25.02.2013 Views

Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski savez

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 12 (2006), br. 46, str. 3 do 12 Ajanovi} Ajan, M.: Filmska karikatura: karikatura i karikaturalna filmska slika...<br />

ti~ki bez iznimke, najve}i karikaturisti u povijesti zastupali<br />

su lijeve ideje, na~ela humanizma i tolerancije. Obrnut slu-<br />

~aj zapravo je nemogu}, jer apologija diktatorskih re`ima,<br />

nacizam, {ovinizam, rasizam ili seksizam jednostavno ne<br />

mogu biti karikatura niti uop}e humor koliko god im katkad<br />

bili sli~ni.<br />

Potreba za satiri~kom i parodijskom percepcijom prisutna je<br />

i u suvremenim dru{tvima koje karakterizira »postmodernisti~ka«<br />

fragmentacija i atomiziranost kada vi{e nije rije~<br />

samo o tome da se kritizira vlast i mo} nego i da je se prepozna<br />

i locira te uka`e na zlouporabe javnog povjerenja ne<br />

samo u politici, nego i u medijima, sportu i svim institucijama<br />

koje utje~u na proces koji zovemo moderni `ivot.<br />

4. Poop}avanje<br />

^injenica da se konzumiranje karikature temelji na paktu izme|u<br />

stvaraoca i recipijenta nikako ne zna~i da je tu rije~ o<br />

jednostavnoj komunikaciji. Naprotiv, zna~enjski potencijal<br />

koji se nalazi u samoj njezinoj konstrukciji ~ini da karikatura<br />

nikad nije do kraja protuma~ena. Kao {to u analizi karikature<br />

ka`u dva istaknuta prakti~ara tog medija Thomson i<br />

Hewison (1987: 107), vrlo rijetko }e se na}i dva ~ovjeka<br />

koji }e reagirati na jednak na~in na istu karikaturu. Postoje<br />

o~igledne razlike koje su u vezi s nacionalnim osobnostima,<br />

kulturom, tradicijom humora, klasnom i spolnom pripadno-<br />

{}u, uzrastom, obrazovanjem, odgojem i mnogim drugim od<br />

~ega se sastoji mentalni i intelektualni sklop svakoga pojedinca<br />

i koji uvjetuju njegov na~in tuma~enja svijeta i ~itanja<br />

poruka koje do njega dopiru.<br />

To je lako dokazati na primjeru Chavalove antologijske karikature<br />

na kojoj je prikazan ~ovjek koji se popeo na stolac i<br />

promatra zvijezde kroz teleskop. Jedan gledalac te karikatu-<br />

re vjerojatno }e se smijati naivnosti crtanoga lika s obzirom<br />

da on vjeruje kako se zvijezde bolje vide ako se ~ovjek popne<br />

na stolac. Drugi }e mo`da komentirati crte` kao metaforu<br />

za ~ovjekovu neuta`ivu te`nju da dosegne dalje, vi{e i<br />

pribli`i se istini. Druk~ije, pesimisti~no ~itanje iste karikature<br />

do}i }e do suprotnoga zaklju~ka — ~ovjekove mogu}nosti<br />

da nau~i i shvatiti ne{to o svijetu koji ga okru`uje toliko<br />

su ograni~ene da je zapravo najvi{e {to mo`e dosegnuti ravno<br />

razlici izme|u gledanja u zvijezde s tla i sa stolca. Broj razli~itih<br />

tuma~enja prote`e se prakti~ki u nedogled i ni jedno<br />

od njih nije jedino i »pravo« — ne bi to bilo ni ono tuma~enje<br />

koje bi dao sam Chaval.<br />

Zahvaljuju}i pojavi masovnih medija, sve od devetnaestog<br />

stolje}a karikatura funkcionira internacionalno te se njezin<br />

izraz tijekom vremena sve vi{e generalizirao, rezultat ~ega je<br />

nastanak svojevrsna karikaturisti~kog `argona simbola. Da<br />

bi se premostile kulturne barijere, razvijani su, naime, stereotipi<br />

koji funkcioniraju multikulturno, tra`eni su simboli<br />

koji su razumljivi {to ve}em broju ljudi. Prevode}i verbalne<br />

i mentalne kategorije na vizualni jezik karikaturisti su usavr-<br />

{avali metode tipizacija i generalizacija, svo|enje pojava na<br />

simbole. Stolac je dio poku}stva, ali nacrtani stolac predstavlja<br />

sve stolce. Crtani znak koji predstavlja ~ovjeka simbolizira<br />

sve ljude odre|ene klase, spola, generacije, profesije ili<br />

naprosto ~ovjeka kao takva, rije~ je o generalizaciji svih ljudi.<br />

Sukladno tomu, obi~no se uzima srednja klasa kao tipi~na<br />

za cijelo dru{tvo. ^ak i portretna karikatura u kojoj prepoznajemo<br />

odre|enu osobu iz recimo javnog `ivota ili politike<br />

u stanovitom je smislu generalizacija — tu osobu prepoznajemo<br />

jer je ona zastupnik konkretnoga `ivotnog stila ili<br />

odre|enih na~ela. Primjerice, politi~ar je izabran (ili nije izabran)<br />

zato {to se zalagao za neke generalne stavove.<br />

7<br />

H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 46/2006.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!