Gender perspektiva u nastavi - mogu}nosti i poticaji - Fondacija ...

GENDER PERSPEKTIVA
U NASTAVI
Mogu}nosti i poticaji

Copyright 2004
Fondacija Heinrich Böll, Regionalni ured Sarajevo
KulturKontakt Austria
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
37.014.53:305](082)
GENDER perspektiva u nastavi : mogu}nosti i
poticaji ; [prijevod Elmedina ^orbi}]. - Sarajevo
Fondacija Heinrich Böll, Regionalni ured Sarajevo :
Kulturkontakt Austrija, 2004. - 142 str. : ilustr.;
25 cm
Lat. i ]ir. - Bibliografija uz sva poglavlja ;
bibliografske i druge bilje{ke uz tekst
ISBN 9958-9887-2-0
COBISS.BH-ID 13719814

GENDER PERSPEKTIVA
U NASTAVI
Mogu}nosti i poticaji
Priredili
Fondacija Heinrich Böll, Regionalni ured Sarajevo
KulturKontakt Austria
Sarajevo, 2004.

Fondacija Heinrich Böll,
Regionalni ured Sarajevo
KulturKontakt Austria
On behalf of the Austrian Federal Ministry of
Education, Science and Culture (bm:bwk)

SADR@AJ
5 Sadr`aj
7 Predgovor
9 O intencijama ove knjige
13 I. Prvi uvidi
14 Angelika Paseka: Kako postajemo `ene i mu{karci - perspektiva
31 II. Osvje{}ivanje
32 Angelika Paseka: Rodni stereotipi i njihova (re)produkcija
46 \ur|a Kne`evi}: Rodni stereotipi i njihov utjecaj u svakodnevnici na
primjeru medija
52 III U~iti svjesno gledati
52 Angelika Paseka: Ud`benici kao instrumenti “tajnog nastavnog plana”
{kole
60 Svenka Savi}: Jezik i rod: politi~ki korektan govor s fokusom
na seksizam u uxbenicima osnovne i srednje {kole
68 Jana Ba}evi}: Rodni stereotipi i politika obrazovanja: primer
srpsko-pravoslavnih verskih uxbenika
81 Angelika Paseka: Ud`benici u Bosni i Hercegovini: kriti~ka analiza
101 IV. Iz prakse za praksu
102 Angelika Paseka: Razmi{ljanja o nastavnom i odgojnom radu sa
rodno-kriti~kog gledi{ta
107 Angelika Paseka: Atelje metoda
126 Angelika Paseka: Projekti u~esnika/u~esnica: poku{aj objedinjavanja
138 Angelika Paseka: Glosar pojmova
141 Biografije referentica
142 O Fondacija Heinrich Böll i KulturKontakt Austria
5

PREDGOVOR
Publikacija "Gender perspektiva u nastavi - mogu}nosti i poticaji" nastala je
kao rezultat vi{egodi{njeg projekta za nastavno osoblje, direktorice i direktore
osnovnih i srednjih {kola, kao i za predstavnice i predstavnike pedago{kih zavoda
u Bosni i Hercegovini kojeg su organizirali i finansirali KulturKontakt
Austrija po nalogu Saveznog ministarstva obrazovanja, nauke i kulture
(BMWK) i Regionalni ured Fondacije Henrich Böll u Sarajevu.
Za{to i kako smo se odlu~ili za gender-senzitivnu perspektivu ili terminolo{ki
druga~ije re~eno rodno-osvije{teni pristup u nastavi?
Naime, u Bosni i Hercegovini su sve u~estaliji razgovori o ravnopravnosti
spolova. ^esto se podastiru analize o zastupljenosti `ena na pozicijama od
javnog utjecaja kao {to su politi~ke stranke, parlamenti i menad`erske pozicije,
a u me|uvremenu su osnovane i vladine institucije, tzv. Gender-centri na
entiteskim razinama. 2003. godine, tako|er, usvojen je Zakon o ravnopravnosti
spolova na dr`avnoj razini. Sve ove mjere imaju za cilj afirmaciju oba spola u
javnom djelokrugu, kao i spre~avanje diskriminacije na rodnoj i spolnoj osnovi.
Tako smo i mi odlu~ili da ovu zna~ajnu temu prenesemo na samo izvori{te
odgoja i obrazovanja - u {kole. U razdoblju od 2000. do 2003. godine odr`ana
su tri seminara u kojima su gospo|a Angelika Paseka, referentica sa Pedago{ke
akademije u Be~u/Austrija, zajedno sa stru~njakinjama iz ove oblasti iz Bosne
i Hercegovine, Hrvatske te Srbije i Crne Gore, ponudile kombinaciju teorijskog
i prakti~no-analiti~nog sadr`aja, kojeg su polaznici i polaznice seminara kasnije
mogli koristiti u nastavi.
U `elji da znanja i metode gender-senzitivnog pristupa u nastavi u~inimo dostupnijim
pedago{kom osoblju izvan odabrane grupe polaznika i polaznica na{ih
seminara, njihov sadr`aj objavljujemo u ovoj publikaciji. Educirano nastavno
osoblje kao multiplikatorice i multiplikatori imat }e priliku da ste~ena znanja
prezentiraju ostalim kolegama i kolegicama u {kolama diljem Bosne i
Hercegovine. Pored toga, ova publikacija je, tako|er, namijenjena autorima i
autoricama {kolskih ud`benika, komisijama za {kolske ud`benike, kantonalnim
i entitetskim ministarstvima za obrazovanje i svima onima koji utje~u na
dono{enje obrazovno-odgojne politike.
Publikaciju }emo u~initi lako dostupnom, no na{ krajnji cilj je ne{to ambiciozniji
i dugoro~niji: primjena rodno-osvije{tenih principa u nastavi koji }e
novoj generaciji postaviti temelje dru{tvenog pona{anja u skladu sa svije{}u
evropskog gender-mainstreaminga, tj. politici jednakih mogu}nosti za sve.
U tom smislu `elimo da vam ovaj priru~nik bude od koristi u te`nji stvaranja
novih, gender-senzitivnih generacija.
Dr. Azra D`aji}
Fondacija Heinrich Böll,
Regionalni ured u Sarajevu
Mr. Jürgen Schick
k-education, Sarajevo
po nalogu BMWK i KulturKontakta Austria
7

O intencijama ove knjige
ANGELIKA PASEKA
Ova publikacija treba dokumentirati vi{egodi{nji razvojni proces koji je
zapo~eo u prolje}e 2000. U to vrijeme su KulturKontakt Austria i Fondacija
Heinrich Böll na moju adresu uputili molbu za pripremu seminara namijenjenog
nastavnom osoblju u {kolama Bosne i Hercegovine. Cilj je bio unaprijed utvr|en:
razvoj tj. pove}anje senzibilnosti prema mu{kom i `enskom rodu/spolu tj.
demokratske svijesti prema spolovima/rodovima.
Nakon toga se u septembru 2000. godine u Sarajevu po prvi put sastaje oko
25 ljudi. Ve}ina do tada nije tematizirala kategoriju rod/spol. Pripadali su jednom
spolu, bili mu{karci ili `ene, djelimi~no su ne{to znali o diskriminaciji `ena.
Time zapo~inje zanimljiv put na kojem su preispitivane stvari razumljive same
po sebi, na kojem su stjecana nova znanja, uo~avani i kriti~ki reflektirani
stereotipi i vlastito sau~esni{tvo u istom. Mi{ljenja, prihva}ena u svakodnevnici
postaju krhka, pojavljuju se nepodudarnosti, nagovje{tavaju se perspektive. U
okviru projekata u vlastitim {kolama mogla su se produbiti ste~ena iskustva,
rezultati se kriti~ki preispitati i saznanja prenijeti kolegama i kolegicama.
25 ljudi je, dakle, krenulo na put - na put u svoju unutra{njost (Ko sam ja kao
`ena/mu{karac? [ta me ~ini `enom/mu{karcem?), na put na kojem su se vlastito
radno mjesto i vlastito djelovanje na poslu po~eli druga~ije ocjenjivati, na put
s nejasnim krajnjim ciljem: vi{e "demokratije prema spolovima". Kako lijepa
izjava! No, {ta to konkretno zna~i? Protuma~en je primjer Austrije koja je
htjela da odredbom nastavnog principa "Odgoj u cilju izjedna~avanja `ena i
mu{karaca" ne{to pokrene, kao i gender mainstreaming, strategija Evropske
unije. Razja{njavaju se formulacije kao "gender-ravnopravna" ili "gender-senzibilna"
ili "gender-kriti~ka" pedagogija. Nije bio jednostavan poduhvat razja{njavanja
situacije, pojavila su se poneka strahovanja. [ta bi to moglo zna~iti za rad
nastavnika/ica?
Ipak se mnogo toga pokrenulo: neki su u~estvovali s velikim odu{evljenjem i
uvjerenjem u namjeri da nau~e i isprobaju ne{to novo, druge smo morali nagovarati
na sudjelovanje. No njihovo je suzdr`avanje opet bilo povod za diskusiju,
te je svakog pojedinca primoralo da razjasni i kriti~ki razmotri svoju poziciju.
Svi su morali i}i naprijed, iako je ponekad izgledalo da se razmi{ljanja vrte u
krug, nakon `ustrih diskusija stvari su bivale pone{to jasnije.
Pri ovom procesu radilo se na vi{e nivoa: najprije na nivou znanja, tj. u saradnji
sa lokalnim predstavnicama iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije su dati
teoretski inputi, pri ~emu su teme utvr|ivali u~esnici/ce. Time je bio osiguran
visok stepen identifikacije sa ponu|enim sadr`ajima. Dalje se poku{alo raditi
9

