http://oskicat.berkeley.edu podau<strong>to</strong>rskom odrednicom (prezime, ime)Boscovich, Ruggero Giuseppe.Većina građe u knjižnici Bancroft izvremena Boškovićeva života pisana jena latinskom ili talijanskom jeziku,a izdana je u Rimu, Veneciji, Milanui Lucci. Među najzanimljivijimpredmetnim jedinicama svakako suspisi Ruđera Boškovića koje je knjižnicaBancroft kupila 1962-e godine (upisaniu knjižnični katalog pod naslovomRuggero Giuseppe Boscovich papers,1711-1787), a sadrže korespondencijui znanstvene radove iz područjaastronomije, matematike, mehanike,filozofije, teologije, hidrografijei optike. Spisi Ruđera Boškovićasadrže i biografsku građu kao š<strong>to</strong> jekorespondencija s obitelji, osobi<strong>to</strong>sestrom Anicom Bošković, te bilješkeo radovima drugih znanstvenikai ostatke dnevnika. Ovi radovi supisani na talijanskom, latinskom,engleskom, francuskom i hrvatskomjeziku. Detaljnije informacije mogu sepronaći u katalogu arhivske građe kojije dostupan putem Online Archive ofCalifornia na adresi http://oac.cdlib.org/search?query=boscovich.16 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Napisala KATE BAGOJESUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 21


Zaš<strong>to</strong> volim <strong>Dubrovnik</strong> - dirigentMichael KissingerJazz i vino u magičnojljepoti GradaNapisala PAULINA PEKOVrući jazz, vrhunska vina,umjetnost i delicije - možete lizamisliti bolji sadržaj jednogfestivalskog događaja? Zahvaljujući vizijii organizacijskim vještinama klarinetista,skladatelja, koncertnog producentai glazbenog pedagoga dr. MichaelaKissingera, inače gosta dirigentaDubrovačkog simfonijskog orkestra,<strong>Dubrovnik</strong> će u svibnju dobiti svoj prviInternational Jazz & Wine Festival.Uzor mu je puno poznatiji Jazz & WineFestival u američkom Vancouveru kojemje Kissinger suosnivač i umjetničkivoditelj. A sve je počelo prije nekolikogodina kada je konačno, na nagovorsupruge čija majka vuče korijene izkonavoske Vitaljine, odlučio kao turistposjetiti <strong>Dubrovnik</strong>.-Dobro se sjećam prve slike prekrasnekamene vedute koja je iznenada, izaugla, dok smo se približavali Gradu,bljesnula pred nama. Prvi dojam bioje poput sna. Magičan. Poslije su semoji dojmovi, boje i mirisi, zvukoviDubrovačkog simfonijskog orkestrakojeg sam došao slušati – sliliu jednu viziju. Rekao sam: Ovo jeizvrstan Orkestar, prekrasan pros<strong>to</strong>rpovijesne gradske jezgre, mogao bihSUMMER 2011ovdje producirati festival sličan onomuu Vancouveru - o prvim impresijama<strong>Dubrovnik</strong>a kazuje dok<strong>to</strong>r glazbeneumjetnosti Michael Kissinger koji jeod 2004. godine postao gost dirigentDubrovačkog simfonijskog orkestra.Od tada do danas dr. Kissingersurađivao je na nekoliko glazbenihprojekata među kojima je bila i velikaturneja dubrovačkih simfoničarazapadnom američkom obalom.Realizacija <strong>Dubrovnik</strong> InternationalJazz & Wine Festivala u suradnji sDubrovačkim simfonijskim orkestrom,Gradom <strong>Dubrovnik</strong>om i drugimameričkim i hrvatskim partnerimanakon svega bila je neizbježna.WELCOME TO DUBROVNIK 25


Why I Love <strong>Dubrovnik</strong>-Novi Jazz festival, koji premijerubilježi u svibnju ove godine, zamišljenje kao spoj jedinstvenog miksa vrućegjazza kojeg će svirati klasičnoj glazbiskloniji simfoničari, s čašom vina iz nekeod vinarija s Pelješca ili iz Konavalate uz radove deset lokalnih likovnihumjetnika. Predstavit će se domaćavina iz petnaestak vinarija. Dovodimojazz na ulicu, u pros<strong>to</strong>re poputsamostanskog atrija Klarisa ili trga predjezuitskom crkvom. Želimo od ovogFestivala stvoriti jedan vrijedan, ne samoumjetnički i promocijski projekt, već iekonomski, značajan za turizam - kažedr. Kissinger.Naime, vancouverski Wine & JazzFestival privukao je do sada višeod 80.000 entuzijasta jazza, vina iumjetnosti iz Sjedinjenih AmeričkihDržava i Kanade, a dr.Kissingersvirao je s međunarodno priznatimjazz glazbenicima kao š<strong>to</strong> su JoseFeliciano, David Sanborn, PonchoSanchez, Preservation Hall Jazz Band,Blood, Sweat & Tears, Beausoleil,The Temptations, Bo Diddley, ArturoSandoval, Diane Schuur, Chick Corea,Chuck Mangione, The 5th Dimension,Blind Boys of Alabama, The LouisArmstrong Society Jazz Band, ReginaCenter i mnogima drugima. U<strong>Dubrovnik</strong> za početak dolaze BrubeckBrothersi- internacionalna klasa,vrhunski glazbenici i izvrsni performeri izabavljači.Nazdravit ćemo njihovom nastupudomaćom vinskom kapljicom.Hot jazz, <strong>to</strong>p class wines, artsand delicious food – can youimagine a finer festival programme?Owing <strong>to</strong> the vision and organisationalskills of the clarinetist, composer,concert producer and music pedagogueDr. Michael Kissinger – GuestConduc<strong>to</strong>r of the <strong>Dubrovnik</strong> SymphonyOrchestra - <strong>Dubrovnik</strong> will get its firstInternational Jazz & Wine Festival inMay 2011. The festival’s paragon is thewidely known Jazz & Wine Festival inVancouver, USA, co-founded by MichaelKissinger, who also serves as its ArtisticDirec<strong>to</strong>r. Everything began several yearsago, when – persuaded by his wife,Conduc<strong>to</strong>rMichael26 DOBRODOŠLIOŠLI U DUBROVNIKLJETOJETO 2011.


By PAULINAPEKOin the City s Magical Beautywhose mother hails from the Konavlevillage of Vitaljina - Michael decided <strong>to</strong>visit <strong>Dubrovnik</strong> as a <strong>to</strong>urist.- I clearly remember the first glimpseof the beautiful s<strong>to</strong>ne panorama whichsuddenly flashed in front of us as wewere approaching the City. The firstimpression was like a dream, likemagic. Later on, my impressions, thecolours, fragrances and the sounds ofthe <strong>Dubrovnik</strong> Symphony Orchestrawhose concert I happened <strong>to</strong> attend,blended in<strong>to</strong> a single vision. I said:This is an excellent orchestra and theOld City is a magnificent venue whereI could produce a festival similar <strong>to</strong>that in Vancouver. That is how Doc<strong>to</strong>rof Music Michael Kissinger, GuestConduc<strong>to</strong>r of the <strong>Dubrovnik</strong> SymphonyOrchestra since 2004, describes his first<strong>Dubrovnik</strong> impressions. From then on,Dr. Kissinger has collaborated in severalmusic projects, including the <strong>Dubrovnik</strong>Symphony Orchestra’s great West Coast<strong>to</strong>ur. After all that, the realisation of the<strong>Dubrovnik</strong> International Jazz & WineFestival – in collaboration with the<strong>Dubrovnik</strong> Symphony Orchestra, theCity of <strong>Dubrovnik</strong> and other Americanand Croatian partners – was inevitable.The 1st <strong>Dubrovnik</strong> International Jazz& Wine Festival, in collaborationwith the New Jazz Festival, isconceptualised as a mixture ofunique hot jazz performedby the classical musicians, along with aglass of wine from some of the wineriesof Pelješac or Konavle, and the worksby ten local artists. The festival willfeature local wines from some fifteenwineries. We shall bring jazz in<strong>to</strong> streetsand venues such as St Claire’s ConventAtrium and Jesuit Church Square.We aim at turning this festival in<strong>to</strong>a valuable project, not only from theartistic and promotional, but also fromthe economic and <strong>to</strong>urist point of view,claims Dr. Kissinger.Namely, the Vancouver Wine & JazzFestival has so far attracted more than80,000 jazz, wine and art enthusiastsfrom the USA and Canada, and Dr.Kissinger has performed with theinternationally renowned jazz musicianssuch as Jose Feliciano, David Sanborn,Poncho Sanchez, Preservation Hall JazzBand, Blood, Sweat & Tears, Beausoleil,The Temptations, Bo Diddley, ArturoSandoval, Diane Schuur, Chick Corea,Chuck Mangione, The 5th Dimension,Blind Boys of Alabama, The LouisArmstrong Society Jazz Band andRegina Center. The first performers atthe <strong>Dubrovnik</strong> Jazz & Wine Festivalwill include the Brubeck Brothers,internationally recognized musiciansand outstanding performers andentertainers.We shall raise a glass of local wine in a<strong>to</strong>ast <strong>to</strong> their performance.SUMMER2011issingerWELCOMEELCOME TO DUBROVNIK27


ElzabethRichardi u D u b r o v28 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Napisala MARIJA BIKIĆDiva za sva vremenaTaylorBur<strong>to</strong>nn i k uSUMMER 2011Elizabeth i Richard Bur<strong>to</strong>nzasigurno se ubrajaju međunajslavnije ljubavne parove upovijesti, a intenzitet njihove burne vezei čak dva braka punili su naslovnicesvjetskih medija. Slavni par je boraviou <strong>Dubrovnik</strong>u u orijentalnoj ViliŠeherezada, u sklopu Hotela Argentinapočetkom sedamdesetih godina prošlogas<strong>to</strong>ljeća, čak mjesec dana, dok je Bur<strong>to</strong>nsnimao „Sutjesku“.- Elizabeth Taylor je bila prava dama ifilmska diva. Niska ras<strong>to</strong>m plijenila jei nezaboravan dojam ostavljala svojimlegendarnim ljubičastim očima. Bilaje divna osoba, imala je osobnost okojoj se i danas priča, a malo tko ju udanašnjem filmskom svijetu posjeduje,zbog čega slava većine današnjihstarleta i glumica kratko traje i brzo<strong>to</strong>ne u zaborav. Liz je bila jako ljubaznaosoba, dok je Bur<strong>to</strong>n imao pravi teškivelški karakter - prisjeća se nakončetiri desetljeća svog susreta s jednomod posljednjih najvećih hollywoodskihzvijezda i filmskom legendom ElizabethTaylor, koja je nedavno preminula u79-oj godini života, Nikša Baničević,šef recepcije u hotelu Grand villaArgentina.Elizabeth Taylor, tada četrdese<strong>to</strong>godišnjakinja,bila je vrlo ležernaosoba ,o čemu svjedoči i priča koja jeprethodila odlasku na Brijune radisusreta s Josipom Brozom Ti<strong>to</strong>m.Naime, dok ju je avion čekaoda krene prema Brijunima,na kojima je već moralabiti, hollywoodska diva se udubrovačkoj orijentalnoj vili komodnospustila na kavu. Kad su joj diskretnospomenuli da je već trebala biti naarhipelagu pred Istrom u društvu sTi<strong>to</strong>m, ona je ležerno s očaravajućimosmijehom odgovorila: “Ti<strong>to</strong> jedžentlmen, čekat će.“Elizabeth nije bila niti malo arogantna,š<strong>to</strong>više, znala bi zamoliti mladog Nikšuza društvo da ne bude usamljena ida joj ne bude dosadno dok je njezindragi Richard snimao. No, i kada jebio tu, slavni par ponekad je spavao uodvojenim sobama u „Šeherezadi“.Elizabeth, kao prava dama, poštivalaje osoblje „Argentine“, š<strong>to</strong>više, zadnjuvečer svoga boravka u <strong>Dubrovnik</strong>upozvala ih je na večeru koja je bilapripremljena u susjednoj Taverni Rusticau Hotelu Excelsior gdje su jeli mušule,a po<strong>to</strong>m školjke bacali natrag u more,poprativši sam čin pričom o ekološkojsvijesti. Osim u mušulama, Elizabethje uživala i u drugim specijalitetima, aponajviše ju je pogustala kombinacijapipuna s pršu<strong>to</strong>m s kojega je tadašnjišef kuhinje „Argentine“ AntunKramer obzirno dignuo sve bijelo.No, i u <strong>Dubrovnik</strong>u je ostala vjernasvom omiljenom piću Jack Danielsupomiješanom s freško iscijeđenimnarančama.Elizabeth je, kako i pris<strong>to</strong>jihollywoodskoj legendi, imala svojeposebnosti koje se i očekuju od pravefilmske zvijezde. Za njezinog crnogamačka Claya u hotelskoj kuhinji seposebno spravljao biftek sitno nasjeckankao za tartar (kosani), ali bez začina.Naravno, tu je i glamurozna garderobados<strong>to</strong>jna jedne dive. Čak 150 paricipela, š<strong>to</strong> je za tadašnje vrijeme bilojako puno, ostavilo je otvorenih ustaspremačice. Tu su još i šeširi, tada vrlomoderni umetci za kosu, te još puno,puno razne odjeće. Za sve smjestititrebale su čak dvije sobe u „Šeherezadi“.A tek nakit! Bilo ga je <strong>to</strong>liko da nijesav mogao stati u sef pa ga je držalau posebnoj vreći i <strong>to</strong> kraj uzglavljapostelje, a pojedini primjerci bili sumeđu najpoznatijim u svijetu.. Nakraju, kao prava dama, Elizabeth je naodlasku darovala svoj mali tim poslugekonkretnom zahvalom u vidu napojniceu iznosu tadašnje dvije do tri plaće.WELCOME TO DUBROVNIK 29


