Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ARTUM & dODIR<br />
&&<br />
DRugI UMASKI SALON<br />
“Otkrio sam da je od svih osjetila oko najpovršnije,<br />
uho najoholije, njuh najpohotniji,<br />
okus najpraznovjerniji i najnedosljedniji, a<br />
<strong>dodir</strong> najdublji i najfilozofskiji.”<br />
Denis Diderot [Pismo o slijepcima, 1749.]<br />
Cjelokupno znanje o svojoj okol<strong>in</strong>i stječemo<br />
čulima. Kad je još u 4. st. pr.n.e. Aristotel def<strong>in</strong>irao<br />
pet osjeta, i danas priznatih, jedno od njih<br />
je bilo i čulo DODIRA. Antički nas svijet Grčke kroz<br />
mitološku priču o kralju Midi već tisućljećima<br />
podučava o pohlepnosti čovjeka koji je svoju<br />
sreću tražio <strong>dodir</strong>om, ali onim „čarobnim“, koji<br />
sve dotaknuto pretvara u zlato. U današnjem konzumerističkom<br />
društvu nije se mnogo toga promijenilo:<br />
i dalje se traga za stvarima velike materijalne<br />
vrijednosti. Opip i manualne sposobnosti<br />
pojed<strong>in</strong>ca potpuno su zanemareni; stvorena je<br />
populacija tv-gledatelja ∑ voajera. Kada kažemo<br />
<strong>dodir</strong> zasigurno prvo što nam pada na pamet je<br />
fizički kontakt, namjeran, ugodan ∑ onaj koji je<br />
ostvaren s ljubavlju ili neugodan ∑ onaj koji je ostvaren<br />
s mržnjom. Prisnost i emocionalna ljubav<br />
za već<strong>in</strong>u ljudi uspostavlja se <strong>dodir</strong>om. Držanje za<br />
ruku, ljubljenje, zagrljaj, spolni odnos nač<strong>in</strong>i su<br />
kojima prisnost priopćujemo i potvrđujemo. Ali<br />
<strong>dodir</strong>a ima različitih, što sve posreduju i znače?<br />
Što je <strong>dodir</strong>?<br />
Podražaje iz okol<strong>in</strong>e primamo kožom, osjetnim<br />
organom <strong>dodir</strong>a čija se refleksija rasprostire<br />
čitavom površ<strong>in</strong>om tijela, te je <strong>dodir</strong> gotovo uvijek<br />
prisutan, prilikom već<strong>in</strong>e ljudskih aktivnosti.<br />
Komb<strong>in</strong>acijom različitih podražaja iz okol<strong>in</strong>e po-<br />
4<br />
stiže se iznimna osebujnost <strong>dodir</strong>a, tj. njegova<br />
čulnog doživljaja. Zašto je to tako? Koristeći komb<strong>in</strong>acije<br />
receptora na površ<strong>in</strong>i kože i u potkožnim<br />
slojevima, tijelo postaje medij te <strong>dodir</strong> ne funkcionira<br />
kao jed<strong>in</strong>stven osjet, on se povezuje s<br />
utjecajem temperature, bola, položajem tijela,<br />
pritiska, itd. M<strong>in</strong>imalni <strong>in</strong>tenzitet podražaja kojim<br />
se može izazvati osjet <strong>dodir</strong>a na koži, suptilno je<br />
kretanje lakih krila leptira, pa nas ne iznenađuje<br />
što je u zapadnoj ikonografiji taj maleni krhki<br />
leptir simbol lakoće i nepostojanosti.<br />
Oblike i prostor doživljavamo cjelovito osjetom<br />
vida i <strong>dodir</strong>a, ali <strong>dodir</strong>om uspostavljamo neposredniji<br />
kontakt s predmetom, naslućujući njegov<br />
volumen, plohu, površ<strong>in</strong>u, teksturu. Takve osjete<br />
nazivamo taktilnim ili haptičkim doživljajem.<br />
Etimološki riječ HAPTIČKI dolazi od grčke riječi<br />
haptesthai, što znači ono “što pripada <strong>dodir</strong>u<br />
ili se odnosi na nj“. Haptičko opažanje nastaje<br />
suradnjom dvaju čula: k<strong>in</strong>estezije i <strong>dodir</strong>a. Osim<br />
fizičke manifestacije <strong>dodir</strong>a, gdje taktilnim čulom<br />
prijemnici na površ<strong>in</strong>i tijela istražuju oblik<br />
fizičkog predmeta, čulo k<strong>in</strong>estezije usmjereno je<br />
prema dubljim, unutarnjim osjetima.<br />
Za majč<strong>in</strong>stvo je, u procesu vezivanja s djetetom,<br />
najvažniji prvi <strong>dodir</strong>, kada se oprezno,<br />
vrhom prstiju <strong>dodir</strong>ujući dijete, stvaraju prve veze.<br />
Kod novorođenčadi usta su organ taktilnog<br />
opažanja kojim se stvaraju prve spoznaje o vanjskom<br />
svijetu. Ruke, tj. haptičko opažanje, dolazi<br />
nešto kasnije i aktivno je u ranim god<strong>in</strong>ama<br />
života. Novorođenče istražuje stvari u svojoj okol<strong>in</strong>i<br />
pipanjem i gledanjem.<br />
Jeste li se ikad zapitali kako slabovidne i slijepe<br />
osobe vide formu ili pak boju? One <strong>dodir</strong>om<br />
ruke mogu vidjeti. René Descartes u svome eseju
Change language