orijentirano ka djelovanju i uklju~ivanjem svih ~ula, tj. u~esnici/ce su morali/le
da u malim grupama dosta toga sami razrade odnosno da nau~eno primijene na
licu mjesta. Tako je bilo: putovanja u ma{tu, rad s filmovima, ~asopisima i
reklamnim prospektima, igra uloga, ispitavanje koje je ocijenjeno u okviru
jednog seminara. Putem ovih metoda bilo je mogu}e aktivirati u~esnike/ice,
u~initi da se u istome prepoznaju i pokrenuti intenzivne diskusije u kojima su se
mogla izre}i i odbijanja, otpori, skepsa i ograni~enja.
Baziraju}i se na sve ve}oj vlastitoj senzibilnosti vlastita {kola se po~ela posmatrati
"gender-nao~alama", te su se po~ele kriti~ki spoznavati va`e}e norme,
na~ini pona{anja i procesi u {kolama. Nakon prva dva seminara u~esnici/ce su
proveli/e ve}e i manje projekte, za koje su kao saveznike morali pridobiti
u~enike/ce, kolege/ice, pretpostavljene i djelimi~no roditelje. To je ponekad bio
naporan proces, no time su se mogla ste}i vrijedna iskustva. Na tre}em seminaru
su centralno mjesto posmatranja zauzimali ud`benici. Zahvaljuju}i podstrecima
sa seminara kriti~ki su analizirani ud`benici koji se primjenjuju u
doti~noj {koli tj. u vlastitom predmetu.
Iz ovog niza seminara je naposljetku proiza{la slijede}a dokumentacija:
• Teoretski inputi i dodatne informacije
• Radni materijali za razli~ita tematska podru~ja
• Izvje{taji u~esnika/ica
Kako bi se ovi materijali mogli upotrijebiti za vlastite potrebe (npr. za kolegijalno
usavr{avanje u {kolama) i kako bi se predstavili i u~inili dostupnima {irem
krugu ljudi, na raspolaganju je ova zavr{na publikacija. Ciljne grupe su: u~esnici/ce
seminara, posebno oni koji kao multiplikatori/ice svoje znanje `ele dalje
prenositi, nastavnici/ice u razli~itim tipovima {kola, osobe koje se bave obrazovanjem
i usavr{avanjem nastavnika/ica, studenti/ce za zvanje nastavnika/ice,
odgovorni u {kolskom nadzoru i kona~no izdava{tvo ud`benika.
Ovom knjigom se `eli dokumentovati proces kroz koji su pro{li u~esnici/ce kako
bi se drugi nastavnici/ce ohrabrili da krenu istim putem, no treba ponuditi i
dodatne informacije o socijalnoj kategoriji roda i informisati o rezultatima
aktuelnog istra`ivanja spolova/rodova. (poglavlje od 1 do 3, glosar pojmova).
Dalji cilj je ponuditi prakti~ne poticaje za one koje u {kolama iniciraju i/ili vode
projekte ili za one koji ovu temu `ele obra|ivati u obrazovanju i usavr{avanju
nastavnika/ica. Stoga postoji poseban dio koji se bavi praksom, u kojem se nude
radni materijali koji su kori{teni u pomenutom nizu seminara, i to kao atelje
metoda sa komentarima (poglavlje 4). Kako bi se olak{ala popre~na veza, u
prva tri poglavlja su dijelovi u kojima su aktivno sudjelovali u~esnici/ce seminara
ozna~eni sivom uspravnom linijom. U posljednjem poglavlju su o tome date
didakti~ke i metodi~ke informacije. Dodatno se u glosaru pojmova mogu na}i
najva`niji stru~ni termini (uvijek pisani u kurzivu) i njihove definicije.
Iako ovom knjigom zavr{ava niz seminara i kako }e se pokazati, radilo se
mnogo, dosta se toga pokrenulo, te je time napravljen korak u smjeru
10

ostvarenja demokratije prema spolovima, ipak je mnogo toga ostalo otvoreno.
Sva podru~ja istra`ivanja spolova/rodova nisu mogla biti dovoljno obra|ena.
Nije bilo dovoljno vremena da se temeljno diskutira o svim rezultiraju}im pitanjima,
kod nekih su ostali prisutni nesigurnost i strahovi. Stoga, ovaj proizvod
nije kona~ni proizvod, ve} stoji na po~etku jednog puta. Do u~esnika/ica seminara,
odgovornih u obrazovnom sistemu i ~italaca/~itateljki }e biti da nastave
ovim zapo~eti proces s ciljem stvaranja dru{tva u kojem }e svi ljudi neovisno o
svom etni~kom i/ili socijalnom porijeklu i neovisno o spolu uva`avanjem njihovih
razli~itosti imati iste mogu}nosti da se u skladu sa svojim predod`bama
razvijaju i `ive.
11

I. Prvi uvidi
Cilj prvoga seminara bio je pribli`avanje temi "rod/spol" s vi{e strana, stjecanje
prvih saznanja i produbljivanje postoje}ih. Polazna ta~ka bili/e su u~esnici/ce, njihovo
znanje i stanje svijesti. [ta zna~i u na{em dru{tvu `ivjeti kao `ena, odnosno
kao mu{karac? Na osnovu vlastitih do`ivljaja zapo~et je proces senzibiliziranja
pri ~emu se postoje}e znanje sukcesivno {irilo stru~nim terminima koji
se primjenjuju u stru~noj diskusiji (kao npr. spol/rod, stereotip, socijalizacija).
U prilogu Angelike Paseka razja{njeni su pojmovi i koncepti te su dati uvidi u
socijalizaciju i razvoj identiteta iz perspektive subjekta.
Slika 1 1 : Koncept seminara (© Paseka)
1 Slike potje~u od Delphine Merlato i preuzete su iz slijede}eg izvora:
http://www.stern.de/unterhaltung/fotografie/index.html?id=524904&nv=sml (28.06.2004.)
13

Kako postajemo `ene i mu{karci - perspektiva
subjekta
ANGELIKA PASEKA
"Spol je i u toku `ivota struktuiraju}i element" (Rendtorff & Moser 1999, 41).
Mi se ne ra|amo kao ljudi, nego na svijet dolazimo kao djevoj~ice tj. dje~aci.To
ima fundamentalne posljedice na na{ `ivot, na{a razmi{ljanja, na{a djelovanja,
na{e samorazumijevanje."
1. Rod kao socijalna kategorija
Pretpostavimo da imamo vremena za razmi{ljanje o na{em `ivotu. Sjedimo
u stolici za ljuljanje na verandi i prisje}amo se na{ih roditelja - koje nade su
vezivali s na{im ro|enjem? [ta smo trebali postati - djevoj~ica ili dje~ak?
Na dje~ijim slikama smo u gegicama - roza ili plavim? Za ro|endan i druga
slavlja dobijali smo igra~ke - koje? Prva iskustva s vr{njacima -
djevoj~icama i/ili dje~acima? Tra`imo mjesto u zajednici, imamo najbolje
prijateljice i prijatelje. Zaljubljujemo se - bivamo zamije}eni kao `ena tj.
mu{karac. Po~injemo da osje}amo kao `ena tj. kao mu{karac. Razmi{ljamo
koja zanimanja za nas dolaze u pitanje, slu{amo preporuke prijatelja/ica,
porodice i poznanika. Koja su to zanimanja koja nam se vrzmaju po glavi?
O ~emu razmi{ljam? Kojim zanimanjem }u se zaista baviti? U svakodnevnici
moram opstati kao `ena/mu{karac: Kako me oslovljavaju, kako se prema
meni pona{aju, koji se konflikti pojavljuju? Koje {anse sam imala/imao u
`ivotu - kao `ena, kao mu{karac?
Kada tako sjedimo u stolici za ljuljanje i razmi{ljamo, postajemo svjesni da ne
postoji nijedan dio na{eg `ivota u kojem va`nosti nemaju predod`be na{e kulture
o `enama i mu{karcima, djevoj~icama i dje~acima. Rod je time fundamentalna
kategorija poretka na{eg dru{tva.
[ta je socijalna kategorija? Kategorija je oznaka za vi{e osoba koje karakterizira
jedna ili vi{e zajedni~kih osobina (up. Hartfiel & Hillmann, 1982, 371).
"Kategorije ispunjavaju funkciju poretka u kompleksnom dru{tvu: predmeti ili
osobe se razlikuju i klasificiraju prema odre|enim kriterijima kako bi se individuama
omogu}ila orijentacija" (Rendtorff & Moser, 1999, 16). Nakon
14

o|enja novoro|en~ad bivaju kategorizirana na osnovu postoje}ih tjelesnih
obilje`ja. Svakom bi}u biva dodata biolo{ka kategorija spola - djevoj~ica ili
dje~ak, za ne{to izme|u ne postoji rije~, ne postoji naziv, ne postoji kvadrati}
koji treba zaokru`iti na rodnom listu. U na{em dru{tvu prvenstveno se razlikuju
ove dvije kategorije roda, pri ~emu se pozivamo na prirodu i medicinu.
Me|utim, ni priroda, ni medicina nisu tako jasni kao {to mislimo! U prirodnoznanstvenoj
stru~noj literaturi razlikujemo vi{e na~ina definiranja roda (up.
Faulstich-Wieland, 1995, 71 i Pschyrembel, 1998):
• Hromozomni rod (ili geneti~ki rod): Isti proistje~e iz genetskih informacija
u nasljednom faktoru (xx, xy).
• Rod na osnovu spolnih `lijezda ili gonadalni rod: Isti se odre|uje na osnovu
postojanja jajnika (ovarija) odnosno testisa.
• Morfolo{ki rod: Isti proistje~e na osnovu unutra{njih i vanjskih spolnih
organa i stasa.
• Hormonalni rod: Definira se kroz razli~ito visoku koncentraciju spolnih hormona.
Dakle, ne mo`e biti rije~i o jednoj strogo biolo{koj i istovremeno medicinsko
jasnoj definiciji roda. Ipak u svakodnevnici polazimo od toga da je svaki ~ovjek
jasno `ena ili mu{karac. Prema ~emu se onda orijentiramo u na{em pona{anju
odnosno po kojim kriterijima nas drugi "prepoznaju" kao `ensko ili mu{ko?
Razmi{ljanje u stolici za ljuljanje je dalo slijede}e odgovore na ovo pitanje:
Roditelji djeci daju imena koja ih jasno uvr{tavaju u jednu rodnu kategoriju.
Kako bi se ovo svrstavanje u~inilo i neverbalno jasno vidljivim, kod
novoro|en~adi i male djece pose`e se za dru{tveno priznatim simbolima:
najprije boje (roza za djevoj~icu, plavo za dje~aka) i odje}a, poslije frizura,
nakit i igra~ke.
Kao djevoj~ica ili dje~ak osje}amo se i kada nas drugi kao takve prepoznaju
i kada nas pohvale za "pravilno" pona{anje: zato {to imamo "pravu" odje}u
i {to smo se time jasno pozicionirali, zato {to je na{e pona{anje
odgovaraju}e, zato {to prednost dajemo "pravim" igra~kama i bavimo se
"pravim" sportom.
Kao mu{karac ili `ena znamo {ta je "prikladno": `ene dozvoljavaju da im se
pomogne pri odijevanju mantila, mu{karci `enama ~uvaju vrata. @ene su
suosje}ajne, mu{karci su sna`ni. Laska nam kada se ovakvo pona{anje prepozna,
to nas potvr|uje kao `enu ili kao mu{karca.
Ta~ke orijentacije u na{em pona{anju prema drugima nisu, dakle, medicinski
pokazatelji, jer su ovi skriveni, ve} vidljivi vanjski simboli (kao kosa, odje}a,
15

