Magazine Te U'i Mata n° 26 - Université de la Polynésie Française
Magazine Te U'i Mata n° 26 - Université de la Polynésie Française
Magazine Te U'i Mata n° 26 - Université de la Polynésie Française
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
eo maohi<br />
TE TATARAMOA<br />
I te motu ra no Tahaa, te tupu nei te ho’e<br />
tumu ra’au pi’ihia te TATARAMOA. <strong>Te</strong><br />
parauhia ra e e pito teie no na maehaa e<br />
piti oia hoi o Hei’ura’itera’i e o Taarii.<br />
I te ho’e tau te vai ra te ho’e ta’ata no Poutoru<br />
mai o ia. <strong>Te</strong> fa’aea nei o ia i te motu<br />
no Raiatea. O Tuturiteautama tona i’oa. E<br />
tau maoro i muri mai, ua ta’oto o ia i te ho’e<br />
vahine. <strong>Te</strong>ie ra, i te taime a to ai taua vahine<br />
ra, fa’arue atu ra o Tuturiteautama ia na.<br />
Fa’aea a’e ra o ia i te tahi atu vahine ‘api.<br />
I te taime a fanau ai te vahine matamua, ua<br />
‘opua teie vahine e rave i ta na mau tamari’i<br />
no te fa’aho’i atu ia raua to’opiti i te fenua<br />
‘ai’a no reira mai to raua metua tane, to<br />
raua mau tupuna.<br />
E aha te ‘ohipa ta te metua vahine i rave <br />
Ua tu’u o ia i teie na tamari’i i roto i te ho’e<br />
poti tima ha’apainu atu ai i Poutoru. E Taurere<br />
ia te mata’i i te reira taime. Painu atu<br />
ra teie poti tima iti e ‘iri mai nei i te ‘otu’e<br />
ihoa, i te ‘oti’a e ta’a’e atu ai o Hou’ino e o<br />
Poutoru.<br />
<strong>Te</strong> i’oa o taua ‘outu ra o Otu’eheru ia. I te<br />
reira vahi, te noho ra ia te tahi ru’au o te<br />
ora ra i te orara’a tautai. Ia tae ra i te ahiahi<br />
e haere ia teie nei ru’au e tautai.<br />
Parau atu ra teie ru’au i ta na iho vahine :<br />
_« E Taarii vahine, a fa’aea noa iho oe i te<br />
fare nei ».<br />
Na o atu ra te vahine : « E na reira ia e<br />
papa »<br />
Haere atu ra teie ru’au i tahatai. Ha’amata<br />
atu ra o ia i te rave i ta na tautai hi nape.<br />
Fa’aro’o atu ra o ia i te ho’e reo iti haeha’a roa<br />
N° <strong>26</strong> | Déc - Jan - Fév 2010<br />
e te maru i te pi’ira’a mai mai tahatai mai.<br />
E teie te reo o ta na i fa’aro’o :<br />
« E rua, E rua, E rua e, fafa mai te ava i<br />
To’anui, ia ‘ite maua i to maua na metua ia<br />
aruriri ia arurara, ia aru taua Niua »<br />
Fariu a’e ra teie ru’au e te pi’ira’a e : « e reo<br />
ta’u i fa’aro’o a’e nei i te fa’atenitenira’a, a<br />
hani a tapiti na »<br />
« E rua, E rua, E rua e, fafa mai te ava i<br />
To’anui, ia ‘ite maua i to maua na metua ia<br />
aruriri ia arurara, ia aru taua Niua »<br />
I taua taime ra, ‘ite a’e ra teie ru’au i te poti<br />
tima i te painu noa ra’a i tahatai.. Haere atu<br />
ra o ia e hi’o i pi’iha’iho. I te taime a piri ai o<br />
ia i taua poti ra, ua ‘ite ia o ia e piti nau tamari’i<br />
i roto, ho’e tamaroa e ho’e tamahine.<br />
Ua pi’i atu ra teie ru’au i ta na vahine ra o<br />
Taarii vahine ia haere mai e hi’o.<br />
Tapapa mai nei o Taarii vahine haere roa<br />
atu i pi’iha’iho i te poti tima. I to na hi’ora’a<br />
i roto aue a’e ra o ia ma te parau atu :<br />
_« Aue ! E tamari’i, e ‘aiu, e piti ato’a ra tamari’i,<br />
ho’e ia tamaroa e ho’e tamahine »<br />
Ua ‘oa’oa teie nau ru’au. E teie ia ta raua<br />
i mana’o : e rave i na tama to’opiti no te<br />
fa’a’amu atu ia raua. <strong>Te</strong> ‘ohipa matamua o<br />
ta raua i rave oia ho’i e rave i teie nau tamari’i,<br />
tapu atu ai i to raua pito. <strong>Te</strong> piti o te<br />
‘ohipa ta raua i rave o te topara’a i’oa ia no<br />
na maeha’a oia ho’i o Ta’ari’i te tamaroa e o<br />
hei’ura i te rta’i te tamahine.<br />
Ua rave o ia i te ‘ofe e vai nei i ni’a iho i te<br />
ho’e motu tei parauhia o To’ahuapuhi no te<br />
tapu atu i te pito o na maeha’a. Ia oti, rave<br />
24<br />
atu ra raua i te pufenua, ‘afa’i atu ra i ni’a i<br />
te ho’e pa’epa’e, i te pori o Apu. <strong>Te</strong> parauhia<br />
ra e e pa’epa’e arure teie pa’epa’e. ua ma’iti<br />
ia raua i teie nei pa’epa’e no te tanu atu i te<br />
pufenua no na maeha’a nei.<br />
E i muri iho, tau maoro i muri mai i te vahi<br />
a tanuhia ai i te pufenua no na maeha’a nei<br />
tupu iho ra te tahi tumu ra’au. <strong>Te</strong> parauhia<br />
ra e o te pufenua ia teie i tupu mai. Ua topahia<br />
te i’oa o teie tumu ei TATARAMOA.<br />
I teie mahana, te vai noa ra teie tumu ra’a’au,<br />
e hotura’a ta’a’e roa tona, inaha mai te pohue<br />
ra te huru tona tupura’a. E toro haere noa<br />
oia na roto i te mau uru ra’a’u.<br />
Eita ia teie tumu e tupu ha noa i te mau vahi<br />
ato’a.<br />
Inaha , e ua tamata te tahi mau ta’ata e tapu<br />
i te tahi ama’a no te tanu i roto i to ratou<br />
‘aua, e tau mahana noa i muri mai e pohe<br />
taua tumu ra.<br />
No reira , I Taha’a, tei roto noa ia i te mata’eina’a<br />
no poutoru e ‘itehia ai teie tumu<br />
ra’au ta’a’e roa.<br />
<strong>Te</strong> vai nei oia i ni’a i te ho’e mou’a o te ho’e<br />
tuha’a fenua pi’ihia o APU.<br />
E ia hina’aro ana’e e mata’ita’i i te Tataramoa,<br />
titau hia e ho’e hora e te afa no te haere atu<br />
i taua vahi ra.<br />
<strong>Te</strong> vai nei ihoa te mau ta’ata tumu no taua<br />
mata’eina’a ra oia ho’i o POUTORU e ti’a nei<br />
i reira no te pofa’ira’a mai i te Tataramoa.<br />
No te fa’anehenehe i to ratou ‘ahu aore ra e<br />
ha’amani i te tahi fifi arapo’a, te hei upo’o e<br />
te vai atura …<br />
<strong>Te</strong>ra ia te tahi parau no ni’a i te TATARA-<br />
MOA.<br />
> Steven et Lei<strong>la</strong> M.