Screen LegendBy MARIJA BIKIĆElzabeth Taylor &Richard Bur<strong>to</strong>n in <strong>Dubrovnik</strong>Elizabeth Taylor and RichardBur<strong>to</strong>n are certainly considered<strong>to</strong> be one of the most famouslove couples in the his<strong>to</strong>ry, and theirturbulent relationship and even twomarriages were rarely out of the news.In the 1970s, the famous couple residedfor one month in <strong>Dubrovnik</strong>’s orientalstyleVilla Scheherazade, an extension ofthe Argentina Hotel, while Richard wasshooting the film Sutjeska.- Elizabeth Taylor was a true lady anda film star. Although rather short, shewas famous for her exquisite beauty anddistinctive violet eyes. Her outstandingpersonality was of the kind you seldomfind in the film world nowadays, whichis the reason why the fame of themajority of present-day starlets andactresses is brief and quickly forgotten.«Liz was a very kind person, whileBur<strong>to</strong>n had a difficult Welsh character»,says Nikša Baničević, the Grand VillaArgentina front office manager, recallingafter four decades his encounter withone of the last great Hollywood stars,the legendary Elizabeth Taylor, whorecently died at the age of 79.Aged forty at the time, Elizabeth vasa very relaxed person, which can beconcluded from a s<strong>to</strong>ry which <strong>to</strong>okplace shortly before her departure forthe Brijuni Islands in order <strong>to</strong> meetwith Josip Broz Ti<strong>to</strong>.While the aeroplanewas waiting forher <strong>to</strong> leave for theBrijuni Islands, theHollywood star -already runningbehind schedule - wasrelaxedly havingher coffee at the<strong>Dubrovnik</strong> Orientalvilla. When her hostsdiscretely remindedher that she shouldhave been on theBrijuni Archipelagoin Ti<strong>to</strong>’s company bythen, she leisurelyreplied with the most enchanting smile:«Ti<strong>to</strong> is a gentleman, he will wait.»Elizabeth was not arrogant at all. Onthe contrary, she occasionally askedthe young Nikša <strong>to</strong> keep her companywhile her beloved Richard was on thefilm set. However, even when they were<strong>to</strong>gether, the famous couple at timesslept in separate rooms at the VillaScheherazade.As a true lady, Elizabeth respected theVilla Argentina personnel. The daybefore she left, she invited them <strong>to</strong> adinner at the nearby Rustica Tavern atthe Excelsior Hotel. Having savouredmussels, they were throwing the emptyshells in<strong>to</strong> the sea, explaining thattheir gesture had ecological motives.In addition <strong>to</strong> mussels, Elizabethenjoyed other specialities, particularlythe combination of melon and localsmoked ham, from which the thenVilla Argentina’s chef, Antun Kramer,considerately removed all the fat.During her <strong>Dubrovnik</strong> stay, Elizabethremained faithful <strong>to</strong> her favourite drinkJack Daniels with freshly squeezedorange juice.As one would expect from a greatfilm star, Elizabeth had some specialrequests. For her black cat Clay thehotel kitchen specially prepared thefinely chopped beef, like for steak tartarebut without spices.She, of course, travelled with glamorousclothes worthy of a diva. The hotelmaids were as<strong>to</strong>nished by Elisabeth’s150 pairs of shoes – which at the timewas a lot indeed, hats, hair extensions– the then latest fashion, and many,many different clothes, the s<strong>to</strong>rage ofwhich required two rooms at the VillaScheherazade. Not <strong>to</strong> mention thejewellery! She brought such a hugecollection that the hotel safe wasn’tlarge enough. Instead, she kept it in aspecial bag at her bedside. Some of theitems included the world’s most famousjewels.Before leaving the hotel, Elizabeth like atrue lady gave her small hotel attendantteam a tip which at the time equalledtheir two or three monthly salaries.30 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Crtice iz povijesti / Sketches from His<strong>to</strong>ryIzvor: Dokumetacija Društva turističkh vodiča „<strong>Dubrovnik</strong>“ / Pho<strong>to</strong>graphs courtesy of <strong>Dubrovnik</strong> Tourist Guides SocietyNapisala/By AIDA CVJETKOVIĆBritanska kraljevska obitelju <strong>Dubrovnik</strong>uBritish Royal Familyin <strong>Dubrovnik</strong>Vojvoda od Edinburga u pratnji prof. Milice Bravačić.Duke of Edinburgh escorted by Professor Milica Bravačić.dolaska, zapuhala je strašna bura kojaje paralizirala zračni promet i zatvoriladubrovačku zračnu luku. Otkazanisu obilazak Grada i ručak. KraljicaElizabeta jako je željela posjetiti<strong>Dubrovnik</strong> te je britanski zrakoplovipak, buri usprkos, na olakšanje ioduševljenje mnogih Dubrovčanasigurno sletio u Zračnu luku u Čilipima.Već otkazani ručak i posjet na brzinusu ponovo organizirani i <strong>to</strong> na najvišemnivou. Znajući u kakvim iznimnimuvjetima je posjet ostvaren njezinavisost kraljica Elizabeta napuštajući<strong>Dubrovnik</strong> posebno se srdačno zahvalilasvojim domaćinima.Both the city <strong>to</strong>ur and official lunchwere cancelled. However, Her Majestythe Queen was very enthusiastic aboutvisiting <strong>Dubrovnik</strong>, so that eventuallythe British aeroplane safely landedthe <strong>Dubrovnik</strong> Airport, much <strong>to</strong> therelief and delight of many residents of<strong>Dubrovnik</strong>. The cancelled lunch andcity <strong>to</strong>ur were quickly organised againat the highest level. Leaving <strong>Dubrovnik</strong>,fully aware of the circumstances inwhich her visit had been organised, HerMajesty thanked her hosts very cordially.Britanska kraljevska obitelj na silasku s gradskih zidina.British Royal Family completing the city wall <strong>to</strong>ur.Britanska kraljevska obitelj u pratnji gradonačelnika <strong>Dubrovnik</strong>agosp. Vetme i prof. Iva Kastrapelija.British Royal Family escorted by Mr. Vetma, the Mayor of <strong>Dubrovnik</strong>and Professor Ivo Kastrapeli.Usvojoj boga<strong>to</strong>j prošlosti,kao i danas, <strong>Dubrovnik</strong> ječes<strong>to</strong> imao čast i privilegijubiti domaćinom mnogim značajnimsvjetskim uglednicima.U više navrata, u našem Gradu,boravile su britanske kulturne i javneličnosti. Proljeće 1974. godine ostat ćeposebno zapamćeno po posjetu britanskekraljevske obitelji, koju je predvodilanjezina visost kraljica Elizabeta.Cijeli <strong>Dubrovnik</strong> nekoliko danaživio je u znaku iščekivanja slijetanjazrakoplova s uvaženim posjetiteljima. Uprogramu je nakon obilaska kulturnopovijesnihznameni<strong>to</strong>sti bio i svečaniručak u Hotelu Excelsior. Ali, na danThroughout its rich his<strong>to</strong>ry, aswell as <strong>to</strong>day, <strong>Dubrovnik</strong> hashad the honour and privilegeof playing host <strong>to</strong> many world-famouspeople.On several occasions <strong>Dubrovnik</strong> wasvisited by renowned people from GreatBritain’s cultural and public life. Thespring of 1974 will be remembered forthe visit of the British Royal Family<strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong> including HM QueenElizabeth II.For several days <strong>Dubrovnik</strong> impatientlywaited the aeroplane with the esteemedvisi<strong>to</strong>rs <strong>to</strong> land. Apart from the city<strong>to</strong>ur, the programme of the visitincluded a formal lunch at the ExcelsiorHotel. Unfortunately, a strong burawind started <strong>to</strong> blow on the veryarrival day, paralysing the air trafficand closing the <strong>Dubrovnik</strong> Airport.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 31


TalentiNapisala SANJA DRAŽIĆOd kl asič ara do zvijezdeKako pisati o violončelistuLuki Šuliću, a da nabrajanjemeđunarodnih na<strong>grada</strong>i priznanja, akademija na kojimase školovao, gradova i koncertnihdvorana u kojima je svirao i umjetnikai ansambala s kojima je nastupao nezvuči nestvarno, ne izgleda nemogućei ne izgubi na važnosti i težini? A uživotu Luke Šulića taj slijed izgledasasvim normalan, sasvim očekivan put,baš kao š<strong>to</strong> je uzimanje violončela uruke u pe<strong>to</strong>j godini života neš<strong>to</strong> sasvimrazumljivo u obitelji u kojoj su obaroditelja glazbenici i u kojoj otac sviraupravo taj instrument. Pa, ako je moždai preskočio odrastanje kakvo su imalinjegovi vršnjaci jer, kako kaže » nisamproživio srednjoškolske dane, ja samis<strong>to</strong>vremeno studirao i bio u srednjojškoli» ne bi ništa mijenjao u svomživotu u kojem se, ipak, morao odrećivaterpola radi preseljenja iz rodnogMaribora u Zagreb. Nakon Muzičkeakademije Zagrebu u klasi prof. ValteraDešpalja, školovanje nastavlja u Beču uklasi prof.Reinharda Latzka. Danas je namagistarskom studiju kod prof. MatsaLidstroma na Kraljevskoj glazbenojakademiji u Londonu. London je gradkoji ga je osvojio « jer je vrlo zahvalnasredina za iskustvo i napredak ». Ali,i Luka Šulić je osvojio London jer je usiječnju ove godine u jakoj konkurencijipobijedio na natjecanju za nagradusponzora Kraljevske glazbene akademijeu Londonu. Natjecatelji su studenti svihuzrasta i svih glazbenih kategorija. «Toje najprestižnija na<strong>grada</strong> na Akademiji»- kaže Luka i nastavlja “odjel te odabereza natjecanje i u finalni krug uđe šeststudenata. Sve su <strong>to</strong> studenti koji su većimali uspjeha, laureati međunarodnihnatjecanja... a na<strong>grada</strong> je cjelovečernjikoncert u Wigmore Hallu.” U čuvenomWigmore Hallu će Luka Šulić 24.svibnjauz klavirsku pratnju Nadava Hertzkasvirati djela Debussija, Sibeliusa,VIOLONČELISTSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 33


TalentiFrom a Classical MusicBrittena i Rahmanjinova. Na danosvajanja nagrade Luka Šulić je doživiojoš jedan uspjeh. Bolje rečeno: svjetskusenzaciju! Naime, sa svojim prijateljemStjepanom Hauserom, također vrsnimviolončelis<strong>to</strong>m, obradio je SmoothCriminal Michaela Jacksona. Njihovaverzija za dva violončela postala je urekordnom roku hit na YouTubeu š<strong>to</strong> jeiznenadilo i same izvođače. Vjerujemoda su mnogi nakon njihovog spotapočeli drugačije razmišljati o <strong>to</strong>minstrumentu, njegovim mogućnostimai njegovoj ljepoti. Među oduševljenimvišemilijunskim audi<strong>to</strong>rijem je i sirEl<strong>to</strong>n John, inače sponzor i bivši studentKraljevske akademije u Londonu. S<strong>to</strong>ga,nakon razgovora pos<strong>to</strong>ji mogućnosti suradnje među ovim umjetnicima očemu je još prerano govoriti. Ali, <strong>to</strong> bisad već bio nekakav normalan nastavakLukinih uspjeha, zar ne?Želja Luke Šulića je svirati s Berlinskomfilharmonijom. Pažnja koju je izazvaoSmooth Criminal i koju će vjerojatnoizazvati slični projekti koji su u planu,možda ubrzaju ostvarenje te želje. Umeđuvremenu će Luka Šulić održati svedogovorene koncerte - među ostalimi u <strong>Dubrovnik</strong>u, rodnom gradu svogaoca. S <strong>Dubrovnik</strong>om ga vežu uspomeneiz najranijeg djetinjstva jer svakegodine u njemu provodi ljetne mjesece.Ali i one profesionalne, budući da jegodinama sudionik na Dubrovačkimljetnim igrama: i kao solist, i kao članpopularnog sastava Cellomania, teraznih komornih ansambala. Ukratko:dvadesettrogodišnji Luka Šulić će bezobzira na ovaj uzlet i popularnost, i daljenastaviti raditi kao i do sada - punonastupati i još više vježbati! Jer da <strong>to</strong>ganije bilo, ništa od spomenu<strong>to</strong>g ne bi sepostiglo!How can one write aboutthe cellist Luka Šulić andavoid the enumerationof his international awards and prizes,the cities and concert halls in whichhe has appeared, and the artists andensembles with whom he has performed<strong>to</strong> sound unreal, impossible andirrelevant? However, in the life of LukaŠulić, such sequence of events appears<strong>to</strong> be completely normal, just like hisbeginning <strong>to</strong> play the cello at the ageof five, as the son of two professionalmusicians (his father is also a cellist).Although he probably skipped thekind of childhood his age-mates had,he doesn’t wish <strong>to</strong> change anythingin his life. «I had no time <strong>to</strong> enjoy mysecondary-school days because I studiedat the academy of music at the sametime.» He, nevertheless, had <strong>to</strong> give upwater polo because of moving from hisnative Maribor <strong>to</strong> Zagreb. Luka Šulićgraduated from the Zagreb Academy ofMusic under Valter Dešpalj, continuedhis studies in Vienna with ReinhardLatzk, and is currently studyingmaster’s degree programmes withMats Lindstrom at the Royal Academyof Music in London. «As an ideal cityfor acquiring experience and makingprogress», London impressed Luka.On the other hand, Luka impressedLondon <strong>to</strong>o, because in January 2011he was awarded the Royal Academyof Music Patron’s Award againststrong competition. The competi<strong>to</strong>rsincluded students of all ages and musiccategories. «It is the Royal Academy’smost prestigious award», claims Luka.«Your Department appoints you <strong>to</strong>Stjepan Hauser i Luka Šulić34 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