kozmetika ili nakit) ili na~in pona{anja, iz kojeg zaklju~ujemo o biolo{kom
spolu koji se krije iza/ispod toga. U nauci o spolovima isto se iskazuje pojmom
gender (socijalni rod): Pojam gender podrazumijeva skupinu svih pretpostavki
i o~ekivanja koja postoje u jednom dru{tvu u vezi sa rodom. Onako kako se kao
`ene tj. mu{karci pona{amo, kre}emo, govorimo, odijevamo, smijemo, egzistiramo,
dakle nije biolo{ki determinirano, nego je isto rezultat raznovrsnih i
slo`enih kulturalnih procesa. Rod je time kulturalna konstrukcija, a ne prirodna
datost koja se ne da preispitati.
Razmi{ljanje o vlastitom `ivotu ~ini slijede}e jasnim - nikada kao "ljudi" nismo
na{li mjesto u na{em dru{tvu tj. isto nam nije dato, ve} poziciju u dru{tvu
stje~emo kao `ene ili mu{karci. Svaka individua je obuhva}ena kategorijom
roda, niko ne mo`e izbje}i ovu jasnu "dvojnu klasifikaciju". Razlikovanje upravo
dvije kategorije rodova utjecalo je na nas i utemeljilo identitet. Rod je time
"omnirelevantan", ima "vrhunski status" i time klju~nu funkciju koja se nalazi
iznad i ispod svih drugih kategorija ~lanova jednog dru{tva (npr. starost, etni~ka
pripadnost, sloj dru{tva). Dihotomija rodova u nama je toliko duboko usidrena,
da egzistencija "izvan" klasifikacije gotovo nije zamisliva i ~ini se jo{ manje
mogu}om. "U jednom dru{tvu koje se zasniva na polarizaciji rodnih uloga, ne
postoji identitet i individualnost izvan pripadnosti rodovima. Bitni elementi
na{e kulture zasnivaju se na teorijama svakodnevnice i osnovnim pretpostavkama
o prirodnoj o~iglednosti dvospolnosti socijalnoga" (Gildemeister, 1988.,
495).
Moderna gender-istra`ivanja u svojoj analizi idu nekoliko koraka dalje:
Ne samo gender, ve} i spol/rod je kulturalna konstrukcija, to zna~i, ~injenica
da mi u na{em dru{tvu razmi{ljamo samo u dvjema kategorijama rodova, nije
prirodna, ve} je to dru{tvena norma. Mi `ivimo i razmi{ljamo u jednom dvorodnom
sistemu, me|utim postoje dru{tva koja poznaju vi{e rodnih kategorija:
mu{karci, `ene i Berdachen (kod Navahosa) ili Hijras (u Indiji) ili Xanith (u
Omanu). Tre}u grupu ~ine biolo{ke `ene, koje se osje}aju kao mu{karci i rade
mu{ke poslove ili biolo{ke mu{karce, koji se `ele osje}ati i `ivjeti kao `ene. Oni
~ine vlastitu kategoriju (up. Lorber, 1999, 153).
I kod nas postoje ljudi koji se ne snalaze u na{em sistemu dvospolnosti: tako
s jedne strane postoje hermafroditi, koji imaju pokazatelje obje spol-kategorije,
s druge strane grupa transseksualaca, koji se, pak, fiziolo{ki jasno daju ubrojiti
u jedan ili drugi rod, ali koji se osje}aju u "pogre{nom tijelu". Nau~ni radovi
pokazuju da ovi ljudi imaju velike probleme sa svojim identitetom, zato {to za
njih nema mjesta u na{em dvojnom sistemu rodova. Oni ne odgovaraju normama
rodova na{eg dru{tva, ostavljaju dojam "smetnji u razvoju ili logi~ne
nemogu}nosti" (Butler, 1991, 39), ozna~avaju se kao bolesni 2. Poku{avaju da
2
Tako je 27.06.2004. objavljen ~lanak u jednim austrijskim dnevnim novinama, u kojem je pisano o "bolesti
transseksualnosti" (uporedi Gurmann 2004.).
16

putem odje}e, kozmetike ili nakita stvore za sebe ispravan "gender"- status.
Naj~e{}e se tijelo prilago|ava subjektivnim osje}anjima u jednom veoma bolnom
i dugom postupku. (up. Garfinkel, 1967, Morris, 1997).
Ako u prirodi postoje vi{e od dva spola, za{to smo onda mi{ljenja da postoje
samo dva spola? "Pri diskusiji o spolu ne reflektira se ~esto da smatramo
prirodnim ono {to je dru{tveno" (Gildemeister, 1988, 496). Vjerujemo da postoji
"prirodni spol", koji je unaprijed nametnut kulturi. Ova pretpostavka i na{e
razmi{ljanje u dvjema rodnim kategorijama su`avaju na{u spoznaju, tako da
zaista prepoznajemo samo dvije rodne grupe i onda istima dodajemo razli~ite
simbole, osobine, na~ine pona{anja, sposobnosti itd. (vidi rodni stereotipi). Ali
ovakva shema razmi{ljanja nije prirodna, nego rezultat pravila kulture, koja
stje~emo u toku socijalizacije. "Kategorije rodova stje~emo u procesu socijalne
interakcije, pri ~emu dobivaju svojstvo 'prirodne o~iglednosti' - ali ovo ni{ta ne
govori o tome da su svakako prirodne" (Gildemeister, 1988, 499).
2. O razvoju spolnog identitieta
Simone de Beauvoir je ve} u svom poznatom djelu "Drugi spol, }udorednost i
spol `ene" ve} 1949. zabilje`ila: "^ovjek na svijet ne dolazi kao `ena, ve} njome
postaje" (Beauvoir, 1982, 265). Ova re~enica analogno vrijedi i za mu{karce.
^ovjek ne dolazi kao mu{karac na svijet, ve} postaje njime. Ili druga~ije re~eno:
Spolnost je dimenzija "koja mora biti prisvojena, a ne njena osnova"
(Gildemeister, 1988, 499).
U ovom procesu prisvajanja djeca trebaju nau~iti da postoje samo dva spola,
da su ovi "prirodni", da ne postoji ni{ta drugo i da u ovom sistemu dvospolnosti
moramo na}i svoje mjesto kao djevoj~ica/dje~ak tj. kao `ena/mu{karac; s druge
strane, {ta zna~i biti "prava" djevoj~ica tj. "pravi" dje~ak. Ovaj proces u kojem
stje~emo na{ spolni identitet zove se spolno specifi~na socijalizacija.
Socijalizacija zna~i "sveukupnost svih postupaka u toku ~ijih ~ovjek postaje
~lanom jednog dru{tva i kulture" (Hartfiel & Hillmann, 1982, 700). U ovom
procesu nastaje i razvija se ljudska osobnost "u ovisnosti od i u bavljenju sa socijalnim
i predmetno-materijalnim `ivotnim uvjetima" koji u odre|enom vremenu
postoje u jednom dru{tvu (Hurrelmann, 1993, 14). Pod odgojem podrazumijevamo
ona djelovanja i mjere kojima ljudi poku{avaju svjesno i planski utjecati
na razvoj osobnosti drugih ljudi, kako bi ih podsticali prema odre|enim mjerilima
vrijednosti (uporedi Hurrelmann, 1993). S gledi{ta subjekta ovo nije
pasivni, ve} aktivni proces prisvajanja. To zna~i da ono {to postoji biva prisvojeno,
ali istovremeno i obra|eno i razra|eno.
[ta to zna~i u vezi s razvojem spolnog identiteta? U svakom dru{tvu postoje
odre|ene predstave o `enstvenosti i mu`evnosti, koje treba poznavati i prisvoji-
17

ti - znanje o rodnim stereotipima, o stavovima i na~inima pona{anja koji su
tipi~ni za spolove. Iz razrade ovog znanja nastaje, u smislu aktivnog bavljenja
realno{}u, subjektivni spolni identitet.
Iz pri~a transseksualaca mo`e se naslutiti koliko je kompleksan i vi{estruk
jedan ovakav proces prisvajanja. Slijedi poznati primjer Jan Morris:
Jan Morris 3 se prvobitno zvala James
Morris. Kao takav bio je veoma mu`evan
mu{karac. Bio je sportski tip, slu`io je
vi{e godina vojsku, bio je takmi~ar na
automobilisti~kim utrkama, novinar, te je
u~estvovao u ekspediciji na Mount
Everestu. No, nije se osje}ao prijatno u
svom tijelu - osje}ao se `enom.
Nakon mnogo godina dono{enja odluke odlu~io je izmijeniti svoje tijelo, i tjelesno
postati `enom, s obzirom da se ve} du`e osje}ao kao `ena. Kao `ena dao
si je ime Jan, te je spoznao da ima jo{ mnogo nau~iti. Tako joj vi{e nije bilo
mogu}e da posje}uje klubove ~iji je ~lan bila godinama, jer su pristup ovim
klubovima imali samo mu{karci. Morala je tra`iti druga mjesta kako bi komunicirala
s ljudima. Morala je nau~iti kako `ena hoda, kako se pona{a u
restoranu, kako se pona{a prema mu{karcima. I morala je spoznati da se
pona{anje drugih prema njoj u potpunosti promijenilo.
"Stalno se govori da se dru{tveni jaz izme|u spolova su`ava, no iz vlastitog
`ivotnog iskustva i mu{ke i `enske uloge koje sam napravila u drugoj polovici
dvadesetog stolje}a, ~ini mi se da ne postoji `ivotni aspekt, trenutak, kontakt,
aran`man, odgovor za `enu i za mu{karca koji se ne razlikuje. Sama intonacija
glasa kojom me oslovljavaju, ili dr`anje osobe koja stoji do vas u redu, sam
osje}aj u zraku kada u|em u prostoriju ili sjedim za stolom u restoranu, konstantno
nagla{avaju promjenu moga statusa. Tako kako se pomjeraju reakcije
drugih, tako se mijenjaju i moje vlastite. [to me vi{e tretiraju kao `enu, tako ja
vi{e postajem `enom. Htjela - ne htjela prilagodila sam se tome. Ako me se
smatralo nekompetentnom da vozim auto unatrag ili otvorim bocu, tako sam se
na neki ~udan na~in i ja po~ela osje}ati. Ako se slu~aj smatrao te{kim, bez
obja{njenja sam ga i ja takvim smatrala." (Morris 1997, 140)
O~ekivanja drugih se internaliziraju ( internalizacija) i prihva}aju u vlastita
razmi{ljanja i repertoare pona{anja. Najprije je ovaj proces tekao svjesno, no
s vremenom su izgra|eni automatizmi, to zna~i vlastito pona{anje vi{e nije
preispitivano, ve} se bez protivljenja izvodilo.
3 Fotografija je iz slijede}eg izvora:
http://www.bbc.co.uk/bbcfour/documentaries/profile/profile_jan_morris.shtml (04.07.2004.)
18

