21. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

Napisala MARIJA MARUŠIĆ ČIZMIĆŠkola koja je iznjedrila dubrovački intelektualni cvijetŠkolstvo u Dubrovnikuima znatnu tradiciju. Od1333. djelovala je u Gradugramatička škola, a od 15. st. djelujeGimnazija u kojoj su radili talijanski(Filip de Diversis), ali i dubrovačkiučitelji (Ilija Crijević). Za razvojškolstva od iznimne je važnosti bilaodluka iz 1455. da nitko nepismen nemože biti članom Velikog vijeća.Zbognezadovoljstva Dubrovčana talijanskimučiteljima, dubrovački nadbiskup,književnik i povijesničar LodovicoBeccadelli već 1555. zagovara kodisusovačkog reda da u Gradu otvorekolegij. Isusovci su, naime, do tadarazvili veliku djelatnost na područjuškolstva, osnivajući kolegije, sjemeništai sveučilišta, a osobitu pozornostposvećivali su osnivanju gimnazija upograničnim područjima (Petrovaradin,Osijek, Požega). Nakon 1626. VladaDubrovačke Republike povjeravagramatičku školu dubrovačkimdominikancima, a zalaganjemgeneralnog vikara Dubrovačkedominikanske kongregacije RajmundaZamanje u svom samostanu otvarajuprvu javnu gimnaziju. Isusovci uDubrovnik počinju dolaziti pojedinačno,tako da od 1604. – 1612. djeluje misija,a od 1619.-1639. rezidencija. Kolegijse osniva 1658.godine. Zahvaljujućidonaciji i zauzimanju dubrovačkogisusovca Marina Gundulića (†1647.),gradnju zgrade Kolegija započinje o.Orsat Ranjina, po nacrtima isusovačkogbrata i pomoćnika Serafina Fabiana.Zgrada Kolegija znatno je oštećenau potresu 1667., a fra Vito Andrijaševićpiše Diodoru Boždariću u Anconu kakosu učenici i profesori danima zakopaniuzalud tražili pomoć. Obnovu školepomogao je opet vlastelin iz rodautemeljitelja, Frano Gundulić. Nakonpotresa nastava je ponovno započela1671.godine. Škola je imala tri stupnja:gramatiku, humanioru i retoriku, apredavale su se još i filozofija i moralnateologija. Gradnja zgrade konačno jedovršena 1696., s dodatcima i u prvojpol. 18. stoljeća. Gradnja glasovitogstubišta (»Skalina od Jezuita«) započetaje 1735., a osmislio ga je PietroPassalacqua iz Messine. Temeljnimobilježjima skalinada podsjeća naglasovitu rimsku Scala di Spagna, uskromnijoj izvedbi. Na vrhu stubišta,u sredini ograde, nalazi se natpisCOLLEGIVM RHAGVSINVM, soštećena dva posljednja broja na godini(1765.). Natpis je postavljen nakonukinuća isusovačkog reda, a prvotnoje glasio: COLLEGIUM SOCIETATISIESU.Kolegij je predstavljaotemelj naobrazbe mnogih uglednihDubrovčana: iz njega su se iznjedriliznameniti gramatičari i leksikografi,književnici na latinskom i hrvatskomjeziku, filozofi i prirodoznanstveniistraživači koji su djelovali u domovinii europskim središtima. Uz djelovanjeKolegija vezana su mnoga poznataimena, prije svih Ruđer Bošković, zatimÐuro Baglivi, Rajmund Kunić, BernardZamanja, Ðuro Bašić, Bartol Kašić,Jakov Mikalja, Benedikt Rogačić, IvanMarija Matijašević, Ignjat Ðurđević,Ardelio Della Bella, Francesco MariaAppendini i dr. Kolegij je imao i bogatuknjižnicu, najveći dio koje se danasnalazi u sklopu Znanstvene knjižnice uDubrovniku, a dio je ostao u vlasništvuRezidencije Družbe Isusove. Odlukompape Klementa XIV. 1773. ukinut jeisusovački red, a Kolegij je prešao uvlasništvo dubrovačkog nadbiskupa.Četiri godine kasnije (1777.), po naloguSvete Stolice i dekretom dubrovačkognadbiskupa Pugliesija, kojem jeprethodila odluka Senata DubrovačkeRepublike, predan je redovnicimapijaristima (skolopi) „u svrhu da budeuzdržan Zavod za javnu nastavu“. Taj jezavod djelovao do francuske okupacijeDubrovačke Republike, kada je zgradaKolegija prenamijenjena u vojničkubolnicu. Godine 1808. otvoren je licej usklopu bivšeg Samostana sv. Katarine.Za austrijske vladavine u Dalmacijizgrada je mijenjala i vlasnike i namjenu,a u vlasništvo Biskupije vraćena je1941.Godine 1850. u Dubrovniku jeosnovano Biskupsko sjemenište (do1991.), a od 1948. u zgradi Kolegijadjeluje Humanistička srednja školaRuđera Boškovića koja će nekolikodesetljeća djelovati kao privatna škola.Pravo javnosti stječe 1991., a od2007. nosi naziv Biskupijska klasičnagimnazija Ruđera Boškovića s pravomjavnosti.SUMMER 2011WELCOME TO DUBROVNIK 13