TalentsBy SANJA DRAŽIĆPl ayer <strong>to</strong> a Starappear in the competition and thefinals include six competi<strong>to</strong>rs, all ofwhom have already been laureates ininternational contests. The prize isa concert at Wigmore Hall.» On 24May 2011 Luka Šulić will give a cellorecital at this renowned concert hall.Accompanied by Nadav Hertzk onthe piano, he will perform the worksof Debussy, Sibelius, Britten andRachmaninov. The day when Lukawas awarded the aforementioned prizebrought him another success, or, <strong>to</strong>be more precise, a global sensation!Namely, with his friend Stjepan Hauser,also a fine cellist, Luka arranged MichaelJackson’s song Smooth Criminal for twocellos, which has become a YouTubehit in record time. Needless <strong>to</strong> say thatit was a surprise for both musicians.We believe that, having heard thespot, many people began <strong>to</strong> see thisinstrument in a different light and<strong>to</strong> appreciate its abilities and beauty.Millions of enthusiastic people whosaw the video included Sir El<strong>to</strong>n John,also a patron and former student at theRoyal Academy of Music in London,which opened the possibifuture collaboration. Howalthough it is <strong>to</strong>o early <strong>to</strong>about it, it would be a locontinuation of the risingof Luka Šulić. Wouldn’t iThis young musician woulike <strong>to</strong> perform with the BPhilharmonic. The populthe Smooth Criminal and pfuture projects of the kinperhaps speed up the reaof this wish. In the meanLuka Šulić will perform ascheduled concerts, incluthe ones in <strong>Dubrovnik</strong>, thnative city of his father.<strong>Dubrovnik</strong> is connectedwith Luka’s earlychildhood memories becahe has been staying theresummer. For several yearnow he has taken part in<strong>Dubrovnik</strong> Summer Festboth as a soloist and memof various chamber orcheincluding the popularCellomania Ensemble. Toit briefly: regardless of thmeteoric success, Luka Šucontinue <strong>to</strong> work in his umanner, that is, he will pextensively and rehearsemore«. Without that, nothe aforementioned succewould have been possibleCSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 35


Stranci koji <strong>to</strong> više nisuNapisao NIKŠA BENDERPrvi poratni gosti u <strong>Dubrovnik</strong>upretežno su bili Slovenci koji sudolazili najviše u organizacijiAgencije Dober den.S<strong>to</strong>ga ne čudi š<strong>to</strong>su predstavnici turističko-hotelskoggospodarstva u ožujku 1997. posjetiliAgenciju Dober dan u Celju i održalipromociju Dubrovačko – neretvanskežupanije uz sudjelovanje AnsamblaLinđo. Tada sam i upoznao TanjuBaletić, koja je nedugo po<strong>to</strong>m postaladubrovačkom nevjes<strong>to</strong>m. Cijelovrijeme boravka u Sloveniji Tanja jebila stalno s nama: na pregledu <strong>grada</strong>,obilascima hotela...Uvijek nasmijana,vesela, na raspolaganju za sve š<strong>to</strong> namje trebalo, bila je domaćinom kakavse samo poželjeti može. Osim visokeprofesionalnosti - do perfekcije, ono š<strong>to</strong>me je posebno impresioniralo i oduševiloje njezino scensko umijeće. Bili smona priredbi na kojoj su nastupali naši islovenski umjetnici i negdje pri krajuprograma svjetla su se pogasila, a plavireflek<strong>to</strong>r obasjavao je barsku s<strong>to</strong>licu nakoju se oslanjala jedna dama ogrnutapernatim plaš<strong>to</strong>m. Kada je počelapjevati i pri <strong>to</strong>me plesati uz pratnjuplave svijetlosti, mislio sam da je nasceni legendarna Giulietta Masina.TanjaBaletićDežela u <strong>Dubrovnik</strong>uSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 37


Njen glas, koji je pjevao o svojimljubavima, polako je počeo ispunjavatipozornicu i prelijevati se u publiku donaših srca. Tek na poklonu shvatih daje <strong>to</strong> Tanja. Bile su <strong>to</strong> ljubavne pjesmeZofije Os<strong>to</strong>vrške iz Drugog svjetskograta. Čarobno i nezaboravno.Kasnije sam doznao da Tanja čes<strong>to</strong>uspješno nastupa na pozornicama diljemSlovenije.Od tada sam je ljeti povremeno sretaou Gradu, uvijek u trku, s gostima.Prije osam godina, kada sam je vidiona Stradunu kako vozi dječja kolica, apored nje mog poznanika iz „Linđa“Tončija Baletića, shvatio sam da je Tanjapostala naša sugrađanka. Od tada Tanjasebe voli nazivati “Slovenkom sa stalnimboravkom u Gradu”.Prvi susret s <strong>Dubrovnik</strong>omBrodom iz Rijeke, 1997. godine, sgrupom turista, kao predstavnicaAgencije Dobar den, došla sam u gruškuluku.U <strong>to</strong> vrijeme nama je <strong>Dubrovnik</strong> biograd skladne arhitekture i nedostupna<strong>to</strong>čka pu<strong>to</strong>vanja.Kada je počeo rat uHrvatskoj imala sam 18 godina Mnogimoji prijatelji i ja bili smo zaprepaštenida je “netko stavio” ruku na takav Gradkojeg smo voljeli i divili mu se.Tijekomprve godine mog rada u <strong>Dubrovnik</strong>u6 mjeseci sam boravila ovdje, a 6 uSloveniji. Oduševila me ljubaznostljudi koji su mi puno pomagali. Jasam generacija koja je u školi samo u5. razredu učila hrvatski tako da mi jevaš jezik bio jako težak jer ima punotalijanskih rječi, a ja sam iz kraja gdje ujeziku ima puno germanizama.Poznanstvo s TončijemSvog supruga Tonča sam upoznalaone godine kada je „Linđo“ gos<strong>to</strong>vaou Sloveniji (1979.) i već tada stvorilase neka simpatija. Dok sam radila u<strong>Dubrovnik</strong>u povremeno smo se sretali,ali meni je tada bilo najvažnije da segosti š<strong>to</strong> bolje zabave, a i ja s njima.Radila sam po 15 – 18 sati na dan:programi animacije gostiju,obilazakhotela, transferi, a nerijetko sampomagala u vođenju izleta jer nije bilodovoljno vodiča, tako da nisam imalavremena za privatni život.Vjenčali smo se 2002. u Sloveniji, umom rodnom gradu Polzeli.U znak poš<strong>to</strong>vanja narodne baštinejednog i drugog kraja (oboje su ljubiteljifolklora-op.au<strong>to</strong>ra)vjenčali smo seu narodnim nošnjama. Vjenčanje jeproteklo po slovenskim narodnimobičajima uz puno lijepe klapskedalmatinske pjesme.Zanimljivo, Ti govorišdubrovački?Pokušavam govoriti dubrovački,pratim kulturnu scenu Grada, čitamdjela iz dubrovačke književne baštine.Najviše dubrovačkih riječi naučila samu „Libertini“, ali ne samo riječi, većsvu onu dvosmislenost pojedinih riječii mnoge škerce.Tu sam konzumiralaonaj pravi gradski duh.Sve je skriveno,pokriveno, dvosmisleno treba otkriti, dati netko otvori oči da bi shvatio domaćipuk. Danas već razlikujem našijence oddomaće čeljadi. Imam dvije kćeri i sina.Djeca pričaju dubrovački i slovenskijezik.Kako <strong>to</strong> da si <strong>Dubrovnik</strong>izabrala za mjes<strong>to</strong> življenja ?Živim ovdje jer sam u svojoj srži osjetilaGrad u kojem bih mogla raditi i stvarati,iako je južinu teško podnositi, a i osjećase izoliranost tijekom zimskih mjeseci.Hvala Bogu da nema gospodarskihaktivnosti koje bi uništile ovudjevičansku čis<strong>to</strong>ću prirode. Ako ne bimoje oko vidjelo tu ljepotu, ako ne bimoje uho čulo te prekrasne zvuke, akomoja duša ne bi osjetila tu radost, mojesrce ne bi ostalo u ovom Gradu.Kako usklađuješ slovenskui dubrovačko- dalmatinskukuhinju?Kada sam se udala moja baka mije poklonila kuharicu s posve<strong>to</strong>m:„NAJVEĆA SREĆA ZA MUŽA JEŽENA KOJA DOBRO KUHAT ZNA!“Toga se i pridržavam. Zimi spremamsočiva na koja sam i prije navikla (leća,slanutak, sikirica), a pratim i stađuneribe pa se i sezonska riba čes<strong>to</strong> nađe nanašem jelovniku. Ali, bez mesnih jela,<strong>to</strong>ćeva, pašticade, ne ide.Slovenskukuhinju Tonči je brzo zavolio uz “bujturepu” sa prosom ,pa pečenice i “potico”te obavezno štrukle.FOREIGNERS NO LONGERThe first post-war visi<strong>to</strong>rs <strong>to</strong><strong>Dubrovnik</strong> were mainly theSlovenes who arrived throughthe Dober Dan Travel Agency.It is thus not surprising that therepresentatives of <strong>Dubrovnik</strong> <strong>to</strong>uristand hotel industry visited the DoberDan Travel Agency in Celje in March1997 and organised a presentation ofthe <strong>Dubrovnik</strong>-Neretva County there,with the Linđo Folklore Ensembletaking part. That is when I met TanjaBaletić, who shortly afterwards becamea <strong>Dubrovnik</strong> bride. Tanja accompaniedus during our entire stay in Slovenia,including the sightseeing and hotelinspection. Smiling, cheerful and at ourdisposal all the time, she was an idealhost. Tanja was a highly professionalperfectionist, but what impressed anddelighted me most was her knowledgeof performing arts. We attended a showwith both the Slovene and Croatianartists taking part. Shortly before theend of the show the lights went out. Asingle spotlight projected a blue beamof light on <strong>to</strong> a lady in a feather coatleaning on a bar chair. When she began<strong>to</strong> sing and dance bathing in the bluelight, she looked like the legendaryGiulietta Masina. Singing about love,her voice slowly began <strong>to</strong> fill the stage,the audi<strong>to</strong>rium and our hearts. Onlywhen she bowed <strong>to</strong> the audience Irealised that it had been Tanja. Shesang Zofija Os<strong>to</strong>vrška’s love songs fromWorld War II, which was magical andunforgettable. I later found out thatTanja had extensively performed all overSlovenia with great success.After that I happened <strong>to</strong> meet Tanja in<strong>Dubrovnik</strong> from time <strong>to</strong> time. She hadalways been in a hurry and busy withthe <strong>to</strong>urists. Eight years later, when Isaw her in Stradun with a baby carriageand my acquaintance Tonči Baletićfrom the Linđo Ensemble on her side,I realised that Tanja had become ourfellow-citizen. From then on, Tanja likes<strong>to</strong> call herself «a Slovene woman with apermanent residence in <strong>Dubrovnik</strong>».The First Encounter with<strong>Dubrovnik</strong>In 1997 I came <strong>to</strong> Port of Gruž on aship from Rijeka escorting a groupof <strong>to</strong>urists, as a Dber Dan Travel38 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Tanja BaletićBy NIKŠA BENDERAgency representative. At that time weconsidered <strong>Dubrovnik</strong> <strong>to</strong> be a city ofmagnificent architecture very difficult<strong>to</strong> reach. I was eighteen when the warin Croatia started, and my friends andI were shocked <strong>to</strong> hear that someoneattacked the City that we loved andadmired. During the first year of myengagement in <strong>Dubrovnik</strong>, I spentsix months there and six monthsin Slovenia. I was delighted by thekindness of local people who helped mea lot. I belong <strong>to</strong> the generation whostudied Croatian only in the fifth grade.Comprising so many Italian words,your language was very difficult for me,because I came from the region whichabounds in the German expressions.Meeting TončiI met my husband-<strong>to</strong>-be, Ton nči, duringLinđo’s <strong>to</strong>ur of Slovenia (in 1979) andwe already liked each other then. I sawhim occasionally while Iworked in <strong>Dubrovnik</strong>,but taking a good careof the guests was <strong>to</strong>ppriority then. I worked15 <strong>to</strong> 18 hours a day and mywork included entertainmentprogrammes, hotel inspections,and transfers. I furthermore oftenassisted as a <strong>to</strong>urist guide, who werescarce at the time, so that I had no timefor private life.In 2002 we got married in my native<strong>to</strong>wn Polzela, Slovenia. Honouringthe tradition of both countries (bothof them are folklore lovers - author note)we got married dressed in nationalfolk costumes. Our wedding wasin accordance with the Slovenefolk cus<strong>to</strong>ms, combined with manyDalmatian traditional songs.Interestingly enough, you speakthe <strong>Dubrovnik</strong> dialect!I am trying <strong>to</strong>. I attend cultural eventsand read the <strong>Dubrovnik</strong> heritagebooks. I have learned the majorityof <strong>Dubrovnik</strong> words, but also theambiguous expressions and jokes atthe Libertina Cafe Bar. That is where Iexperienced genuine spirit of the City.Everything is hidden, concealed, andone should understand this ambiguity.You need someone <strong>to</strong> help youunderstand the local people. Now I canalready distinguish our compatriots fromthe local people. I have two daughtersand a son who speak both the Slovenianlanguage and the <strong>Dubrovnik</strong> dialect.How come you chose <strong>Dubrovnik</strong>for your place of residence?I live here because I deeply feel<strong>Dubrovnik</strong> <strong>to</strong> be the city in which I canwork and create, although the southwind is difficult <strong>to</strong> bear and the cityseems isolated in the winter months.Thank goodness, there is no industryaround that could destroy the intactbeauty of nature. Unless my eyes sawthat beauty, unless my ears heard thosewonderful sounds, unless my soul feltthat joy, my heart wouldn’t remain inthis City.How do you manage <strong>to</strong> combinethe Slovene and <strong>Dubrovnik</strong>-Dalmatian cuisine?When I got married, my granny gaveme a cookbook with the followingdedication: «Blessed is the husbandwhose wife is a fine cook!» And Ilive in accordance with that proverb.In winter I prepare the pulses I wasfamiliar with before (lentils, chick-peas,sikirica-beans), and also follow the fishseason so that our menu often includesfresh fish. However, I can’t imagine mycuisine without meat dishes, stews andpasticada. Tonči, on the other hand, soonbecame fond of the Slovene cuisine,particularly the dishes called bujta repawith millet, sirloin, potico and, of course,štrukle.in <strong>Dubrovnik</strong>SUMMER 2011Tanja & Tonči BaletićWELCOME TO DUBROVNIK 39


