Gender perspektiva u nastavi - mogu}nosti i poticaji - Fondacija ...

putem odje}e, kozmetike ili nakita stvore za sebe ispravan "gender"- status.
Naj~e{}e se tijelo prilago|ava subjektivnim osje}anjima u jednom veoma bolnom
i dugom postupku. (up. Garfinkel, 1967, Morris, 1997).
Ako u prirodi postoje vi{e od dva spola, za{to smo onda mi{ljenja da postoje
samo dva spola? "Pri diskusiji o spolu ne reflektira se ~esto da smatramo
prirodnim ono {to je dru{tveno" (Gildemeister, 1988, 496). Vjerujemo da postoji
"prirodni spol", koji je unaprijed nametnut kulturi. Ova pretpostavka i na{e
razmi{ljanje u dvjema rodnim kategorijama su`avaju na{u spoznaju, tako da
zaista prepoznajemo samo dvije rodne grupe i onda istima dodajemo razli~ite
simbole, osobine, na~ine pona{anja, sposobnosti itd. (vidi rodni stereotipi). Ali
ovakva shema razmi{ljanja nije prirodna, nego rezultat pravila kulture, koja
stje~emo u toku socijalizacije. "Kategorije rodova stje~emo u procesu socijalne
interakcije, pri ~emu dobivaju svojstvo 'prirodne o~iglednosti' - ali ovo ni{ta ne
govori o tome da su svakako prirodne" (Gildemeister, 1988, 499).
2. O razvoju spolnog identitieta
Simone de Beauvoir je ve} u svom poznatom djelu "Drugi spol, }udorednost i
spol `ene" ve} 1949. zabilje`ila: "^ovjek na svijet ne dolazi kao `ena, ve} njome
postaje" (Beauvoir, 1982, 265). Ova re~enica analogno vrijedi i za mu{karce.
^ovjek ne dolazi kao mu{karac na svijet, ve} postaje njime. Ili druga~ije re~eno:
Spolnost je dimenzija "koja mora biti prisvojena, a ne njena osnova"
(Gildemeister, 1988, 499).
U ovom procesu prisvajanja djeca trebaju nau~iti da postoje samo dva spola,
da su ovi "prirodni", da ne postoji ni{ta drugo i da u ovom sistemu dvospolnosti
moramo na}i svoje mjesto kao djevoj~ica/dje~ak tj. kao `ena/mu{karac; s druge
strane, {ta zna~i biti "prava" djevoj~ica tj. "pravi" dje~ak. Ovaj proces u kojem
stje~emo na{ spolni identitet zove se spolno specifi~na socijalizacija.
Socijalizacija zna~i "sveukupnost svih postupaka u toku ~ijih ~ovjek postaje
~lanom jednog dru{tva i kulture" (Hartfiel & Hillmann, 1982, 700). U ovom
procesu nastaje i razvija se ljudska osobnost "u ovisnosti od i u bavljenju sa socijalnim
i predmetno-materijalnim `ivotnim uvjetima" koji u odre|enom vremenu
postoje u jednom dru{tvu (Hurrelmann, 1993, 14). Pod odgojem podrazumijevamo
ona djelovanja i mjere kojima ljudi poku{avaju svjesno i planski utjecati
na razvoj osobnosti drugih ljudi, kako bi ih podsticali prema odre|enim mjerilima
vrijednosti (uporedi Hurrelmann, 1993). S gledi{ta subjekta ovo nije
pasivni, ve} aktivni proces prisvajanja. To zna~i da ono {to postoji biva prisvojeno,
ali istovremeno i obra|eno i razra|eno.
[ta to zna~i u vezi s razvojem spolnog identiteta? U svakom dru{tvu postoje
odre|ene predstave o `enstvenosti i mu`evnosti, koje treba poznavati i prisvoji-
17