3. Razvoj spolnog identiteta kod djeteta
U dijelu koji slijedi bit }e predstavljeni rezultati istra`ivanja o socijalizaciji
dje~aka i djevoj~ica i to iz dvije perspektive: najprije }e biti prikazano koja
razli~ita o~ekivanja i na~ini pona{anja postoje u socijalnom okru`enju jednog
djeteta, zatim }e biti razmotren proces prisvajanja u kojem se rod kao socijalna
kategorija internalizira, proces koji se shva}a i koristi kao proces utemeljenja
identiteta.
Trudno}a
Elena Belotti je u knjizi objavljenoj 1973. godine istra`ila narodne obi~aje i
poslovice s kojima trudnice bivaju konfrontirane. Evo nekoliko primjera: {picast
stomak znak je koji upu}uje na dje~aka, dok plosnat, {irok, okrugao stomak
nagovje{tava ro|enje djevoj~ice. Ukoliko je stomak majke ve}i na desnoj strani,
rodit }e se dje~ak, no ukoliko je ve}i na lijevoj strani, rodit }e se djevoj~ica.
Ukoliko je trudnica raspolo`ena i uravnote`ena, ko`a roza i zdrava, o~ekuje
dje~aka, no ukoliko je mrzovoljna, pla~ljiva, ukoliko je blijeda i neugledna, to su
znakovi za djevoj~icu. Rezime: Ukoliko sva ova praznovjerja bivaju sa`eta,
"primje}ujemo zajedni~kog nazivnika: Svi znakovi koji signaliziraju ro|enje
dje~aka su pozitivni" (Belotti, 1985, 10).
Ciljevi odgoja
U opse`nom istra`ivanju koje je provedeno 1992. godine u Njema~koj 3000
`ena koje govore njema~ki jezik od 16 do 59 godina pitane su o ciljevima odgoja
za k}erke i sinove. U intervjuima su date kartice s odgojnim ciljevima koje je
trebalo procijeniti po njihovoj va`nosti. Tabela 1 navodi one osobine koje najmanje
50 % ispitanih `ena smatra veoma bitnima.
Tabela 1: Odgojni ciljevi prema va`nosti
Za djevoj~ice su veoma bitni
slijede}i odgojni ciljevi
1. Nje`nost
2. Samostalno razmi{ljanje
3. Prodornost
4. Otvorenost
5. Spremnost za pomo}
6. Vo|enje doma}instva
7. Fleksibilnost
8. Sposobnost za kritiku
Za dje~ake su veoma bitni
slijede}i odgojni ciljevi
1. Samostalno razmi{ljanje
2. Prodornost
3. Ambicioznost
4. Fleksibilnost
5. @elja za znanjem
6. Otvorenost
7. Sposobnost za kritiku
8. Poznavanje tehnike
19

9. Znati dijeliti
10. @elja za znanjem
11.Tolerancija
12. Ambicioznost
13. Gra|anska hrabrost
14. Disciplina
15. Sposobnost za konflikt
16. Ru~ni radovi
17. Poznavanje rada
na kompjuteru
18. Interes za politikom
19. Skromnost
20. Poznavanje tehnike
21. Poznavanje zanata
Izvor: Faulstich-Wieland 1995, 100
Najprije se da primijetiti da su za oba spola prilagodljivost i skromnost zastarjele
vrline od manje va`nosti, ali i interes za politikom i poznavanje rada na
kompjuteru pripadaju ciljevima kojima nije data prednost. Istovremeno su
`enama samostalno razmi{ljanje i prodornost za djevoj~ice i dje~ake gotovo od
jednake va`nosti.
Istovremeno postoje i zna~ajne razlike: Odgojni ciljevi koji su navedeni za
djevoj~ice odaju sliku jedne `ene koja je nje`na, spremna na pomo} i dru{tvena,
sa `eljom za znanjem, koja je spremna da se potrudi i doka`e. Ciljevi kod
dje~aka daju "sliku jednog ambicioznog, prodornog, svjetskog ~ovjeka koji se
razumije u zanatske radove i tehniku, koji istovremeno treba biti vite{ki nastrojen
i susretljiv" (Faulstich-Wieland 1995, 101).
Ova tradicionalna slika glede spolova biva intenzivirana, kada se ciljevi posmatraju
prema najjasnijim razlikama: Za djevoj~ice se znatno ~e{}e navode vo|enje
doma}instva, ru~ni rad, nje`nost, spremnost na pomo} i znati dijeliti, dakle,
osobine koje upu}uju na njihovu (budu}u) ulogu kao doma}ice, supruge i majke.
Za dje~ake su, nasuprot tome, razumijevanje tehnike, poznavanje zanata i rada
na ra~unaru uveliko zna~ajnije udru`eni sa osobinama koje ciljaju na poslovno
napredovanje (kao npr. ambicioznost, `elja za znanjem, samostalno razmi{ljanje,
disciplina, prodornost).
Planiranje slobodnog vremena i kori{tenje prostora
Brigitte Rauschenbach, koja je ispitala 2074 djece izme|u 5 i 13 godina iz
razli~itih mjesta stanovanja, do{la je do slijede}eg zaklju~ka: dje~aci se smiju
20
9. Spremnost za pomo}
10. Nje`nost
11. Poznavanje zanata
12. Znati dijeliti
13. Sposobnost za konflikt
14. Disciplina
15.Tolerancija
16. Gra|anska hrabrost
17. Poznavanje rada na kompjuteru
18. Prilagodljivost
19. Interes za politikom
20. Skromnost
21. Vo|enje doma}instva
22. Ru~ni radovi

znatno ~e{}e igrati vani od djevoj~ica, time raspola`u ve}om neovisno{}u u vanjskom
prostoru i pripada im ve}a sloboda pri raspolaganju njihovim vremenom.
Djevoj~ice poslijepodne imaju ~e{}e utvr|ene termine i kre}u se u ja~e
ozna~enima i institucionalno usidrenim vremenskim okvirima (up. Faulstich-
Wieland, 1995, 103).
Kugelmann isto tako (1998) upu}uje na znatne razlike u planiranju slobodnoga
vremena djevoj~ica i dje~aka: Djevoj~ice jo{ uvijek znatno ~e{}e odgajaju za
ku}ne poslove. Za njih vrijede u ve}oj mjeri zabrane zadr`avanja na odre|enim
mjestima javnog `ivota, ali zato znatno ~e{}e posje}uju institucionalizirane
doga|aje, prije svega u muzi~ko-kreativnom podru~ju, dok su dje~aci ~e{}e
~lanovi sportskih udru`enja. Ali i kada se djevoj~ice bave sportom, onda je stalno
rije~ o sportovima koji odgovaraju va`e}im tjelesnim idealima (Kugelmann
1998, 130).
Stoga se kao sa`etak mo`e ustvrditi: Radijus aktivnosti djevoj~ica je vi{e usmjeren
ka unutra{njosti, u vezi je s ja~om ovisno{}u o za{titi odraslih. Dje~acima
je data ve}a sloboda pri osvajanju javnog prostora.
Igra~ke
I izbor igra~aka je u ovisnosti o va`e}im pretpostavkama o `enskom i mu{kom
u na{em dru{tvu. Prodava~i/ice nude ~esto i kad ih ne pitamo tradicionalne
igra~ke za djevoj~ice tj. dje~ake, popra}eno pitanjem: "Je li dje~ak ili
djevoj~ica?" Ne pita se za interese djeteta, ve} se na osnovu spola donosi
zaklju~ak o interesima djeteta, pri ~emu se u obzir ne uzima mogu}a diferencija
unutar jedne spolne kategorije
Ali i roditelji imaju konkretne pretpostavke o tome {ta je prikladno za doti~ni
spol. Vanda Lucie Zammuner je ovo dokazala opse`nim istra`ivanjem u
Holandiji i Italiji: Dok su nogomet, `eljeznica, avion i auto od odraslih ispitanika
ozna~eni "mu{kim rodom", kuhinjski pribor, telefon i lutke pripisani su
djevoj~icama (Zammuner 1987). Odrasli ovdje pose`u za odre|enim slikama
`enstvenosti tj. mu{kosti, koji se ozna~avaju kao rodni stereotipi.
Rodni stereotipi su "grubo pojednostavljuju}e, ali duboko ukorijenjene pretpostavke
o mu{kim i `enskim osobinama" (Nunner-Winkler, 2001, 272) u jednom
dru{tvu, koji se odra`avaju u igra~kama i koji bivaju reproducirani na{im
djelovanjem (npr. kupovina "pravilne" igra~ke za djevoj~icu tj. dje~aka).
Ovo istra`ivanje je staro ve} vi{e godina. Da li su njeni rezultati stoga jo{
aktuelni? Jedan kriti~ki pogled u odjeljenje za igra~ke robnih ku}a i u kataloge
igra~aka ~ini jasnim: Malo se toga promijenilo! Slijedi aktuelni primjer iz
sedmi~nog `urnala koji je u Austriji visokotira`ni ("News"), u kojem su pred
sam Bo`i} date slijede}e preporuke za dje~ake tj. djevoj~ice: Za djevoj~ice se
21