40 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Napisao NIKOLA ŠUBIĆHotel Villa <strong>Dubrovnik</strong>Neprocjenjivi pogled na Lokrum i GradPočetkom šezdesetih godina 20.s<strong>to</strong>ljeća, ondašnja dubrovačkagradska vlast dopustila je da se napredjelu Sve<strong>to</strong>g Jakova izgradi jedanmanji hotel. Poštujući tradiciju, mladiarhitekt Mladen Frka, kojemu je <strong>to</strong>bio prvi ozbiljniji posao, projektirao jehotel koji je nazvan Villa <strong>Dubrovnik</strong>,a objekt se vrlo skladno, kao da mu jetu i prirodno mjes<strong>to</strong>, uklopio u taj dioPloča. Tako je <strong>Dubrovnik</strong> dobio uistinulijepo hotelsko zdanje, u izuzetnomokružju, koje se u cijelosti ukazivalopogledu s mora, dok je s kopna hotelbio go<strong>to</strong>vo nevidljiv, skrivajući se izakrošnja borova. Bio je <strong>to</strong> objekt po mjeričovjeka, <strong>Dubrovnik</strong>a i njegova turizma.Hotel Villa <strong>Dubrovnik</strong> počeo je radom1964. godine. Imao je 40 soba i 80postelja, te druge prateće sadržaje.Predstavljao je pravo osvježenje utadašnjem dubrovačkom hotelijerstvu ibio zasigurno jedan od najkvalitetnijihobjekata na ovom području. To su ubrzoprepoznali i Dubrovčani, a naposedomaći i inozemni posjetitelji, jer se jeisticao vrhunskom svekolikom uslugom,koja će mu ubrzo donijeti brojne domaćei međunarodne nagrade i priznanja, i odgostiju, i od struke. „Villa <strong>Dubrovnik</strong>“ jebila naroči<strong>to</strong> popularna i uvažavana nabritanskom turističkom tržištu. Uglednaputnička agencija Thomas CookHolidays dodijelila mu je kao najboljemhotelu s kojim surađuju niz posebnihpriznanja, godinama se kitio i titulomnajboljeg jadranskog hotela. Godine1989. hotel dobiva nagradu Maisonde Qualitete (Kuća kvalitete). Odotvaranja 1964. do 1991., odnosno dopočetka Domovinskog rata, ovaj objektbio je jedna od perjanica ondašnjegdubrovačkog, hrvatskog, a mogli bismonapisati i hotelijerstva Sredozemlja.Tvrtka Heruc iz Zagreba, vlasnikaDragutina Biondića, kupuje hotel1996. godine. I sljedećih deset godina„Villa <strong>Dubrovnik</strong>“ nastavlja uspješnoposlovanje i u izmijenjenim uvjetimarada postiže zavidne rezultate.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 41


Poznata i priznata turistička publikacija„Conde Nast“ 1999. godine „Villu<strong>Dubrovnik</strong>“ svrstava među 50 najboljihsvjetskih hotela, a sljedeće, 2000-te National Geographic Travellerovom hotelu dodjeljuje nagradu BestDestination on the Adriatic. Čuveni„The Guardian“, 2002. godine „Villu<strong>Dubrovnik</strong>“ uvrštava među 50 najboljihhotela u Europi, a 2004. stiže na<strong>grada</strong>„101 World Best Hotel Abercrombie &Kent & Tatler“.Adaptaciju i dogradnju „Villa<strong>Dubrovnik</strong>“ doživljava od kraja 2006.do svibnja 2010. godine. Nakonizvršenja svih radova i opremanjaobjekta, 1. ožujka 2011. godine, otvorenje novi hotel, nova „Villa <strong>Dubrovnik</strong>“,još jedan luksuzni objekt s pet zvjezdicana dubrovačkom gradskom području.Hotel danas ima 56 smještajnih jedinica(48 soba i 8 apartmana), opremljenihi uređenih po najvišim svjetskimhotelskim standardima. Uz luksuznesobe od kojih neke imaju i jacuzzi,hotel raspolaže modernim bazenom,konferencijskom dvoranom za s<strong>to</strong>tinjaksudionika, fitness dvoranom, wellnessi spa centrom, privatnom plažomi dvama res<strong>to</strong>ranima na terasama.Posebni, vrhunski doživljaj nudi Skylounge bar na krovu hotela. Iz sobai apartmana pruža se nezaboravan,jedinstven pogled na zeleni o<strong>to</strong>čićLokrum i staru dubrovačku gradskujezgru. Tijekom turističke sezone, malivenecijanski brodić „vaporet<strong>to</strong>“ povezuje„Villu <strong>Dubrovnik</strong>“ sa starom gradskomlukom. Hotel Villa <strong>Dubrovnik</strong> jedio Small luxury hotels of the world,važne turističke asocijacije, te američkemeđunarodne tvrtke „Virtuoso travel“, učijem je sastavu 800 hotela koji morajuzadovoljiti visoke turističke standarde.Smještena uz samo more, u tišini,izdvojena od gradske gužve, na jednomod najljepših predjela Grada „Villa<strong>Dubrovnik</strong>“ ima sve preduvjete zaugodan, sadržajan i zanimljiv odmortijekom cijele godine.In the early 1960s, the then<strong>Dubrovnik</strong> city authoritiesapproved the construction of asmall hotel in St Jacob area. Followingthe tradition, the young architectMladen Frka built a hotel named Villa<strong>Dubrovnik</strong> – his first major project -which ideally fit in<strong>to</strong> the ambient, asif naturally belonging <strong>to</strong> that part ofthe Ploče area. <strong>Dubrovnik</strong> thus got atruly exquisite hotel in an outstandingenvironment, fully visible from the seayet almost completely hidden by pinetrees when viewed from landward.It was a human-scale project for<strong>Dubrovnik</strong> and its <strong>to</strong>urism.The Villa <strong>Dubrovnik</strong> Hotel was openedin 1964. With 40 rooms, 80 beds andother facilities, it was a real refreshmentin the then hotel industry of <strong>Dubrovnik</strong>and one of the <strong>to</strong>p quality buildings ofthe kind in the region. The residentsof <strong>Dubrovnik</strong> and its visi<strong>to</strong>rs, bothlocal and foreign, soon recognisedthe hotel’s <strong>to</strong>p quality service, whichquickly earned it numerous national andinternational awards.42 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


By NIKOLA ŠUBIĆVilla <strong>Dubrovnik</strong> HotelPriceless View of Lokrum and the CityThe Villa <strong>Dubrovnik</strong> was highly popularand valued on the British <strong>to</strong>urist market.The prestigious Thomas Cook Holidaysawarded the Villa <strong>Dubrovnik</strong> a largenumber of special prizes for being thebest hotel they had been collaboratingwith, and it was also a several timewinner of the Best Adriatic Hoteltitle. In 1989 the hotel was awardedthe Maison de Qualitete prize. Fromits opening in 1964 <strong>to</strong> 1991, i.e. thebeginning of the Croatian War ofIndependence, the Villa <strong>Dubrovnik</strong> wasone of the leading hotels in <strong>Dubrovnik</strong>,Croatia and - we may say – on theMediterranean.In 1996 the Heruc Company ofZagreb, owned by Dragutin Biondićbought the hotel. The following tenyears the Villa <strong>Dubrovnik</strong> continuedits successful business and achievedenviable results in spite of the changedworking circumstances. The renowned<strong>to</strong>urist magazine Conde Nast ranked theVilla <strong>Dubrovnik</strong> among the world’s 50best hotels in 1999, and the followingyear the National Geographic Travellerawarded it Best Adriatic DestinationPrize. In 2002 The Guardian ranked theVilla <strong>Dubrovnik</strong> among Europe’s 50 besthotels, while in 2004 it was awarded„101 World Best Hotel Abercrombie &Kent & Tatler“ prize.The Villa <strong>Dubrovnik</strong> was reconstructedfrom the end of 2006 <strong>to</strong> May 2010.After the completion of the works, thenew Villa <strong>Dubrovnik</strong> was opened on1 March 2011, as one of the five-starluxurious hotels within the <strong>Dubrovnik</strong>city area. It now has 56 accommodationunits (48 rooms and 8 suites) equippedin accordance with the world’s highesthotel standards. In addition <strong>to</strong> itsluxurious rooms, some of which havetheir own jacuzzi, the hotel facilitiesinclude a modern swimming pool, aconference room for up <strong>to</strong> 100 people, afitness, wellness and spa centre, a privatebeach and two terrace restaurants. Thejewel in its crown is theSky Lounge Bar on thehotel roof. The rooms andsuites offer a memorableand unique view of thegreen islet of Lokrum andthe Old City of <strong>Dubrovnik</strong>.During the <strong>to</strong>urist season alittle Venetian boat vaporet<strong>to</strong>connects the hotel with theOld City harbour.The Villa <strong>Dubrovnik</strong> is apart of the major <strong>to</strong>uristassociation Small LuxuryHotels of the World and amember of the AmericanVirtuoso Travel whichcomprises 800 hotels thatmeet the highest <strong>to</strong>uriststandards.Situated on the quiet seasideaway from the crowds, inone of the most beautifulparts of the City, the Villa<strong>Dubrovnik</strong> offers everythingone needs for a pleasant,fulfilling and amusingholiday all the year round.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 43


