12.07.2015 Views

Preuzmite tekst

Preuzmite tekst

Preuzmite tekst

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

služi za shvatanje da primena strane kolizione norme nije obavezna, već da se obaveza sudaiscrpljuje u "uzimanju u obzir" njegove kolizione norme 6 . Ovo shvatanje nije šire prihvaćeno uteoriji, ali ćemo se na njega vratiti na kraju <strong>tekst</strong>a.Drugo pitanje izaziva daleko veće kontroverze. Postoje shvatanja koja idu u prilogobema teorijama.Najpre, iz formulacije "ovog zakona" st. 1 čl. 6, izvodi se zaključak da je kod nasprihvaćen ranvoa u jednom koraku. Primenjuje se materijalno pravo na koje upućujeprvoupućeno pravo, tj. ne uzimaju se u obzir njegove kolizione odredbe, jer je ZMPP-omodređeno da se primenjuju kolizione odredbe onog prava, koje kolizione norme "ovog zakona"određuju za merodavno 7 . Ovakvo tumačenje, iako olakšava posao praksi, stoji u suprotnosti sast. 2 koji bi bio nepotreban u prisustvu ovakvog tumačenja. Uz taj mogao bi se navesti još jedanrazlog protiv ovakvog tumačenja, koji je logičke prirode. Naime, ako je određeno da se uzimajuu obzir kolizione odredbe stranog prava koje bi bilo merodavno po našem zakonu, to ne značida je zabranjeno da se primene i kolizione odredbe prava koje bi bilo merodavno premakolizionom pravu stranog prava na koje je naše pravo uputilo (tzv. prvoupućeno pravo).Drugo tumačenje koje zastupa Stojanović polazi od sistemskog tumačenja odredbiZMPP-a. On smatra da se prilikom primene ranvoa mora primeniti i čl. 9, koji nalaže da sestrano pravo ima primeniti prema smislu i pojmovima koje sadrži. 8 Tako bi bila prihvaćenateorija "stranog suda", te bi se mesto prekidanja lanca upućivanja učinilo zavisnim od stavastranog prava prema ranvoa. Stav 2. bi predstavljao izuzetak u odnosu na st. 1. i tako bi selanac uvek prekidao ako bi strano pravo uzvratilo na domaće pravo. U tom slučaju bi biloprimenjeno domaće materijalno pravo. Ovo bi bio slučaj ne samo kada norme prvopućenogprava uzvraćaju na naše, već i kada to čine norme prava na koje je prvoupućeno preuputilo.Ostaje da sudska praksa odluči koju će od ove dve teorije prihvatiti.6 Dika, Knežević, Stojanović, op. cit. str. 277 T. Varadi, B. Bordaš, G. Knežević, V. Pavić, op. cit. str. 1478 Dika M., Knežević G., Stojanović S., op.cit. str. 29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!