nude lutke i mekane pli{ane `ivotinjice, materijali s kojima mogu u~iti kako se
uljep{ati i kako se prezentirati pred drugima, pri~e za slu{anje i objekti/predmeti
za igranje, koji upu}uju na kori{tenje u zatvorenom prostoru. Za dje~ake
se, pak, preporu~uju igra~ke koje ih pozivaju na eksperimentisanje, na gradnju i
konstruisanje, na istra`ivanje, na borbu i osvajanje prostora.
Tabela 2: Preporuke za poklone za djevoj~ice i dje~ake
Izvor: Sharaf 2002.
Socijalizacija kao subjektivni proces prilago|avanja
Kod razvoja vlastitog spolnog identiteta odlu~uju}i je cjelokupni kontekst u
kojem se djeca rode. Ovaj kontekst proizlazi iz sistema dvospolnosti, ili
druga~ije re~eno: iz ~injenice, da u na{em dru{tvu postoje samo dva spola i da
se svaka individua u ovom sistemu mora pozicionirati, ukoliko `eli pridobiti
priznatu egzistenciju.
22
TOP-pokloni za djevoj~ice:
1. Miracle-Baby: Baby-lutka koja
zbog specijalnog materijala
izgleda kao stvarna
2. Barbie-Zlatokosa-Video:
bajka sa Barbie-lutkama
3. Zlatokosa-Barbie: Barbie iz
bajke za igru koja odgovara
filmu
4. E-Kara: Karaoke-pjevanje
ovdje postaje dje~ijom igrom
5. Pli{ane `ivotinje:Teddy, polarni
medvjedi i Eddie, pli{ana patka
6. Rudolph-CD: Sjeverni jelen
pri~a svoju bo`i}nu pri~u
7. Ku}a za lutke: sa svim
potrebnim sobama
8. Glava za {minkanje: da li
pletenice ili kovrd`e, sve se
mo`e isprobati
9. Barbie - putni~ki voz i pratilja
voza: ICE u Barbie-dizajnu
10. Dvorac Hogwarts: Harry
Potterova {kola za igranje
TOP-pokloni za dje~ake
1. Harry Potter- laboratorija za
magiju: magi~ne smjese daju se
same napraviti
2. Rat zvijezda: ratni brod
Jedi-vitezova za sklapanje
3. Bionicle: Figure iz fantazije za
sastavljanje od lego-kockica
4. Spybotic: Lego-Spybotic-robot
za sklapanje sa softwarom
5. Matadorova kutija s drvenim
kockicama: idealna po~etna
kutija sa 230 dijelova
6. Lego Williams F-1 Racer: mala
kopija voza~a Ralfa Schumachera
7. 007-trka~a staza: od Carrere,
7,5 m duga sa Aston Martinom
i Jaguarom
8. Stolni nogomet: omiljeni klasik
za mlade i stare
9.Teleskop-Box: za posmatra~e
zvijezda
10. Playmobil-aerodrom: aerodrom
sa tornjem i pokretnom trakom
za prtljag

Stoga nije odlu~uju}e samo kako roditelji manje ili vi{e svjesno podsti~u spolni
identitet svoga djeteta odabiraju}i odre|ene igra~ke, dje~ije knjige ili odje}u
ili hvale odre|eno pona{anje kao "ispravno" za djevoj~ice ili dje~ake i time ga
ja~aju. Strukturu cjelokupnog sistema i u istom va`e}e norme i vrijednosti
internaliziraju oni koji odrastaju, te kao realnost koja se ne preispituje postaju
sastavni dio njihove svijesti. "Dijete se uvr{tava u sistem dvospolnosti, jer to
zna~i prilago|avanje od `ivotne vrijednosti, neophodno prisvajanje dru{tvene
realnosti, bez koje ne mo`e postojati u dru{tvu koje je podijeljeno na spolove"
(Brück, 1997, 83).
Stjecanje spolnog identiteta je uvijek i aktivni proces samokategorizacije
djeteta, to zna~i djeca se i sama predstavljaju kao djevoj~ice tj. dje~aci, oni time
aktivno reproduciraju dvojni sistem zajedno s njegovim simbolima i o~ekivanjima.
Do starosti od {est godina djeca moraju nau~iti slijede}e (uporedi Hagemann-
White, 1984, 82):
... da su oni sami djevoj~ice ili dje~aci,
... da su svi ljudi ili `enskog ili mu{kog spola,
... da odre|ene osobine u pojavi i pona{anju kao i odre|ena vlastita imena
i funkcije (npr. majka, otac) pokazuju spolnu pripadnost,
... da je razlika genitalija odlu~uju}a za spolnu pripadnost,
... da se spol ne da promijeniti.
Djeca pri tome prolaze slijede}e razvojne procese: Otprilike sa dvije do tri
godine po~inju sebe ili druge osobe pouzdano svrstavati pravilnom spolu. Tako
su djeca sa ~etiri godine ve} razvila predstave ko je za {to zadu`en kod ku}e.
Djeca iz obdani{ta koja su ispitana slagala su se u slijede}em: mama kuha, ide
u kupovinu, bri{e pod, pere ve{ i pri{iva dugme. Tata ukucava ekser u zid, sjedi
pred televizorom, ~ita novine i vozi auto (up. Scheu 1981, 109).
U jednom slijede}em koraku razvoja prepoznaje se vremenska postojanost
spola u pro{losti i budu}nosti. Ipak neka djeca jo{ uvijek vjeruju da se da
ispuniti `elja za pripadanjem drugom spolu. Isto tako nisu sigurni da li pri
preuzimanju atributa drugog spola (npr. odje}a, frizura) zadr`avaju prvobitan
spol (up.Trautner 1997, 336), to zna~i da oni jo{ nisu svjesni spolne postojanosti.
Slijedi dijalog koji je Stephen Franzoi (S.F.) vodio s jednim
petogodi{njim dje~akom po imenu Jason (Franzoi 1996, 150):
S.F.: Kako ti zna{ da si dje~ak?
Jason: Zato {to imam kratku kosu.
S.F.: Dakle, dje~ak je neko ko ima kratku kosu?
Jason: Da. I kada nosi ovakvu vrstu hla~ica.
(pokazuje na svoje)
23

S.F.: A ako pusti{ da ti naraste kosa, ho}e{ li postati djevoj~ica?
Jason: Da.
S.F.: [to je onda s tvojim tatom? Je li on dje~ak ili djevoj~ica?
Jason: Dje~ak.
S.F.: A kako to zna{?
Jason: Zato {to ima kratku kosu.
S.F.: Ako bi trebao opisati djevoj~icu, kako bi to uradio? Kako bi je
opisao?
Jason: Djevoj~ica je uh... ako... hm. Ako si djevoj~ica, onda nosi{
drugu vrstu odje}e od ove odje}e. (pokazuje na svoju ko{ulju)
I ima{ dugu kosu.
S.F.: A ako bismo te odveli u drugu sobu i obukli ti haljinu, a onda
te opet vratili ovdje, da li bi ti onda postao djevoj~ica?
Jason: Ne, ja sam jo{ uvijek dje~ak zato {to imam kratku kosu.
S.F.: OK. Recimo da te odvedemo u drugu sobu, obu~emo ti haljinu,
a onda ti stavimo periku da ima{ dugu kosu. Da li bi onda bio
djevoj~ica?
Jason: Da.
Tek nakon pete godine `ivota stabilizira se koncept spolnog identiteta: ~im
jedno dijete postane svjesno postojanosti spola za stabiliziranje svoje li~nosti,
`eli ste}i i one osobine koje ga asociraju na "tipi~no mu{ko" odnosno "tipi~no
`ensko": Ja sam dje~ak/djevoj~ica. Stoga `elim da izgledam kao
dje~ak/djevoj~ica i na odgovaraju}i na~in se pona{ati. Ja nisam samo djevoj~ica
ili dje~ak, `elim da me kao takvu/takvog prepoznaju.
Kako bi to osigurali, djeca (prije svega mla|a djeca) pose`u za veoma strogim
tradicionalnim simbolima (kao npr. kod izbora odje}e, frizure, odgovaraju}ih
boja ili igra~aka). U mnogim istra`ivanjima se pokazalo da su, prije svega,
dje~aci oni, koji "moraju" pripaziti da se ne pona{aju `enstveno kako se ne bi
posumnjalo da su razma`eni ili ~ak homoseksualci. Stoga poku{avaju da "cool"
pona{anjem doka`u svoju mu{kost pri ~emu prolaze kroz provjeru hrabrosti ili
su im izjave i vicevi o djevoj~icama omalova`avaju}i i seksisti~ni (up. Brück
izme|u ostalog, 1997, 88). Sigurnost i pomo} djeca nalaze u istorodnoj Peergrupi
i pri tome se, prije svega, tra`e kontakti s djecom istog spola. (up.
Hagemann-White, 1984, 84).
Putem ovog aktivnog (su-) djelovanja djeca se upoznaju sa rodnim ulogama,
preuzimaju i iste pro`ivljavaju. Oni tada vi{e ne djeluju "kao" djevoj~ica tj.
dje~ak, oni "jesu" djevoj~ica tj. dje~ak. Razvili su spolni identitet i svako
pona{anje, svako o~ekivanje prema sebi i drugima spoznaju i procjenjuju imaju}i
isti na umu.
24

3. Rodni/spolni stereotipi kod djece
Koje predstave o vlastitom i rodu/spolu drugih imaju desetogodi{njaci? Kako
bi odgovorili na ovo pitanje u~esnici/ce seminara treba da ispitaju dje~ake i
djevoj~ice kako slijedi:
Dvije djevoj~ice trebaju odgovoriti na slijede}a pitanja:
Djevoj~ica je .....
Djevoj~ica se igra sa .....
Moj posao snova je ...................
Dje~ak je ....
Dje~ak se igra sa .......
Dva dje~aka trebaju odgovoriti na slijede}a pitanja:
Dje~ak je .....
Dje~ak se igra sa .....
Moj posao snova je...................
Djevoj~ica je .....
Djevoj~ica se igra sa.....
Cilj je bilo ispitivanje autostereotipa (vlastitih slika) i heterostereotipa (slike
o drugima) o vlastitom tj. suprotnom spolu iz ugla djece. U~esnici/ce seminara
su do{li do slijede}ih rezultata:
Kako djevoj~ice tako i dje~aci djevoj~icama dodjeljuju osobine kao ljubazna,
osje}ajna, pouzdana, kao i lijepa, zgodna i na{minkana, rje|e suzdr`ana i
stidljiva. Pored ovih pridjeva koji izra`avaju socijalne kompetencije, atraktivnost
i nesigurnost, postoje i negativna pripisivanja osobina samima sebi i
drugima (kao dosadna, pla~ljiva ili zlo}udna), ali mali broj navedenih osobina
upu}uju na samosvijest, ambicioznost ili inteligenciju.
Opis dje~aka uveliko se razlikuje: sami sebe opisuju kao, prije svega, jake i divlje,
kao i otvorene prema drugima i pametne. Djevoj~ice isto vide mnogo manje
pozitivno: dje~ake smatraju jakima, drskima, zlima, agresivnima i umi{ljenima,
ali im pripisuju i osobine kao sportisti, pustolovi i inteligentni.
Slijedi usporedba sa rezultatom iz jednog me|unarodnog istra`ivanja o rodnim
stereotipima kod odraslih: Williams i Best su ispitali 2800 studenata iz 25
zemalja Evrope, Sjeverne i Ju`ne Amerike kao i Srednjeg Istoka. Morali su procijeniti
300 rije~i koje ozna~avaju osobine prema tome da li se u njihovoj kulturi
data rije~ koristi ~e{}e u vezi sa `enama tj. mu{karcima. Tabela 3 predstavlja
rezultat.
25