11. festival Julian Rachlin & Friends u <strong>Dubrovnik</strong>u od 27. kolovoza do 8. rujna 2011.To je životna činjenica: tkoje prelijep ne treba uvijekbiti i prebogat da bi sipriuštio najljepše darove. Tako je i s<strong>Dubrovnik</strong>om i glazbom. Premda neraspolaže neograničenim financijskimresursima kao neke po svojoj atraktivnostislične svjetske destinacije,<strong>Dubrovnik</strong> privlači i uz sebe veže svojomjedinstvenom magičnošću. Među ljudeočarane <strong>to</strong>m ljepo<strong>to</strong>m spadaju i neki odnajboljih svjetskih glazbenika, glumaca,umjetnika… kao š<strong>to</strong> su violinist JulianRachlin i njegovo ekskluzivno društvokoje on već 11 godina zaredom krajemljeta okuplja u <strong>Dubrovnik</strong>u. Nakonš<strong>to</strong> 25. kolovoza tradicionalno završeDubrovačke ljetne igre (<strong>Dubrovnik</strong>Summer Festival), početkom rujnapočinje Festival Julian Rachlin &Friends. A ove godine još ranije, već27. kolovoza, pa se koncertne tribine ipozornice neće morati ni uklanjati.Već na samo otvaranje Festivala stiželegendarni maestro Zubin Mehta kojiće s Rachlinom i orkestrom Beogradskefilharmonije svirati Violinski koncert iDrugu simfoniju Johannesa Brahmsa.Bit će <strong>to</strong> sjajna prilika i hrvatskoj iinozemnoj publici da provjere pričeo beogradskom orkestru koji je uposljednjih deset godina napravio silanskok u kvaliteti i ambicijama.Nakon <strong>to</strong>ga, sve do 8. rujna, slijediprava parada zvijezda, ne samoglazbeničkih, nego i filmskih. Nakonvelikog uspjeha prošle godine,John Malkovich bi s odabranimglazbenicima trebao izvesti nastavakduhovi<strong>to</strong>g i poučnog programa podnazivom Muzički kritičar. Najvjernijiholivudski gost, Sir Roger Moore,zaključit će Festival glazbenomhumoreskom koju smišlja i režira sjajnipijanist Hyung-ki Joo. U istraživanjuzabavne i komične strane ozbiljne glazbepridružit će im se i glasovita britanskasopranistica Dame Felicity Lott. Ali,vrhunskim komornim glazbenicimapoput Mishe Maiskog, Janine Jansen,Itamara Golana, Borisa Andrianovai drugih, jedan drugi vrhunski glaspridružit će se već 28. kolovoza. Sjajniaustrijski bari<strong>to</strong>n Florian Boeschpod ljetnim će nebom u čudesnomambijentu atrija Kneževa dvora oživjetizimu pjevajući majs<strong>to</strong>rski ciklus FranzaSchuberta Zimsko pu<strong>to</strong>vanje (DieWinterreise). Na Rachlinov poziv stižui virtuoz udaraljki Martin Grubingeri balalajke Alexey Arkhipovsky teArtemis Quartet, a vraćaju se pijanistYefim Bronfman i orkestar Academyof St. Martin in the Fields. To su samoneki od mnogo razloga da i vi požurite u<strong>Dubrovnik</strong>.Ulaznice su već u prodaji na internetskojadresi www.culturall.com/ticket/rachlin.44 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Fo<strong>to</strong> okoD A M I L K A L O G J E R AImamo se dobro, <strong>Dubrovnik</strong> i ja.o<strong>to</strong> oko“ možda jasnije,„Fpreciznije,dublje vidirealnost nego š<strong>to</strong> je možemo vidjetigledajući je prostim okom uronjenimu svakodnevnicu. Ponovno s<strong>to</strong>ga,propitujemo sadašnji trenutakdubrovačke stvarnosti gledajući jeobjektivom, okom, mišlju i srcemjednog fo<strong>to</strong>grafa, zagrebačkog majs<strong>to</strong>rafo<strong>to</strong>grafije i već nekoliko godinaslužbenog fo<strong>to</strong>grafa Dubrovačkih ljetnihigara Damila Kalođere, kako bi namslika o sebi samima bila jasnija, a da bibolje vidjeli i ono lice koje pokazujemodrugima.Damil Kalođera rođen je 1962. i većkao sedamnaes<strong>to</strong>godišnjak počinjeobjavljivati fo<strong>to</strong>grafije, a ubrzo po<strong>to</strong>mime mu se kao potpisniku fo<strong>to</strong>grafija urenomiranim domaćim časopisima većprepoznaje. Živi u Zagrebu, a premavelikom dijelu onoga š<strong>to</strong> se o njemumože saznati (bez osobnog poznanstva),građanin je svijeta. Snima arhitekturu,teatar, ples, ... studijsku, portretnu,modnu, primijenjenu, pu<strong>to</strong>pisnu idokumentarnu fo<strong>to</strong>grafiju. Surađuje sraznim vizualnim kreativcima, redovi<strong>to</strong>portretira muzičare i skladatelje,snima jedriličarske regate. Vezu s<strong>Dubrovnik</strong>om, koja iz obiteljskihrazloga traje još od njegovog djetinjstva,nastavlja i svojim stvaralaštvom, kaoslužbeni fo<strong>to</strong>graf Dubrovačkih ljetnihigara i izložbama fo<strong>to</strong>grafija kojesvjedoče o trenutku i okolnostimaizvođenja umjetničkog programaFestivala.- Reklo bi se, niste gost u Gradu.Mislite li možda da onaj tko prvi put u<strong>Dubrovnik</strong> dođe kao gost, uvijek tu iostaje gos<strong>to</strong>m, jer kako jednom rekoše,kameno se srce Grada teško otvara? Ilije za umjetnika svugdje dom gdje seza njega otvore pros<strong>to</strong>ri duha, pa takoosjećate i <strong>Dubrovnik</strong>?Teško je tu nikada dorečenu vezu izmeđuGrada i mene strpa u znakovlje.Moj nonoje iz Čilipa, tako da Grad za mene nikada,od kada znam za sebe, nije bio zemljopisnipojam. Imamo se dobro, <strong>Dubrovnik</strong> i ja.A za kameno srce ključ treba potraži uvlas<strong>to</strong>m. Suradnja s Igrama je naravnododana vrijednost u <strong>to</strong>m odnosu, ulaznicaza pros<strong>to</strong>r isprepletenih vrijednos onogaš<strong>to</strong> je i onoga š<strong>to</strong> svaki od nas može,dotakne li ga, stvori.- Lica su, čini se, jedna od vašihomiljenih tema. Koje biste lice<strong>Dubrovnik</strong>a, koju vizuru najradijefo<strong>to</strong>grafirali kako bi s posjetiteljem,putnikom, turis<strong>to</strong>m, podijelili svojdoživljaj <strong>Dubrovnik</strong>a?Predobro poznajem <strong>Dubrovnik</strong>, i čes<strong>to</strong> seone najatrakvnije, poznate vizure kose smojim doživljajem univerzalnog bogatstvaGrada. Vjerojatno bih snimio portretnekog od dragih mi ljudi iz Grada i jedankamen ugrađen u zidine.Razgovarajući s Damilom Kalođeromo <strong>Dubrovnik</strong>u danas, kakvim ga vidi iš<strong>to</strong> o njemu bilježi svojom kamerom,spomenuli smo nedavni performancenašeg suvremenog umjetnika SinišeLabrovića u Umjetničkoj galeriji<strong>Dubrovnik</strong>. Umjetnik je propitivaoasimilacijsku snagu jezgre dubrovačkogduha, hoće li ona nadvladati nesmiljeneapetite kapitala i svakodnevnebanalnosti. Suprotstavio je glazbudubrovačkih simfoničara brujanjumiješalice za be<strong>to</strong>n. Koliko je još snažnapjesma muza u <strong>Dubrovnik</strong>u, čuje li seuopće?Teško je ne primije da se Grad mijenja,tu zapravo i leži dio snage te skrivenesrži Grada – mogućnost prihvaćanjapromjene. Neprimjerenost apeta pakmože obuzda jedino dubrovački duh– onaj drugi, vjerojatno najvažniji diouniverzalne snage Grada. I dok je duha,pjesma muza je jača i od mješalice zabe<strong>to</strong>n, i od preglasne muzike iz obližnjeglokala.Ono čega se ipak pribojava jest krhkostduha koja može promijeniti tijek cijelepriče, a Dubrovačke ljetne igre vidi kaojedno od izvorišta iz kojega se obnavljasnaga <strong>to</strong>ga duha.46 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 47


he pho<strong>to</strong>graphic eye» perhaps«T sees the reality more clearly,precisely and profoundly than we can dowith a naked eye immersed in everydaylife. We thus re-examine the presentmoment of <strong>Dubrovnik</strong>’s reality seeingit through a pho<strong>to</strong>grapher’s lens, eye,thought and heart in order <strong>to</strong> get aclearer picture of ourselves, and in order<strong>to</strong> see better the face which we show <strong>to</strong>other people.In this issue we present the prestigiouspho<strong>to</strong>grapher of Zagreb, DamilKalogjera, who has served as theofficial pho<strong>to</strong>grapher of the <strong>Dubrovnik</strong>Summer Festival for several years now.Born in 1962, Damil Kalogjera began<strong>to</strong> publish his pho<strong>to</strong>graphs already atthe age of seventeen. Soon after that hisname began <strong>to</strong> appear in the renownedCroatian magazines. Kalogjera residesin Zagreb, but – according <strong>to</strong> thatwhich one can learn about him withoutmeeting him in person – he is a citizenof the world. His interests includearchitecture, theatre and dance, aswell as studio, fashion, applied, traveland documentary pho<strong>to</strong>graphy. Hecollaborates with various visual artists,portrays musicians and composers on aregular basis, and takes pho<strong>to</strong>graphs ofsailing regattas. Kalogjera’s connectionwith <strong>Dubrovnik</strong> - which began in hischildhood - continued with his acceptingthe post of the <strong>Dubrovnik</strong> SummerFestival’s official pho<strong>to</strong>grapher, andwith his exhibitions of pho<strong>to</strong>graphs thattestify <strong>to</strong> the time and circumstances inwhich the festival’s artistic programmeis performed.- One could say that you are not a guestin the City. Do you think that the onewho comes <strong>to</strong> <strong>Dubrovnik</strong> for the firsttime as a guest always remains its guest,because – as someone mentioned – thes<strong>to</strong>ne heart of the City is reluctant <strong>to</strong>open up? Or, that an artist feels at homewherever spiritual realms open up forhim? Do you feel <strong>Dubrovnik</strong> <strong>to</strong> be sucha place for you?It is difficult <strong>to</strong> define this never-endingconnecon between the City and me. Mygrandpa hails from the village of Čilipi, sothat the City has never been a geographicconcept for me, as long as I canremember. <strong>Dubrovnik</strong> and I are good pals.And one should look for the s<strong>to</strong>ne heartkey in his own heart. My collaboraonwith the <strong>Dubrovnik</strong> Summer Fesvalis, of course, an addional value in thisrelaonship, an entrance cket for thespace of interwoven values of that whichit is, and of that which each of us can – ifhe manages <strong>to</strong> <strong>to</strong>uch it – create.- Human faces seem <strong>to</strong> be one ofyour favourite themes. Which faceof <strong>Dubrovnik</strong> would you choose <strong>to</strong>pho<strong>to</strong>graph in order <strong>to</strong> share yourexperience of the City with a visi<strong>to</strong>r,traveller and <strong>to</strong>urist?48 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


I know <strong>Dubrovnik</strong> <strong>to</strong>o well, and its bestknownand most aracve vistas oendisagree with my experience of theCity’s universal wealth. I would probablychoose some of my favourite residents of<strong>Dubrovnik</strong>, or a s<strong>to</strong>ne built in<strong>to</strong> the citywalls.In my interview with Damil Kalogjeraabout the present-day <strong>Dubrovnik</strong>,the way he sees and portrays it withhis camera, we mentioned a recentperformance of the contemporaryCroatian artist Siniša Labrović at the<strong>Dubrovnik</strong> Art Gallery. The artistexplored the assimilation power of the<strong>Dubrovnik</strong> spirit core and its capability<strong>to</strong> overcome the merciless appetiteof capital and everyday banality. Heconfronted the music of the <strong>Dubrovnik</strong>Symphony Orchestra with the noisecreated by a concrete mixer. Howpowerful is the song of the Muses in<strong>Dubrovnik</strong>, and can one hear it at all?One cannot help nocing that the City isbeing changed. This fact actually reveals apart the power of this hidden core of theCity – the ability <strong>to</strong> accept change. Thehuge appete can, on the other hand, betamed only by the spirit of <strong>Dubrovnik</strong> –another and perhaps major part of theCity’s universal power. As long as the Cityretains its spirit, the song of the Musesremains stronger than the concrete mixernoise and the <strong>to</strong>o loud music from anearby bar.What Kalogjera worries about is thefragility of the spirit which can changethe course of the entire s<strong>to</strong>ry. Hebelieves the <strong>Dubrovnik</strong> Summer Festival<strong>to</strong> be one of the strongholds where thepower of this spirit is being res<strong>to</strong>red.The Pho<strong>to</strong>graphic Eye ofD A M I L K A L O G J E R A<strong>Dubrovnik</strong> and I are Good PalsSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 49


ALFA 2a


Stari zanatiBrodograditeljMa<strong>to</strong> DuževićRuke zgrč ene od trudaTko god ima drveni brodkoji treba popraviti, znakamo će ga odvesti - MatuDuževiću u Luku, mjes<strong>to</strong> nedalekood S<strong>to</strong>na. Početkom 20.s<strong>to</strong>ljeća sKorčule je na Pelješac došao Ma<strong>to</strong>vdjed i započeo tradiciju brodogradnjeu <strong>to</strong>m kraju. Generacije Duževićagradile su brodove, a prvi obiteljski,dug 14 metara, napravili su nakon1.svjetskog rata, za prijevoz klaka ipijeska. Od <strong>to</strong>ga su živjeli.Ma<strong>to</strong> Dužević ima 84 godine, ubrodogradnji je od 15-te, daklego<strong>to</strong>vo 70 godina. Vitalan je irazgovorljiv, dok ga slušate kao daiz njega progovara mladić koji jesa 28 godina sam, bez pomoći oca,napravio svoj prvi 14 metara dugbrod. Jedanaest mjeseci radio ga jeu Trpnju, a kad su ga ugledali u VelaLuci divili su mu se i inženjeri, abrod i danas plovi.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 51


