10.01.2015 Views

Magazine Te U'i Mata n° 26 - Université de la Polynésie Française

Magazine Te U'i Mata n° 26 - Université de la Polynésie Française

Magazine Te U'i Mata n° 26 - Université de la Polynésie Française

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

eo maohi<br />

TE TATARAMOA<br />

I te motu ra no Tahaa, te tupu nei te ho’e<br />

tumu ra’au pi’ihia te TATARAMOA. <strong>Te</strong><br />

parauhia ra e e pito teie no na maehaa e<br />

piti oia hoi o Hei’ura’itera’i e o Taarii.<br />

I te ho’e tau te vai ra te ho’e ta’ata no Poutoru<br />

mai o ia. <strong>Te</strong> fa’aea nei o ia i te motu<br />

no Raiatea. O Tuturiteautama tona i’oa. E<br />

tau maoro i muri mai, ua ta’oto o ia i te ho’e<br />

vahine. <strong>Te</strong>ie ra, i te taime a to ai taua vahine<br />

ra, fa’arue atu ra o Tuturiteautama ia na.<br />

Fa’aea a’e ra o ia i te tahi atu vahine ‘api.<br />

I te taime a fanau ai te vahine matamua, ua<br />

‘opua teie vahine e rave i ta na mau tamari’i<br />

no te fa’aho’i atu ia raua to’opiti i te fenua<br />

‘ai’a no reira mai to raua metua tane, to<br />

raua mau tupuna.<br />

E aha te ‘ohipa ta te metua vahine i rave <br />

Ua tu’u o ia i teie na tamari’i i roto i te ho’e<br />

poti tima ha’apainu atu ai i Poutoru. E Taurere<br />

ia te mata’i i te reira taime. Painu atu<br />

ra teie poti tima iti e ‘iri mai nei i te ‘otu’e<br />

ihoa, i te ‘oti’a e ta’a’e atu ai o Hou’ino e o<br />

Poutoru.<br />

<strong>Te</strong> i’oa o taua ‘outu ra o Otu’eheru ia. I te<br />

reira vahi, te noho ra ia te tahi ru’au o te<br />

ora ra i te orara’a tautai. Ia tae ra i te ahiahi<br />

e haere ia teie nei ru’au e tautai.<br />

Parau atu ra teie ru’au i ta na iho vahine :<br />

_« E Taarii vahine, a fa’aea noa iho oe i te<br />

fare nei ».<br />

Na o atu ra te vahine : « E na reira ia e<br />

papa »<br />

Haere atu ra teie ru’au i tahatai. Ha’amata<br />

atu ra o ia i te rave i ta na tautai hi nape.<br />

Fa’aro’o atu ra o ia i te ho’e reo iti haeha’a roa<br />

N° <strong>26</strong> | Déc - Jan - Fév 2010<br />

e te maru i te pi’ira’a mai mai tahatai mai.<br />

E teie te reo o ta na i fa’aro’o :<br />

« E rua, E rua, E rua e, fafa mai te ava i<br />

To’anui, ia ‘ite maua i to maua na metua ia<br />

aruriri ia arurara, ia aru taua Niua »<br />

Fariu a’e ra teie ru’au e te pi’ira’a e : « e reo<br />

ta’u i fa’aro’o a’e nei i te fa’atenitenira’a, a<br />

hani a tapiti na »<br />

« E rua, E rua, E rua e, fafa mai te ava i<br />

To’anui, ia ‘ite maua i to maua na metua ia<br />

aruriri ia arurara, ia aru taua Niua »<br />

I taua taime ra, ‘ite a’e ra teie ru’au i te poti<br />

tima i te painu noa ra’a i tahatai.. Haere atu<br />

ra o ia e hi’o i pi’iha’iho. I te taime a piri ai o<br />

ia i taua poti ra, ua ‘ite ia o ia e piti nau tamari’i<br />