Tabela 3: Pridjevi, koji se najmanje u 90% od 25 ispitanih zemalja asociralo
sa tipi~no `enskim tj. mu{kim
°Ove osobine su u ~ak 24 ili 25 zemalja jasno pripisivane `enama tj. mu{karcima.
Izvor: Alfermann 1996. i Asendorpf 1999.
Podudarnosti su jasno vidljive: Djeca o~igledno jasno znaju koje vrijednosti
vrijede za "`enske" tj. "mu{ke".To zna~i da su prepoznali dru{tvene norme i vrijednosti,
internalizirali su i reproducirali iste u svojim predstavama o suprotnom
spolu. Navedeni pridjevi upu}uju istovremeno na razli~ite spolne uloge
koje vrijede u na{em dru{tvu kao "ansambl o~ekivanih na~ina pona{anja, stavova,
obaveza i privilegija, koje dru{tvo pripisuje svakom spolu" (Nunner-Winkler,
2001, 272).
U jednom od narednih koraka provedeno je ispitivanje o igra~kama koje se
vezuju za svaki od spolova. Rezultati korespondiraju sa dosada{njim slikama
pri ~emu se slike o sebi i slike o drugima samo u malome razlikuju: Djevoj~ice
se igraju lutkama (dodaju}i Barbie), sa svojim prijateljicama i ne{to prave i
igraju se. Kao suprotnost ranijim istra`ivanjima (npr. Zammuner, 1987.)
pojavljuju se jo{ i elektronski ure|aji kao handy, gameboy ili kompjuter. Kod
dje~aka se na prvom mjestu nalaze elektronski ure|aji koje prate sportske
aktivnosti (kao fudbal, ko{arka ili skateboard), razli~ita prevozna sredstva (kao
auto, `eljeznica) i konstrukcije kao igra~ke. Dok su igra~ke djevoj~ica, dakle,
jasno uskla|ene sa socijalnim kompetencijama i njihov afinitet za kasniju ulogu
majke i doma}ice, kod dje~aka je vidljiva jaka koncentracija za tehniku i sport,
26
tipi~no `ensko
srda~na°
atraktivna
nesamostalna
snena°
emocionalna
stra{ljiva
senzibilna°
s izra`enim osje}anjima°
osjetljiva
povodljive°
praznovjerne
nejake
tipi~no mu{ko
aktivan
pustolovan°
agresivan°
umi{ljen
hrabar
odva`an
dominantan°
~esto ne{to poduzimaju°
sna`an
neovisan°
progresivan
izdr`ljiv°
grub°
strog
jak°
neemocionalan
mudar

a time i tipi~na mu{ka podru~ja zanimanja tj. aktivnosti u slobodno vrijeme.
^ime se djevoj~ice i dje~aci zaista igraju? Istra`ivanja dokumentiraju da se
djeca u svom pona{anju u igri uveliko orijentiraju ka postoje}im materijalima.
Trautner (1997, 356) stoga dolazi do zaklju~ka da tipi~no pona{anje spolova
pri igri svoje uzroke obi~no nalazi u ograni~enoj ponudi igra~aka koje su tipi~ne
za spolove, a ne u nesposobnosti ili u nepostojanju `elje za igrom koja je
netipi~na za odre|eni spol. Pored materijala za igru i situativni (npr. mjesto) i
socijalni faktori (npr. prisustvo druge djece ili odraslih) utje~u na pona{anje u
igri. Op}enito va`e}e izjave su stoga te{ko mogu}e. Istra`ivanja u obdani{tima
tj. u u~ionicama pokazuju da izmijenjena ponuda i izmijenjeno grupiranje vode
ka tome da se djeca usu|uju pristupiti novom terenu i da se time mo`e ubla`iti
tradicionalno pona{anje spolova u njihovim ulogama (up. Marsh, 2000, Orner,
2001).
I zanimanja kojima se `ele baviti ispitane djevoj~ice i dje~aci gotovo da ne
odstupaju od o~ekivanih odgovora: kod djevoj~ica se navode li~na zanimanja
uslu`nih djelatnosti (kao frizerka ili cvje}arka), dru{tvena zanimanja (kao
u~iteljica/nastavnica ili odgajateljica), zanimanja u zdravstvu (doktorica,
apotekarka, njegovateljica), administrativna (uredski uposlenik) i umjetni~ka
zanimanja u kojima je atraktivnost u prvom planu (model, glumica, pjeva~ica).
Dje~aci u ovom dobu, s druge strane, sanjaju o sportskoj karijeri (fudbaler),
vide se u saobra}ajnim zanimanjima (pilot, kapiten, ma{inovo|a), u tehni~kim
zanimanjima uslu`ne djelatnosti (automehani~ar, bravar, kompjuterski
stru~njak), kao snage reda (policajac), u privredi (marketing-asistent) ili kao
nau~nik i muzi~ar.
Zaklju~ak: Izgleda da je dje~iji svijet podijeljen u dva podsvijeta - jedan
"`enski" i jedan "mu{ki", koji gotovo da nemaju ni{ta zajedni~ko. Dok pogled na
stvarne `ene i mu{karce pokazuje da postoje i jake `ene i nje`ni mu{karci, da
postoje i `ene u fabrici koje itekako rade sa ma{inama, i mu{karci koji rade u
zanimanjima njegovatelja, djeca ovo o~igledno ne opa`aju, bar ne na normativnom
nivou i kada je rije~ o ocjenjivanju fiktivnih osoba iz jedne spolne kategorije.
Stvarnost se homogenizira i prilago|ava va`e}im tradicionalnim rodnim
stereotipima, razlike unutar jedne spolne kategorije pak bivaju odba~ene, kao
da ne postoje. Sa ovakvim predstavama stvarnost se uop}ava, oduzima joj se
njena slo`enost i raznovrsnost. Ova podjela na svijet `ena i mu{karaca odra`ava
va`e}e kulturalne kodekse, koji se daju obrazlo`iti samo sistemom dvospolnosti.
27

4. Perspektive
U svom horizontalnom istra`ivanju na oko 1800 omladinaca Fend (1991.) je
mogao pokazati, koliko djeca kona~no u svom li~nom opisu odgovaraju normativnim
predstavama o "ispravnom" pona{anju kao `ene i mu{karci: djevoj~ice su
generalno razvile manji samokoncept kod izgleda, kod nadarenosti i same sebe
vide kao dru{tvenije i emocionalnije od dje~aka. Oni nisu ne samo uvjereniji u
sami sebe nego imaju i osje}aj da sebe i druge dr`e dobro pod kontrolom.
Kod izbora stru~nih {kola i zanimanja uop}e ve} godinama vladaju isti trendovi:
djevoj~ice prije biraju {kole sa te`i{tima na socijalnim zanimanjima i
(ku}no-) ekonomskim te`i{tem, dok dje~aci biraju {kole sa tehni~kim i
zanatskim zanimanjima. Omiljena zanimanja djevoj~ica su trgovkinja u maloprodaji
(prodava~ica), sekretarica, frizerka & stilistkinja, na vrhu hit-liste
dje~aka nalazi se zanimanje elektroinstalatera, slijede mehani~ar motornih
vozila i stolar.
Individualne odluke odra`avaju time normativne predstave jednog dru{tva o
pona{anju `ena i mu{karaca i iste reproduciraju. Subjektivne preference i
izbori su kao zanimanja dio javnog prostora, koji kao socijalno i materijalno
okru`enje utje~e na spolno specifi~nu socijalizaciju djece i omladine.
Svako od nas je dio ovog sistema i time - kako }e se jo{ pokazati (vidi poglavlje
2) - (sa-) u~esnik/ca. Pogotovo u zanimanju nastavnika/ice je bitno biti svjestan
ovih procesa i li~nog aktivnog u~e{}a u njima. Kriti~na svijest, koja
preispituje stereotipe i koja ih mo`e spoznati kao dru{tvene konstrukcije je
pretpostavka za spolno/rodno senzibilnu pedagogiju.
Literatura
Alfermann, Dorothee: Geschlechterrollen und geschlechtstypisches Verhalten. - Stuttgart. Kohlhammer, 1996.
Asendorpf, Jens: Psychologie der Persönlichkeit, 2.Auflage. - Berlin u.a.: Springer, 1999.
Beauvoir, Simone de: Das andere Geschlecht. Sitte und Sexus der Frau. - Reinbek bei Hamburg: Rowohlt, 1982
(ursprünglich 1949).
Belotti, Elena:Was geschieht mit kleinen Mädchen? - München:Verlag Frauenoffensive, 1985 (ursprünglich 1973).
Brück, Brigitte; u.a.: Feministische Soziologie. Eine Einführung, 2. Auflage. - Frankfurt/Main + New York:
Campus, 1997.
Butler, Judith: Das Unbehagen der Geschlechter. - Frankfurt/Main: Suhrkamp, 1991.
Dörflinger, Helmut: Jungenarbeit am Wiener Gymnasium und Realgymnasium 21 "Bertha von Suttner". In:
Bieringer, Ingo; Buchacher, Walter; Forster, Edgar J. (Hg.): Männlichkeit und Gewalt. Konzepte für die
Jungenarbeit, 65-71. - Opladen, Leske + Budrich, 2000.
Faulstich-Wieland, Hannelore: Geschlecht und Erziehung. Grundlagen des pädagogischen Umgangs mit
Mädchen und Jungen. - Darmstadt: Wiss. Buchgesellschaft, 1995.
Fend, Helmut: Identitätsentwicklung in der Adoleszenz :Lebensentwürfe, Selbstfindung und Weltaneignung in
beruflichen, familiären und politisch-weltanschaulichen Bereichen. - Bern u.a.: Huber, 1991.
Franzoi, Stephen L.: Social Psychology. - Madison: Brown & Benchmark, 1996.
Garfinkel, Harold: Studies in Ethnomethodology. - New Jersey: Prentice-Hall, 1967.
Gildemeister, Regina: Geschlechtsspezifische Sozialisation. In: Soziale Welt 4/1988, 486-503.
28