Stari zanati“Vidiš ove ruke, ove ruke su se zgrčileod truda. Ali, kad te iste ruke uzmuplanju one energično planjanju,ne drhte.” Čvrs<strong>to</strong> i sigurno povlačipoteze olovkom na drvu dok namcrta različite modele brodova kojeje radio. Dundo Ma<strong>to</strong> je ponosanna desetke obiteljskih i sportskihbrodova od 7 do 13 metara koje suradili za naručitelje od <strong>Dubrovnik</strong>ado Cavtata. Ma<strong>to</strong> Dužević neprestanopriča o djedu,ocu, stricu i bratu skojima je radio,jer ga je kao kalafataobilježila obiteljska tradicija. Utrenutku kad uđete u radionicuprestanete ga slušati i na svezaboravite - očara vas 11 metaradug brod. Iako je nedovršen prvoš<strong>to</strong> pada na pamet jest da će s krmeproviriti Jackie Kennedy i Aris<strong>to</strong>tleOnassis. Pomalo čudna asocijacijau okruženju be<strong>to</strong>nskih zidova ipodova prekrivenih piljevinom, alivaljda za<strong>to</strong> š<strong>to</strong> njegova elegantnalinija podsjeća na brodove na kojimase ovaj par fo<strong>to</strong>grafirao. Drvo podrukom savršeno je glatko, kaosvila. “Svi smo ga danima brusiliglaspapirom da <strong>to</strong> postignemo”, pričakalafat misleći na sinove i unuka.Lako je tada razumjeti njegoveriječi da je drvena brodogradnjaumjetnost, a brodograditeljumjetnik poput kipara.Brod je dundo Ma<strong>to</strong> počeo graditiprije 6 godina, završeno je kori<strong>to</strong>i paluba, oplata je od hras<strong>to</strong>vine,paluba od tikovine.”To je moje zadnje djelo, svu svojuenergiju utrošio sam u taj brod, alinemam novaca za završiti ga, 50tisuća eura trebalo bi za opremiti ga,za elektroniku. Mogao bih ga prodati,ali neću, neka ostane k’o moje životnoi umjetničko djelo pored s<strong>to</strong>tinuizgrađenih brodova. Mogao bih gastaviti u muzej,nasred Straduna,da svi vide š<strong>to</strong> sve čovjek može rukomnapraviti.”Sredinom osamdesetih Duževići sunapravili posljednji novi brod ponarudžbi. Da plastika nije prevladaladrvenu brodogradnju možda bi idva Ma<strong>to</strong>va sina ostala s ocem uLuci, ovako obojica žive i rade u<strong>Dubrovnik</strong>u. Drvena je brodogradnjazahtjevan posao, ne radi se šablonskikao plastika, svaki je dio za sebe,nijedan nije isti. Brod ima liniju,treba je prepoznati, uskladiti, ništanije ravno, sve je zaobljeno. Drvoima dušu i ne može se usporediti splastikom koja je jeftinija i lakša zaodržavanje.Ma<strong>to</strong> Dužević i unuk Ivan u Lucipopravljaju drvene brodove. Ivanje završio s<strong>to</strong>larski obrt i prije dvijegodine preselio se djedu u Luku, želiod njega učiti. I tako Ma<strong>to</strong> Duževićprenosi na unuka svoje boga<strong>to</strong>životno iskustvo. Iako voli taj posaoi radi ga sa žarom kao i na početku,priznaje da je umoran.”A opet ne bih ja <strong>to</strong> radio u mojimgodinama da ne volim...kaže i dodajekroz smijeh. Nema ništa ljepše od lijepežene i lijepoga broda...”52 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


OLD TRADESBoat builderMa<strong>to</strong> DuževićHands gnarled by hard workPeople with wooden boats in needof repair know where <strong>to</strong> take them– <strong>to</strong> Ma<strong>to</strong> Dužević who lives in thevillage of Luka, near S<strong>to</strong>n. In the early 20 thcentury Ma<strong>to</strong>’s grandfather came fromKorčula <strong>to</strong> Pelješac and started a boatbuilding tradition there, which was passedon <strong>to</strong> several generations of the Duževićfamily. The family members built theirfirst 14-metre long boat after World WarI, which was used for the transport of limeand sand. They made a living from it.Ma<strong>to</strong> Dužević is 84. Aged 15, he becameinvolved in boat building, which hasremained his occupation for almost 70years now. Vital and talkative he appears<strong>to</strong> be the young man who at the age of 28constructed his first 14-metre long boa<strong>to</strong>n his own, without his father’s help. Heworked on it in Trpanj for eleven months.Having seen it for the first time, eventhe engineers of Vela Luka admiredthe boat, which is now still infunction.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 53


OLD TRADES- Look at these hands, theyare gnarled by hard work. However,when they grab a plane, theyplane energetically and don’tshake. Holding a pencil, he firmlyand confidently draws on woodvarious models of boats which heconstructed. Uncle Ma<strong>to</strong> takespride in dozens of 7 <strong>to</strong> 13-metrelong family and sport boats whichthey constructed for the cus<strong>to</strong>mersfrom <strong>Dubrovnik</strong> <strong>to</strong> Cavtat. A boatbuilder marked by the familytradition, Ma<strong>to</strong> Dužević keeps ontalking about his grandfather, father,uncle and brother whom he workedwith. The moment you enter hisworkshop you s<strong>to</strong>p listening <strong>to</strong> himand forget everything mesmerizedby an 11-metre long boat. Althoughthe boat has not been completed,the first thing you can think of isJackie Kennedy and Aris<strong>to</strong>tle Onassisstanding at the stern of the boat.This is a bit strange association whenyou are surrounded by concretewalls and the floor covered withsawdust, but it probably comes <strong>to</strong>your mind because its elegant shapeis reminiscent of the boats on whichthis couple were pho<strong>to</strong>graphed. Thewood under your hand is perfectlysmooth, like silk. To achieve that, allof us polished it with glass paper fordays, says the boat builder thinkingof his sons and grandson. It is thuseasy <strong>to</strong> understand his statementthat boat building is an art, andthat boat builders are like sculp<strong>to</strong>rs.Uncle Ma<strong>to</strong> began <strong>to</strong> construct theboat six years ago. The hull and thedeck have been completed, with theplanking made of oak and the deckmade of teakwood.It is my last piece, I invested all myenergy in<strong>to</strong> that boat, but I don’t havethe funds for its completion. I need 50thousand Euros <strong>to</strong> equip it and provideit with the electronics. I could sell it,but I don’t want <strong>to</strong>. Let it remain myartistic and lifetime achievement inaddition <strong>to</strong> the hundreds of boats thatwere completed. I could place in in<strong>to</strong> amuseum, in the middle of Stradun, sothat everyone can see what a man cando with his hands.In the mid 1980s his familyconstructed the last new boat oncommission. If plastic had notprevailed over wooden boat building,perhaps Ma<strong>to</strong>’s two sons wouldhave stayed with him in Luka. Beingas it is, they both live and work in<strong>Dubrovnik</strong>. Wooden boat buildingis a demanding work. It is not donein a stereotype manner as is the casewith plastic. Each part is specialand unique. The boat has a line thathas <strong>to</strong> be recognized and adjusted,nothing is straight and everythingis rounded. Wood has a soul andcannot be compared with plastic,which, on the other hand, is cheaperand easier <strong>to</strong> maintain.Ma<strong>to</strong> Dužević and his grandson Ivanrepair wooden boats in the village ofLuka. Ivan learned joiner’s trade andmoved <strong>to</strong> his grandfather in Luka inorder <strong>to</strong> gain knowledge from him.Ma<strong>to</strong> Dužević thus passes his hugelife experience on<strong>to</strong> his grandson.Although he loves the job and workswith the same enthusiasm as in thebeginning, he admits that he is tired.On the other hand, I wouldn’t still bedoing it if I didn’t love the job… sayshe, and continues with a smile. Thereis nothing more beautiful than a prettywoman and a fine boat…54 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Zaboravljeni predmeti / Forgotten ObjectsSrp i kosa56 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Napisala/By TEREZA BUCONIĆ GOVIĆdavno su doba sve baštine, polja Čučnu, drže srp u desnici, ljevicom sway rhythmically. He moves slowly, withU i po<strong>to</strong>ci bili potrebni čovjeku. zahvate otkos, odozdo presijeku ihis legs slightly apart and his arms inŽivio je od svoga rada i darova zemlje,a ta je zemlja vječi<strong>to</strong> bila obrađena,nadgledana i ljubljena.U zrelo lje<strong>to</strong> uputio bi se težak poslomveć u rano jutro. Trave bi na poljimaveć njihale visoke vlati, a među njimase crvenjeli makovi i procvale glavekamomile. Bio bi mjesec srpanj kad sesvlače sjenokoše, a po<strong>to</strong>ci i žitnjaci čisteod trava i klasova prezrelog žita.Ide čovjek poljem, a na ramenu nosikosu. Sječivo joj oštro, savijeno, ljeska nasuncu. Drška glatka, podatna ljudskojruci.Košenje sjenokoša počinje s jednog krajai zbog <strong>to</strong>ga se ritmično njiše tijelokosca. On se polako miče, nogu maloraširenih, ruku u ritmu sijača, a ispodnjegovih se nogupolože klasje u pravilnom nizu, sličnomkaligrafskom potezu vještih slikara.Kose i srpovi rade čitav <strong>to</strong>pli i veselisrpanj. Ustaju noću ili zorom, druže se sotkosom, mirišu trave, podižu prepelice,plaše kornjače, i nakon njihova prolaza,kad je livada pokošena, ži<strong>to</strong> posrpano,po<strong>to</strong>ci čisti u kamenoj kralježnici međa,dolazi sunce i poljupcima suši sokovekoji mirišu po zemlji, kruhu i čis<strong>to</strong>jljepoti bogate plodnosti.the rhythm of sowers, leaving the swathsunder his feet. The rows of mown grasssmelling of the young, green, frisky juiceare full of the beautiful, soft, purple ivaheads, wild grain and clover flowers.At the same time women cut down grasswith sickles in the overgrown stream beds.Gentle and green, they abound with softnewly grown grass under which <strong>to</strong>r<strong>to</strong>isesand snake lizards crawl and grasshoppersjump high. The sickle is curved like aspine. It quickly cuts handfuls of grassin the skilful hands of women bent inthe stream beds. Every now and thenthey pull themselves upright and placehandfuls of grass on a drys<strong>to</strong>ne wall.The sickle goes <strong>to</strong> wheat fields <strong>to</strong>o, in thenight when the moon in the skysmiles at the sickles, lookingSickle and Scytheslažu otkosi trave.like one of them. A group ofMiriše trava powomen walks dark paths in themladom, zelenom,mist wet with dew, when grasses arevrckavom sokusoft and pliant, singing in order <strong>to</strong> driveIi leži u naručjima, u pregrštima punan ancient timesaway the night fear.lijepih mekanih glava ljubičaste ive,the man neededThere where grain, wheat, lentil and peadivljeg žita i procvale djeteline.Žene za <strong>to</strong> vrijeme srpovima brsteozelenjele po<strong>to</strong>ke. U njima je blagostzelenila, mekoća izniklih trava ispodkojih se provlače kornjače i blavori, au zrak odskaču skakavci. Srp je savijenpoput kralježnice i on u vještim rukamahitro siječe rukoveti, a žene se, prignuteu uskoči po<strong>to</strong>ka, svako malo uspravljajui pregršti stavljaju na kamenu među.Srp putuje i na žitnjake, i <strong>to</strong> noću kad semjesec s neba smije srpovima, i sam nasrpove nalik. Ide kolona žena mračnimpu<strong>to</strong>vima, u sumaglici rose kad su travemekane i savitljive, a one putem pjevajuda bi otklonile noćnu zebnju i strah.Tamo gdje raste ži<strong>to</strong>, pšenica, leća igrašak, rasporede se žene poput kosaca.all property, fields and streams.He lived from his work and land’s gifts,and his land was always cultivated,cherished and loved.In midsummer he began his hard workearly in the morning. The grasses in thefield were already high, with red poppyand chamomile flowers between them.The month of July was the time whenpeople mowed grass and heavy ears ofgrain in the valleys and fields.A man walks across the field, carryinga scythe on his shoulder. Sharp andcurved, its blade glitters in the sun. Itshandle is smooth and well-suited <strong>to</strong> thehuman hand.The mowing begins from one end,which causes the scytheman’s body <strong>to</strong>grow, women line up like scythemen.They squat, hold the sickle in their righthand, grab the swaths with their left andcut them from below. The stalks are laiddown in regular rows, reminiscent of amasterful calligraphic writing.Sickles and scythes are busy during theentire warm and merry month of July.They get up at night or in the morning,associate with swaths, smell grass, andstartle quails and <strong>to</strong>r<strong>to</strong>ises. After theyleave and the grass is cut, the grain mown,and the stream beds between drys<strong>to</strong>newalls cleared, the sun comes and drieswith its kisses the juices which smell ofthe soil, bread and pure beauty of mellowfruitfulness.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 57