i roto, ho’e tamaroa e ho’e tamahine.<br />

Ua pi’i atu ra teie ru’au i ta na vahine ra o<br />

Taarii vahine ia haere mai e hi’o.<br />

Tapapa mai nei o Taarii vahine haere roa<br />

atu i pi’iha’iho i te poti tima. I to na hi’ora’a<br />

i roto aue a’e ra o ia ma te parau atu :<br />

_« Aue ! E tamari’i, e ‘aiu, e piti ato’a ra tamari’i,<br />

ho’e ia tamaroa e ho’e tamahine »<br />

Ua ‘oa’oa teie nau ru’au. E teie ia ta raua<br />

i mana’o : e rave i na tama to’opiti no te<br />

fa’a’amu atu ia raua. <strong>Te</strong> ‘ohipa matamua o<br />

ta raua i rave oia ho’i e rave i teie nau tamari’i,<br />

tapu atu ai i to raua pito. <strong>Te</strong> piti o te<br />

‘ohipa ta raua i rave o te topara’a i’oa ia no<br />

na maeha’a oia ho’i o Ta’ari’i te tamaroa e o<br />

hei’ura i te rta’i te tamahine.<br />

Ua rave o ia i te ‘ofe e vai nei i ni’a iho i te<br />

ho’e motu tei parauhia o To’ahuapuhi no te<br />

tapu atu i te pito o na maeha’a. Ia oti, rave<br />

24<br />

atu ra raua i te pufenua, ‘afa’i atu ra i ni’a i<br />

te ho’e pa’epa’e, i te pori o Apu. <strong>Te</strong> parauhia<br />

ra e e pa’epa’e arure teie pa’epa’e. ua ma’iti<br />

ia raua i teie nei pa’epa’e no te tanu atu i te<br />

pufenua no na maeha’a nei.<br />

E i muri iho, tau maoro i muri mai i te vahi<br />

a tanuhia ai i te pufenua no na maeha’a nei<br />

tupu iho ra te tahi tumu ra’au. <strong>Te</strong> parauhia<br />

ra e o te pufenua ia teie i tupu mai. Ua topahia<br />

te i’oa o teie tumu ei TATARAMOA.<br />

I teie mahana, te vai noa ra teie tumu ra’a’au,<br />

e hotura’a ta’a’e roa tona, inaha mai te pohue<br />

ra te huru tona tupura’a. E toro haere noa<br />

oia na roto i te mau uru ra’a’u.<br />

Eita ia teie tumu e tupu ha noa i te mau vahi<br />

ato’a.<br />

Inaha , e ua tamata te tahi mau ta’ata e tapu<br />

i te tahi ama’a no te tanu i roto i to ratou<br />

‘aua, e tau mahana noa i muri mai e pohe<br />

taua tumu ra.<br />

No reira , I Taha’a, tei roto noa ia i te mata’eina’a<br />

no poutoru e ‘itehia ai teie tumu<br />

ra’au ta’a’e roa.<br />

<strong>Te</strong> vai nei oia i ni’a i te ho’e mou’a o te ho’e<br />

tuha’a fenua pi’ihia o APU.<br />

E ia hina’aro ana’e e mata’ita’i i te Tataramoa,<br />

titau hia e ho’e hora e te afa no te haere atu<br />

i taua vahi ra.<br />

<strong>Te</strong> vai nei ihoa te mau ta’ata tumu no taua<br />

mata’eina’a ra oia ho’i o POUTORU e ti’a nei<br />

i reira no te pofa’ira’a mai i te Tataramoa.<br />

No te fa’anehenehe i to ratou ‘ahu aore ra e<br />

ha’amani i te tahi fifi arapo’a, te hei upo’o e<br />

te vai atura …<br />

<strong>Te</strong>ra ia te tahi parau no ni’a i te TATARA-<br />

MOA.<br />

> Steven et Lei<strong>la</strong> M.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!