Gurmann, Maria: Reise zwischen den Geschlechtern. In: Kurier vom 27.06.2004, 19. - Wien.
Hagemann-White, Carol: Sozialisation: Weiblich - männlich? - Opladen: Leske + Budrich, 1984.
Hartfiel, Günter; Hillmann, Karl-Heinz:Wörterbuch der Soziologie, 3.Auflage. - Stuttgart: Kröner Verlag, 1982.
Hurrelmann, Klaus: Einführung in die Sozialisationstheorie. Über den Zusammenhang von Sozialstruktur und
Persönlichkeit, 4.Auflage. - Weinheim + Basel: Beltz, 1993.
Kugelmann, Claudia: Identitätszwang oder Identitätsspielräume durch Bewegung, Spiel und Sport? In:
Horstkemper, Marianne; Zimmermann, Peter (Hg.): Zwischen Dramatisierung und Individualisierung.
Geschlechtstypische Sozialisation im Kindesalter, 125-142. - Opladen: Leske + Budrich, 1998.
Lorber, Judith: Gender-Paradoxien. - Opladen: Leske + Budrich, 1999.
Marsh, Jackie: "But I want to fly!" Girls and superhero play in the infant classroom. Gender and Education
12/2000, 209-220.
Mikos, Lothar: Die Wirklichkeit der Medien ist die ihrer Nutzer. In: Medienimpulse 40/2002, 17-20.
Morris, Jan: Conundrum. - London: Penguin Books, 1997 (ursprünglich 1974).
Nunner-Winkler, Gertrud: Geschlecht und Gesellschaft. In: Joas, Hans (Hg.):Lehrbuch der Soziologie, 265-288.
- Frankfurt/Main: Campus, 2001.
Orner, Daniela: Geschlechtssensible Pädagogik im Kindergarten. In: Paseka, Angelika; Anzengruber, Grete:
Geschlechtergrenzen überschreiten? Pädagogische Konzepte und Schulwirklichkeit auf dem Prüfstand. Schulheft
104/2001, 70-81. - Wien.
Prengel, Annedore: Pädagogik der Vielfalt, 2. Auflage. - Opladen: Leske + Budrich, 1995.
Pschyrembel Klinisches Wörterbuch, 258. Auflage. - Berlin + New York: de Gruyter, 1998.
Rendtorff, Barbara; Moser, Vera: Geschlecht als Kategorie - soziale, strukturelle und historische Aspekte. In:
Rendtorff, Barbara; Moser, Vera (Hg.): Geschlecht und Geschlechterverhältnisse in der Erziehungswissenschaft.
Eine Einführung, 11-70. - Reinbek bei Hamburg: Rowohlt, 1994.
Sharaf, Dina: Spielend unterm Baum. Die besten Spiel-Ideen zum Fest. In: News 50/2002, 142-145.
Trautner, Hanns Martin: Lehrbuch der Entwicklungspsychologie. Band 2: Theorien und Befunde, 2. Auflage. -
Göttingen: Hogrefe, 1997.
Zammuner, Vanda Lucie: Children's Sex-Role Stereotypes. A cross-cultural analysis. In: Shaver, Philipp;
Hendrick, Clyde (Hg.): Sex and Gender, 272-293. - California: Sage, 1987.
29

II. Osvje{}ivanje
U drugom modulu seminara cilj je bio produbljivanje dotada{njeg znanja i to na
dva nivoa: s jedne strane na nivou svijesti, s druge strane na kognitivnom nivou.
Tematsko te`i{te bili su rodni stereotipi i kako isti bivaju stalno (re)producirani
i u~vr{}ivani na{im individualnim djelovanjem, ali i putem medija, tako da ih svi
posmatramo kao "prirodne", a ne vi{e kao dru{tveno i individualno proizvedene
norme i vrijednosti.
Prilog Angelike Paseka razmatra najprije govor tijela i jezi~ke izjave. U nastavku
se ta~nije analiziraju i obja{njavaju mnoge fasete govora tijela na osnovu
reklama tekstila. \ur|a Kne`evi} se bavi medijima uop}e i njihovim doprinosom
pri (re)produkciji rodnih stereotipa.
31

Rodni stereotipi i njihova (re)produkcija
ANGELIKA PASEKA
Kako je pokazano i u prvom dijelu knjige, razmi{ljanje i djelovanje u (samo)
dvjema kategorijama roda nije prirodni proces, ve} rezultat socijalizacije, u ~iji
tok se uklju~uju socijalne norme i vrijednosti za `ene i mu{karce koje vrijede u
aktuelnom dru{tvu.
Kao odrasle osobe nismo vi{e svjesni da ova "svakodnevna teorija dvospolnosti"
(up. Brück, 1997, 89) predstavlja dru{tvenu konvenciju koja se morala usvojiti:
proces usvajanja je izgubljen iz vida. Rodni stereotipi time postaju prividno
"prirodne" karakteristike, koje naizgled ve} oduvijek postoje, podrazumijevaju
se i kao slijed toga ne mogu se vi{e preispitivati.
Time vi{e nismo (samo) `rtve dru{tvenih okvirnih uvjeta, kao subjekti imamo
ve}u mogu}nost da vlastitu situaciju odnosno situativni kontekst svjesno reflektiramo
i va`e}e norme manje ili vi{e svjesno i kriti~ki integriramo u vlastite
tokove djelovanja, ili pak ne. Drugim rije~ima: svako doprinosi da norme o
spolovima, dakle, odre|ene slike o `enskosti i mu{kosti postoje. Kako to ~inimo?
1. Kako se sami predstavljamo kao `ene i mu{karci: "doing
gender"
Kao odrasle osobe rijetko svjesno o tome razmi{ljamo kako se kre}emo kao
`ene tj. mu{karci ili kako govorimo kao `ene odnosno mu{karci. Igre uloga
mogu poslu`iti za zapo~injanje jednog ovakvog procesa refleksije.
32
Igra - klupa u parku 4
Osoba A sjedi na klupi u parku i ~ita novine.
Osoba B se pribli`ava i `eli poku{ati razgovarati
sa osobom A koja tu sjedi, ali ova ne `eli - `eli
da bude ostavljena na miru.
Radni nalog za osobu A koja sjedi: Odbijajte komunikaciju! Dajte do znanja da
`elite da vas ostave na miru i da niste zainteresirani za razgovor. Radni nalog za
osobu B koja prilazi: U~inite da osoba koja sjedi razgovara s vama. Uputstva se
tako mijenjaju da pozicije "odbrane" odnosno "napada" igraju i `ene i mu{karci.
4
Ideja potje~e od Mühlen Achs (1998), koja je ovu metodu ve} uspje{no primijenila i sistemati~ki procijenila
na mnogim seminarima s odraslima.

[ta se "odigralo", posmatralo? Evo nekoliko scenskih isje~aka:
Scena 1: Mu{karac se pribli`ava `eni koja ~ita novine. "Draga milostiva
gospo|o! Ne `elim da Vam se name}em ....". On sjeda, pri ~emu ruku ispru`a
na naslonu u pravcu `ene. Pribli`ava joj se, naslanja se. @ena se sve vi{e povla~i
u stranu, kako bi ga izbjegla. Njeno mi{ljenje kasnije glasi: "Uzeo mi je prostor!"
Scena 2: Mu{karac se pribli`ava. @enu posmatra stoje}i, s rukama na le|ima,
u raskoraku, ispravlja ramena, sjeda pored nje i pita: "Da li te novine ozbiljno
shvatate?"
Scena 3: Mu{karac sjedi. @ena se pribli`ava i sjeda na }o{ak klupe. Ostaje
neopa`ena. "Oprostite. Imate li problema...?"
Scena 4: Mu{karac sjedi. @ena dolazi i zapo~inje razgovor:" Dobar dan!
Smeta li ako ovdje sjednem?" Ona sjeda i po~inje govoriti o sadr`aju novina.
Iz ovoga se do{lo do slijede}ih saznanja: Iako je radni nalog za `ene tj.
mu{karce bio isti, pona{ali su se vidno druga~ije.
Mu{karci su uzimali prostor, {irili se. Pokazivali su dominantnost i mo} - kako
svojim tijelom, tako i govorom. Koristili su pak razli~ita sredstva: Mu{karac iz
prve scene je okarakteriziran kao "gentelman". Iako je ometao svog sugovornika,
{to je `ena kojoj se obra}ao smatrala itekako neprijatnim, komentar je bio
da je rije~ o kulturnom ~ovjeku:" Draga milostiva gospo|o!" U drugoj sceni
mu{karac ostane dugo stajati i time demonstrira svoju veli~inu naspram `ene
koja sjedi. Uz to se i {iri: nogama (stoji u raskoraku) i s gornjim dijelom tijela.
Ovaj izraz mo}i potcrtava i svojim izjavama: "Da li te novine ozbiljno shvatate?"
Time prezentira da je znalac i da je informiran, koji ne samo da poznaje ove
novine, nego si dozvoljava da daje mi{ljenje o njihovom nivou i sadr`aju, zato
{to mu je poznata "stvarna" pozadina. On to ~ini na samosiguran i samosvjestan
na~in i stoga od posmatra~a/ica dobija naziv "folirant".
@ene stvari prilaze druga~ije: One se ~ine neupadljivima kako bi imale uspjeha.
One odmah sjedaju na }o{ak klupe, pribli`avaju se polako i oklijevaju}i, ali
dr`e odstojanje koje smatraju prikladnim. Ovu tjelesnu neupadljivost prati
odgovaraju}a usmena izjava, rije~ima: "Izvinjavam se", zapo~inje `ena dijalog u
tre}oj sceni. Time ne ispoljava samo nesigurnost, ve} i to da ~ini ne{to {to
o~igledno ne odgovara normi, ~ini se "krivom" i ve} unaprijed moli za oprost.
Kako bi uspostavila kontakt poku{ava se u`ivjeti u situaciju svog mu{kog sugovornika
("Imate li problema?") i demonstrirati empatijsko razumijevanje njegovog
odbijanja. Ona zra~i pouzdanjem i toplinom, `ena, pored koje se ~ovjek
mo`e osje}ati prijatno, te dobija naziv "sunce". U ~etvrtoj sceni `ena nakon pozdrava
pita da li smije sjesti ("Smeta li Vam...?"). Time prihvata ~injenicu da
mu{karac koji tu ve} sjedi ima kao prvi pravo na klupu u parku, a istovremeno
33