Sportske pričePlemenita vještina u ringu KazalištaMarina DržićaMarinko JuricaKarate i judo, borilački spor<strong>to</strong>viKkoji su se pojavili u <strong>Dubrovnik</strong>uKpočetkom 50-ih godina prošlog Ks<strong>to</strong>ljeća, potisnuli su boks. Desetakgodina boks je ‘živio’ u Gradu. Odpočetka 40-tih okupljao je dubrovačkumladost, a po<strong>to</strong>m je iščezao i ostao samou pričama.Boks je bio, kazao je Marinko Jurica,jedan od najpoznatijih dubrovačkihboksača <strong>to</strong>g vremena, ‘Plemenita vještina,a ne grub i opasan sport, legalizacija uličnetuče. Boks je imao svoja pravila i nijedozvoljavao niske udarce’.Danas, kad se prisjećamo boksa u<strong>Dubrovnik</strong>u, priče se doimaju poputbajke, a Jurica, svjedok <strong>to</strong>g vremena,kaže kako je ta ‘bajka’ počela s RatkomZvrkom. Jedan od najpoznatijih hrvatskihliterata, au<strong>to</strong>r zbirke pjesama GrgaČvarak, knjige s najvećom nakladom upovijesti hrvatske književnosti za djecu,bio je sjajan boksač. U <strong>to</strong> vrijeme drugina prvenstvu Hrvatske, a kasnije i prvakHrvatske. Pamti se njegov meč 1943.godine protiv Lodovica Giobbija, bivšegprvaka Italije iz Civitavecchije. Ringje bio u Kazalištu Marina Držića, 11.travnja 1943. godine. <strong>Dubrovnik</strong> je u <strong>to</strong>vrijeme bio pod okupacijom Talijana, a uživo<strong>to</strong>pisu Zvrka ostalo je zabilježeno kakoje bio bolji od Giobbija te kako se ‘pobjedapretjerano slavila’ zbog čega je dan poslijenajbolji dubrovački boksač bio zatvorenod strane Talijana u dubrovačkoj tvrđaviLovrjenac, gdje je bio zatvor.Jedan od najljepših i nezaboravnih mečevaodržan je u kolovozu 1950. u starojgradskoj luci, i <strong>to</strong> na catari, koja je bilaokretište za plivače, ali i pozornica zapredstavu Ribarske svađe Carla Goldonijana Dubrovačkim ljetnim igrama. Nacatari, koja je bila usidrena u Portu,bio je postavljen ring. Barkama su seprevozili boksači. Bio je <strong>to</strong> spektakl podreflek<strong>to</strong>rima. Gledatelji su bili natiskanina mulu te na zidinama. Nezaboravni su imečevi, koje su dubrovački boksači imaligostujući po Hrvatskoj te u Crnoj Gorikao i u Bosni i Hercegovini.Ivo Gavranić, Pajo Mitrović, MarioBabarović, Pušo Kurbelašvili, RatkoZvrko, Marinko Jurica... To su imena prvegeneracije dubrovačkih boksača.- Svi mladići su bili veliki entuzijasti,zaljubljenici u boks. Bili smo siromašni,na<strong>grada</strong> za pobjedu nam je bio dodatniobrok, jer u <strong>to</strong> vrijeme, nakon Drugogsvjetskog rata, tko je imao za jest, taj jebio bogat, a mi smo kao sportaši imali tajdodatak s kojim smo bili prezadovoljni.Međutim, iako smo bili siromašni, bili smopuni duha, veseli, uživali u boksu - kazaoje Jurica.Sačuvao je brojne novinske članke,koji svjedoče o ‘desetljeću boksa u<strong>Dubrovnik</strong>u’.- Više od 2 tisuće gledatelja bilo je 1950.na boksačkoj priredbi u <strong>Dubrovnik</strong>u.Uglavnom, kad je bio boks meč u<strong>Dubrovnik</strong>u, koliko je bilo mjesta, <strong>to</strong>likoje ljudi bilo uokolo ringa. Uvijek puno.Bili su <strong>to</strong> uistinu nezaboravni dani.Poslije, mlađi su nastavili školovanje izvan<strong>Dubrovnik</strong>a, mi stariji smo počeli raditi.Nije imao tko nastaviti s radom. Šteta,međutim, ipak je jedno desetljeće trajalata sportska bajka u <strong>Dubrovnik</strong>u, priča oboksu, sportu koji je imao svoju ljepotu -zaključio je Jurica.Karate and Judo, the contactKsports that appeared inK<strong>Dubrovnik</strong> in the early K1950s, superseded boxing. Boxing“lived” in the City for some tenyears. From the beginning of the1940s young people of <strong>Dubrovnik</strong>were engaged in boxing, whichlater disappeared and is nowmentioned only in s<strong>to</strong>ries.According <strong>to</strong> Marinko Jurica, oneof <strong>Dubrovnik</strong>’s best known boxersat the time, boxing was a nobleart and not a rough and dangeroussport, a legalisation of streetDu58 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


Sports TalesNapisaO/By TONČI VLAŠIĆfighting. Boxing had its rules and did notallow hitting below the belt.When one now talks about boxing in<strong>Dubrovnik</strong>, the s<strong>to</strong>ries about it seemlike fairy tales. A witness <strong>to</strong> that time,Jurica says that „the s<strong>to</strong>ry“ beganwith Ratko Zvrko. One of Croatia’sbest known writers and the author ofthe collection of poems entitled GrgaČvarak, which had the largest printingrun in the his<strong>to</strong>ry of Croatian children’sliterature, was also an excellent boxer.At that time Ratko Zvrko was rankedsecond in the Croatian Championship,and later became a Croatian Champion.People still remember his match in 1943against Lodovico Giobbi, a former Italianchampion from Civitavecchia. The ringwas set up in the Marin Držić Theatreon 11 April 1943, while <strong>Dubrovnik</strong> wasunder the Italian occupation. According<strong>to</strong> his biography, Zvrko defeated Giobbiand „the celebration of the vic<strong>to</strong>ry was<strong>to</strong>o enthusiastic“. The following day, theItalians put <strong>Dubrovnik</strong>’s best boxer in<strong>to</strong>the prison located at Fort Lovrjenac.One of the finest and most unforgettablematches <strong>to</strong>ok place in August, 1950in the Old City harbour, on a floatingThe Noble Art in the Marin DržićTheatre’s Ringplatform which swimmersused as a turning point andwhich served as a stage forCarlo Goldoni’s play FishermenQuarrels performed within the<strong>Dubrovnik</strong> Summer Festival.The ring was set up on thefloating platform anchored inthe harbour, and the boxerswere taken there in little boats.It was a spectacle under thefloodlights, while the specta<strong>to</strong>rscrowded on the dock and thecity walls. The unforgettablematches of the <strong>Dubrovnik</strong> boxers includedthose in Croatia, Montenegro and Bosniaand Herzegovina.Boks mečevi su se održavali u staroj gradskoj luci.The boxing matches <strong>to</strong>ok place at the Old City harbour.The first generation of <strong>Dubrovnik</strong> boxerscomprised Ivo Gavranić, Pajo Mitrović,Mario Babarović, Pušo Kurbelašvili, RatkoZvrko, Marinko Jurica...- Those young men were all greatenthusiasts and lovers of boxing. We werepoor, and the award for winning a matchwas an extra meal. At the time followingBoks je 50-ih bio popularan među dubrovaćkim mladićima.In the 1950s boxing was popular among young men of <strong>Dubrovnik</strong>.World War II those who had food wereconsidered <strong>to</strong> be rich. As athletes, wehad that additional meal, which made usmore than happy. In spite of our poverty,we were rich in spirit, joyful and enjoyedboxing – says Jurica.He has preserved a large number ofarticles which testify <strong>to</strong> the „boxingdecade in <strong>Dubrovnik</strong>“.- In 1950 a boxing match in <strong>Dubrovnik</strong>had more than two thousand specta<strong>to</strong>rs.In most cases, the number of specta<strong>to</strong>rsmatched the number of seats around thering. The audi<strong>to</strong>rium was always full.Those were memorable days indeed. Afterthat, the younger boxers continued theirstudies outside <strong>Dubrovnik</strong>, while we, theolder ones, began <strong>to</strong> work. There wasno one <strong>to</strong> continue what we had started.What a pity! Nevertheless, the <strong>Dubrovnik</strong>sports tale, the s<strong>to</strong>ry of boxing whichwas beautiful indeed, lasted one decade -concluded Jurica.brovnik– Grad Boksathe Cityof BoxingSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 59


Culinary CornerAn old and nutritious plant,Athe artichoke has been highlyAvalued in this area. Unique Ain the vegetable world, this plantthat fires the imagination reminiscen<strong>to</strong>f distant and unknown lands is aperennial thistle originating from theMediterranean region. Cultivated bythe ancient Egyptians, the artichokewas first brought <strong>to</strong> Spain by the Arabs,and later <strong>to</strong> Italy (in the 15th century),and France and England (in the 16thcentury).Edible parts of this aris<strong>to</strong>crat amongplants include young and unopenedbuds. These unusual grey-greenheads, consisting of the fleshy leavesarrayed like roof tiles, are consideredda gastronomic speciality. Actually,the plant’s tenderest part is the leastnutritive. To put it briefly, we use onlyone fifth of the plant’s nutritional value,which is really a pity. The remainingparts of the artichoke are incrediblybitter and considered <strong>to</strong> cause increasedpassing of bile and urine. Extensivescientific research proved the artichokeextract <strong>to</strong> have medicinal propertiesand expanded our knowledge of thisvaluable plant. After the fall of Rome,the artichoke almost fell in<strong>to</strong> oblivion,in order <strong>to</strong> experience a true renaissancein the 15th century, as was the case withthe arts. In the early 16th century,highly valued for its unusual shape,the artichoke was cultivated as adecorative plant and regularlyconsumed in high class mansionsand Christian monasteries. Namedafter its exotic appearance, theartichoke has been present in<strong>Dubrovnik</strong> for many centuries.Old <strong>Dubrovnik</strong>’s renaissancedishes often included thishighlyappreciated delicacy. Havingmanaged <strong>to</strong> preserve a part of theprestige it earned throughout his<strong>to</strong>ry,the artichoke is nowadays generallyavailable.The energetic value of artichoke (40kcal per 100 g) approximately matchesthat of carrot, i.e. it belongs <strong>to</strong> themedium energy value food category.Although available only in springand early summer, the fresh artichokedeserves our full attention: it hasoutstanding medicinal properties, it isdelicious, and you can use it <strong>to</strong> preparedelicious festive dishes.– THE FLOWEROF THEMEDITERRANEANedArtich62 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


y JOSIP ŽUVELAokePreparation Method:Clean the archokes, chop off thestalk and remove the outer (older) leaves. Boilfor half an hour, strain and dry thoroughly. Mixbread crumps with grated home-made cheese,chopped garlic, thyme, dill, olive oil, pepperand salt in a bowl.Spread the archoke leaves and fill thespace between them with the bread crumpsstuffing. Put the filled archokes, base side-a Pyrex dish with a lid. The down, in<strong>to</strong> spacebetweenthe archokes should be 4 <strong>to</strong> 5 cm.In a separate bowl combine springbroad beans and green peas, season themwith the chopped dill, pepper and salt, and mixthoroughly.Fill the space between the archokeswith the broad beans and green peas mixture.Add olive oil and water unl the archoke <strong>to</strong>psare completely covered. Cover with the lid andbake at 160 - 180º C unl so.The stuffed archokes are best servedin the Pyrex dish in which they have been prepared.Otherwise, put the broad beans andgreen peas on the serving dish, and place thearchokes poured over with their own sauceon the vegetables.This dish is made only from fresh ar-chokes. The season of fresh archokes coincideswith that of spring broad beans andgreen peas. Stuffed archokes can be servedeither hot or cold.Punjene artičoke nadubrovački način(Normativ za 5 osoba)Stuffed Artichokes<strong>Dubrovnik</strong> Style(Ingredients for 5 persons)- artičoke- Artichokes- krušne mrvice (prezlo)- Bread crumbs- sir (domaći tvrdi ovčji)- Home-made hard goat cheese- češnjak- Garlic- peršin (u listu)- Parsley (leaves)- majčina dušica- Thyme- kopar- Dill- ulje (maslinovo)- Olive oil- mladi bob (zrna-bobaci)- Spring broad beans (shelled)- mladi grašak(zrna)- Green peas- papar- Pepper- sol- Salt75 dag10 dag6 dag3,5 dag4 dag0,9 dag5 dag1,5 dl35 dag30 dag0,007 dag2 dagSUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 63


64 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


PROGRAM DOGAĐANJA 2011. / 2012.od 18. svibnja 2011. – 18. rujna 2011.Knežev dvorIzložba:RUĐER BOŠKOVIĆ – GENIJ 18. STOLJEĆAod 4. – 5. lipnja 2011.Bazen u GružuMEĐUNARODNO PLIVAČKO NATJECANE“ZLATNI ORLANDO”od 23. – 25. lipnja 2011.Taraca tvrđave RevelinDUBROVNIK FASHION WEEK & SENSOR FESTwww.dubrovnikfashionweek.com29. lipnja 2011. – 2. srpnja 2011.Atrij Kneževog dvoraDUBROVAČKI MEĐUNARODNI OPERNIFESTIVALwww.dubrovnik-opera-fesval.comod 10. srpnja 2011. – 25. kolovoza 2011.62. DUBROVAČKE LJETNE IGREwww.dubrovnik-fesval.hrod 1. srpnja 2011. – 1. rujna 2011.FESTIVAL URBANE KULTURE “RE-AKCIJA”12. srpnja 2011. – 13. kolovoza 2011.DIVLJA LIGAwww.divljaliga.hr24. srpnja 2011.FESTA SVETOGA JAKOVA PIPUNARAod 31. srpnja 2011. – 3. kolovoza 2011.DUBROVNIK FILM MEETINGwww.dubrovnikevents.com5. – 7. kolovoza 2011.Orebić – <strong>Dubrovnik</strong>JUŽNODALMATINSKA REGATAod 27. kolovoza 2011. – 8. rujna 2011.FESTIVAL KOMORNE GLAZBE “JULIAN RACHLINI PRIJATELJI”od 4. – 14. kolovoza 2011.O<strong>to</strong>k ŠipanLJETNA ŠKOLA “ŠIPAN”od 15. - 20. rujna 2011.MEĐUNARODNI FESTIVAL RANE GLAZBEDUBROVNIK27. rujna 2011.PROSLAVA MEĐUNARODNOG DANA TURIZMAod 1. – 2. lis<strong>to</strong>pada 2011.ispred Crkve sv. VlahaPETI FESTIVAL PEKMEZA, DŽEMA IMARMELADEwww.desa-dubrovnik.hrod 15. – 31. lis<strong>to</strong>pada 2011.Tenis tereni Športskog tenis kluba <strong>Dubrovnik</strong> itenis tereni HTC Babin kukMEĐUNARODNI TENIS TURNIRIITF MENS FUTURES – SENIORIITF WOMENS CIRCUITod 5. – 6. studenog 2011.Gospino poljeMEĐUNARODNI JUDO TURNIR ZA SENIORE ISENIORKE “ KUP DUBROVNIKA”SUMMER 2011od 13 prosinca 2011. – 6. siječnja 2011.BOŽIĆNI SAJAM31. prosinca 2011.DOČEK NOVE GODINE NA STRADUNU27. siječnja 2012.NOĆ MUZEJAwww.mdc.hrsiječanj – veljača 2012.FESTA 2012.2. veljače 2012.ispred palače SponzeDAN LJUTE NARANČEwww.desa-dubrovnik.hr2. veljače 2012.Kandelora, ispred Crkve sv. VlahaSVEČANO OTVARANJE FESTE SVETOG VLAHA3. veljače 2012.FESTA SVETOG VLAHAod 10. – 26. veljače 2012.DUBROVNIK KARNEVAL FESTwww.karnevalfest.hrod 18. veljače 2012.KOMPETECIJUN U SPRAVLJANJU ŠPORKIJEHMAKARULAveljača 2012.ČETIRI DANA DUBROVAČKOG KARNEVALA<strong>21.</strong> veljače 2012.Kazalište Marina DržićaULTIMI OD KARNEVALAod 3. ožujka 2012. – 3. svibnja 2012.Kulturno – povijesni muzej, Pomorski muzej,Etnografski muzejIZLOŽBASVETI VLAHO U POVIJESTI I UMJETNOSTIwww.mdc.hr18. ožujka 2012.StradunFESTA OD KAMENICAožujak 2012.9. MEDITERANSKI SAJAM ZDRAVE PREHRANE,LJEKOVITOG BILJA I ZELENOG PODUZETNIŠTVAod 31. ožujka 2012. – 9. travnja 2012.USKRSNI SAJAMtravanj 2012.LIBERTAS FILM FESTIVALwww.libertasfilmfesval.comtravanj 2012.SAJAM CVIJEĆA9. travnja 2012.USKRSNI PROGRAM NA STRADUNUod 23. travnja 2012. – 7. svibnja 2012.DUBROVNIK SHAKESPEARE FESTIVALweb: www.dubrovnikshakespearefesval.comlipanj 2012.Bazen u GružuMEĐUNARODNO PLIVAČKO NATJECANE“ZLATNI ORLANDO”od 22. – 25. lipnja 2012.DUBROVNIK FASHION WEEKwww.dubrovnikfashionweek.comod 27. – 30. lipnja 2012.DUBROVAČKI MEĐUNARODNI OPERNIFESTIVALwww.dubrovnik-opera-fesval.comsrpanj – kolovoz 2012.DUBROVNIK FILM MEETINGwww.dubrovnikevents.comod 10. srpnja 2012. – 5. kolovoza 2012.DIVLJA LIGAwww.divljaliga.hrod 1. srpnja 2012. – 1. rujna 2012..FESTVAL URBANE KULTURE “RE-AKCIJA”od 10. srpnja 2012. – 25. kolovoza 2012.63. DUBROVAČKE LJETNE IGREweb: www.dubrovnik-fesval.hr24. srpnja 2012.FESTA SVETOGA JAKOVA PIPUNARAod 3. – 5. kolovoza 2012.Orebić - <strong>Dubrovnik</strong>JUŽNODALMATINSKA REGATAod 6. – 22. rujna 2012.FESTIVAL KOMORNE GLAZBE “JULIAN RACHLINI PRIJATELJI”27. rujna 2012.PROSLAVA MEĐUNARODNOG DANA TURIZMAlis<strong>to</strong>pad 2012.Tenis tereni Športskog tenis kluba <strong>Dubrovnik</strong> itenis tereni HTC Babin kukMEĐUNARODNI TENIS TURNIRIITF MENS FUTURES – SENIORIITF WOMENS CIRCUITod 6. – 7. lis<strong>to</strong>pada 2012.ispred Crkve sv. VlahaŠESTI FESTIVAL PEKMEZA, DŽEMA IMARMELADEwww.desa-dubrovnik.hrod 22 – 25. lis<strong>to</strong>pada 2012.MEĐUNARODNI FESTIVAL ZBOROVAod 3. – 4. studenog 2012.Gospino poljeMEĐUNARODNI JUDO TURNIR ZA SENIORE ISENIORKE “KUP DUBROVNIKA”od 13. prosinca 2012. – 6. siječnja 2012.BOŽIĆNI SAJAM31. prosinca 2012.StradunDOČEK NOVE GODINE NA STRADUNUWELCOME TO DUBROVNIK 65


EVENTS PROGRAMME 2011 – 201218 May 2011 – 18 September 2011Rec<strong>to</strong>r’s PalaceEXHIBITIONRUĐER BOŠKOVIĆ THE 18 TH CENTURYGENIUS4 – 5 June 2011Gruž Swimming - PoolINTERNATIONAL JUNIOR SWIMMING CONTEST“THE GOLDEN ORLANDO”23 – 25 June 2011Fort Revelin TerraceDUBROVNIK FASHION WEEK & SENSOR FESTwww.dubrovnikfashionweek.com29 June 2011 – 2 July 2011Rec<strong>to</strong>r’s Palace AtriumDUBROVNIK INTERNATIONAL OPERA FESTIVALwww.dubrovnik-opera-fesval.com10 July 2011 – 25 August 201162nd DUBROVNIK SUMMER FESTIVALwww.dubrovnik-fesval.hr1 July 2011 – 1 September 2011RE-ACTION FESTIVAL OF URBAN CULTURE12 July 2011 – 13 August 2011WATERPOLO WILD LEAGUEwww.divljaliga.hr24 July 2011ST JAMES PIPUNAR DAY31. July 2011 – 3 August 2011DUBROVNIK FILM MEETINGwww.dubrovnikevents.com5 – 7 August 2011Orebić - <strong>Dubrovnik</strong>SOUTH DALMATIAN REGATTA27 August 2011 – 8 September 2011FESTIVAL OF CHAMBER MUSIC “JULIANRACHLIN & FRIENDS”4 – 14 August 2011Island of Šipan“ŠIPAN” SUMMER SCHOOL15 – 20 September 2011DUBROVNIK INTERNATIONAL EARLY MUSICFESTIVAL27 September 2011WORLD TOURISM DAY CELEBRATION1 – 2 Oc<strong>to</strong>ber 2011in front of St Blaise’s Church5th FESTIVAL OF JAM AND MARMALADEwww.desa-dubrovnik.hr15 – 31 Oc<strong>to</strong>ber 2011Lapad Tennis Courts & HTC Babin – kuk TennisCourtsINTERNATIONAL TENNIS TOURNAMENTSITF MENS FUTURES – SENIORSITF WOMENS CIRCUIT5 – 6 November 2011Gospino poljeINTERNATIONAL JUDO TOURNAMENT FORSENIORS “DUBROVNIK CUP”13 December 2011 – 6 January 2011CHRISTMASS FAIR31 December 2011DUBROVNIK NEW YEAR’S PARTY27 January 2012MUSEUMS OPEN NIGHTwww.mdc.hrJanuary – February 2012FESTA 20122 February 2012in front of Sponza PalaceSOUR ORANGE DAYwww.desa-dubrovnik.hr2 February 2012Candlemass, in front of St Blaise’s ChurchOPENING CEREMONY OF SAINT BLAISEFESTIVAL3 February 2011SAINT BLAISE FESTIVAL10 - 26 February 2012DUBROVNIK CARNIVAL FESTIVALwww.karnevalfest.hr18 February 2012SPORCHI MACARONI CULINARY COMPETITIONFebruary 2012FOUR DAYS OF THE DUBROVNIK CARNIVAL21 February 2012Marin Držić TheatreTHE LAST MASKED BALL3 March 2012 – 3 may 2012Cultural His<strong>to</strong>rical MuseumEXHIBITIONSAINT BLAISE IN HISTORY AND ARTwww.mdc.hr18 March 2011StradunOYSTER FESTIVALMarch 20129th MEDITERRANEAN FAIR OF HEALTHYFOOD, MEDICAL HERBS AND GREENENTREPRENEURSHIP31 march 2012 – 9 April 2012EASTER FAIRApril 2012LIBERTAS FILM FESTIVALwww.libertasfilmfesval.comApril 2012SAJAM CVIJEĆA /FLOWER FAIR9 April 2012USKRSNI PROGRAM NA STRADUNU /EASTER PROGRAMME IN STRADUN23 April 2012 – 7 May 2012DUBROVNIK SHAKESPEARE FESTIVALweb: www.dubrovnikshakespearefesval.comlipanj 2012 / June 2012Gruž Swimming-poolGOLDEN ORLANDO INTERNATIONALSWIMMING CONTEST22 – 25 June 2012DUBROVNIK FASHION WEEKwww.dubrovnikfashionweek.com27 – 30 June 2012DUBROVNIK INTERNATIONAL OPERA FESTIVALwww.dubrovnik-opera-fesval.comJuly – August 2012DUBROVNIK FILM MEETINGwww.dubrovnikevents.com10 July 2012 – 5 August 2012WATERPOLO WILD LEAGUEwww.divljaliga.hr1 July 2012 – 1 September 2012RE-ACTION FESTIVAL OF URBAN CULTURE10 July 2011 – 25 August 201163rd DUBROVNIK SUMMER FESTIVALweb: www.dubrovnik-fesval.hr24 July 2012ST JAMES PIPUNAR DAY3 – 5 August 2012Orebić - <strong>Dubrovnik</strong>SOUTH DALMATIAN REGATTA6 – 22 September 2012FESTIVAL OF CHAMBER MUSIC “JULIANRACHLIN & FRIENDS”27 September 2012WORLD TOURISM DAY CELEBRATIONOc<strong>to</strong>ber 2012Lapad Tennis Courts &HTC Babin – kuk Tennis CourtsINTERNATIONAL TENNIS TOURNAMENTSITF MENS FUTURES – SENIORSITF WOMENS CIRCUIT6 – 7 Oc<strong>to</strong>ber 2012in front of St Blaise’s Church6th FESTIVAL OF JAM AND MARMALADEwww.desa-dubrovnik.hr22 – 25 Oc<strong>to</strong>ber 2012INTERNATIONAL CHOIR FESTIVAL3 – 4 November 2012Gospino poljeINTERNATIONAL JUDO TOURNAMENT FORSENIORS “DUBROVNIK CUP”13 December 2012 – 6 January 2012CHRISTMASS FAIR31 December 2012StradunDUBROVNIK NEW YEAR’S PARTY66 DOBRODOŠLI U DUBROVNIK LJETO 2011.


<strong>Dubrovnik</strong> Tourist Board and Visa welcome you

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!