se ~ini moliteljkom koja prodire u njegovo podru~je mo}i. Zatim po~inje da
govori o sadr`aju novina i to u smislu razumijevanja ka onome koji je zainteresiran
za ove teme - a ne da bi ga ismijavala (vidi mu{karca u drugoj sceni). Ova
`ena se, tako|er, do`ivljava kao "dobrodu{na" i predstavlja "maj~instvo".
Na osnovu ove ~etiri scene kao primjeri se daju analizirati dva odlu~uju}a
diskusiona pravca u istra`ivanju spolova/rodova: razlika spolova/rodova i odnos
spolova/rodova.
(1) Razmatranje razlike spolova/rodova fokusira ~injenicu, da `ivimo u "kulturalnom
sistemu dvospolnosti" (Hagemann-White, 1984, 78). Dvospolnost je socijalna
konstrukcija, a kategorije "`ena" tj. "mu{karac" su simboli u ovom socijalnom
sistemu svijesti. "@enskost" i "mu{kost" u istom ne postoje sami po sebi, ve}
su proizvodi trajnih socijalnih konstrukcionih procesa. U ~emu se to ogleda?
Modeli vlastitog predstavljanja koje upotrebljavaju "igra~i" pokazuju jasan
afinitet prema rodnim stereotipima koji vladaju u na{em dru{tvu (vidi tabelu 3
u prvom poglavlju).To zna~i da i `ene i mu{karci pose`u za vrlo tradicionalnim
slikama: tako se mu{karci u igri uloga predstavljaju kao sna`ni, dominantni i
suvereni dok su `ene srda~ne, osjetljive, prenagla{enih osje}anja, mekog srca i
ponizne. Time {to "igra~i" preuzimaju, primjenjuju, `ive takve slike uloga spolova,
(re)produciraju iste i predstavljaju se sami kao `ene i mu{karci. Rod je onda
"ne{to {to ~inimo" ili kako Mühlen Achs formulira: "Rod nije ne{to {to imamo, a
pogotovo ne ne{to {to jesmo. Rod je ono {to radimo" (Mühlen Achs, 1998, 21).
U na{em svakodnevnom pona{anju i u susretu s drugim ljudima nepogre{ivo i
permanentno isti~emo kojoj rodnoj kategoriji bi `eljeli biti pripisani. Sve ove
aktivnosti se ozna~avaju kao "doing gender" ili "gendering".
”Doing gender” ne percipiramo svjesno, takvi modeli teku kao rituali bez na{e
svjesne kontrole. Mu{karac iz scene 1 dobija pitanje od svoje suigra~ice za{to
joj se toliko pribli`io, a on je za~u|en mislio o sebi da to ina~e ne bi uradio jer
nije dominantan tip. Ipak: u ovoj situaciji on je znao kako proizvesti dominaciju
i posti}i cilj. Jedna suigra~ica misli: "Poku{ala sam na prirodan na~in ostvariti
komunikaciju". U{lo joj je u krv kako se "pravilno" mora pona{ati, strategije
su pre{le u njenu "prirodu". O tome ponovo Mühlen Achs: "Dru{tvena konstrukcija
se pokazuje u naturalizaciji gendera i utjelovljenosti bipolarnog spolnog sistema
u formi spolnog identiteta i ne mo`e se vi{e reflektirati" (ibidem, 30).
(2) Pogled na odnos spolova/rodova skre}e pa`nju na postavljanje hijerarhije
"`enskosti" i "mu{kosti". Ove kategorije ne stoje ravnopravno jedna do druge ve}
se stalno nalaze u neuravnote`enom socijalnom poretku. Takva neravnote`a je
sama producirana u igri, dakle, konstruirana je (doing gender). Jer, bez obzira
da li `ena ili mu{karac preuzimaju "poziciju napada~a", razvija se iz same po
sebi simetri~ne situacije nova nesimetri~na koja se stvara razli~itim strategija-
34

ma: jednom od mu{karca koji poku{ava isijavati snagu i nadmo}nost, drugi put
od `ene koja se poni`ava i tako uspijeva. Mühlen Achs (1998, 127) naziva ovu
paradoksnu strategiju "dominacija pot~injavanjem". Pri tome je zapanjuju}e da
"nisu potrebne nikakve pravne ili moralne sankcije da bi se `ene u javnosti obuzdavale,
za to im je potreban samo njihov li~ni interes" (Goffman, 1994, 127).
Drugim rije~ima: `ene se pot~injavaju i bez "naloga". Ovo podlije`e samoreguliranju
da bi se - u skladu s va`e}im rodnim normama - dobilo priznanje u socijalnoj
interakciji.
2. Tijelo kao sistem gender-signala
Razlika i odnos me|u spolovima ne postoje sami za sebe nego se proizvode
putem subjekata koji djeluju. Zato je potrebno pa`nju usmjeriti ka instrumentima
ovog procesa proizvodnje: na tijelo i govor tijela.
Putem govora tijela transportira se oko 70% svih socijalnih informacija iako
se ove daju gotovo nikako ili nepotpuno kontrolirati jer je tijelo neprekidno
aktivno. Mnogi znakovi govora tijela imaju univerzalna zna~enja, u istoj mjeri
su va`e}a u svim kulturama, npr. smijanje ili plakanje kao izrazi veselja ili tuge.
Tijelo dakle va`i kao najzna~ajniji socijalni instrument komunikacije.
Na{e tijelo ne pridonosi samo simboli~no (re)produkciji socijalnih odnosa,
nego i materijalno. I to dvojako (up. Villa 1996, 147). S jedne strane, to se
pokazuje na osnovu razli~itog predstavljanja u formi specifi~nih formi interakcije
i pravila tjelesnog predstavljanja, npr. odje}a, kosa, gestikulacija, mimika,
rije~i. Mi koristimo i `ivimo ove razlike. S druge strane, socijalni red se manifestira
u tijelu, tj. odnosi mo}i, vladavina i pot~injavanje utje~u i formiraju tijelo
i njegovo pozicioniranje u prostoru. Ve} Bourdieu (1982) je ukazao da tijelo
predstavlja preferirano sredstvo distinkcije i instrument socijalne nejednakosti,
npr. u dr`anju ili zahtijevanju odstojanja ili pri zauzimanju odre|enog polo`aja
tijela pri pozdravljanju. "Preko tjelesnog habitusa dolazi do utjelovljavanja socijalnog
reda" (Bourdieu 1982).
Tijelo do`ivljavamo kao pouzdan dokaz na{eg identiteta. Istovremeno ono je
rezultat duboke sabranosti socijalnih kategorija razlike spola, klase i etnija, i
nije "prirodno" kako ~esto mislimo. Utjelovljenje ovih dru{tvenih kategorija je
istupilo iz na{e svijesti, tijelo je tako postalo na{om "drugom prirodom" i u njoj
su "pokopane" odgovaraju}e norme i vrijednosti.
Na osnovu socijalnog reda u na{em dru{tvu za `ene i mu{karce postoje
odre|eni gender-scenariji odnosno razli~ite strategije kako da svojim tijelom
uvjerljivo proizvedu svoj spolni identitet i predstave se pred drugima. I govor
tijela se tako regulira, dakle socijalnim pravilima, posebno onim specifi~nim
35

`enama i mu{karcima. Mühlen Achs stoga ozna~ava tijelo kao umnogome najefektivniji
"sistem gender-signala" (Mühlen Achs, 1998, 32).
Pri tome je tijelo medij i instrument. Preko tijela informacije dospijevaju do
recipijenta, a da i nisu po`eljne, dakle mi primamo takve informacije od drugih.
Govor tijela se, me|utim, mo`e i svjesno iskoristiti da bi se ne{to saop}ilo, npr.
mo} i samouvjerenost ako se noge postave {iroko, nesigurnost i podre|enost ako
su noge prekri`ene. Dozvoljeni repertoar pona{anja se pritom razlikuje u zavisnosti
od spola: ono {to je za mu{karce primjereno, ne mora ni izdaleka biti za
`ene. Dok je, naprimjer, sjedenje s ra{irenim nogama potpuno prihvatljivo za
mu{karce, za `ene je to nepristojno. @ene odgovaraju idealu `enskosti ukoliko
postignu takve karakteristike izraza tijela kakve odgovaraju predod`bama
`enskosti: emocionalnost, orijentiranost ka vezi, sposobnost saosje}anja i
spremnost na pot~injavanje. Dakle, ukoliko se `ele predstaviti posebno "`enski",
to ih dovodi do promjene tjelesnog predstavljanja. Istra`ivanje o upotrebi glasa
kod ameri~kih studentica na koled`u (up. Franzoi, 1996, 105) pokazalo je slijede}i
primjetan rezultat: kada telefonski razgovaraju sa svojim "intimnim
mu{kim prijateljem", mijenjaju glas i taj glas pokazuje "`enstvenije" karakteristike
nego kada govore sa svojim "uobi~ajenim `enskim prijateljem". Dakle, njihov
glas se povisuje, ti{i je, mek{i, djeluje opu{tenije i prijatnije, ali i dje~ije,
podani~ki, jednostavno "`enski" - i time je (i seksualno) atraktivniji za njenog
"momka".
Sa`eto i konkretno: na{e tijelo je uvijek kulturni produkt u kome se oslikavaju
socijalni odnosi, dru{tvena podjela rada, razlike u klasi i tako|er razlike u spolu.
Time ono postaje posredna instanca izme|u makro-nivoa (dru{tvena klasa,
etnij, spol) i mikro-nivoa (individualna subjektivnost).
3. Mediji i rod
Svakodnevnica i mediji se me|usobno pro`imaju. Smislena izgradnja
dru{tvenog svijeta de{ava se i pomo}u medija. Neki autori misle da mediji, a
posebno televizija, ima klju~nu ulogu u strukturiranju savremenog identiteta.
Klasi~no pitanje u vezi s djelovanjem medija glasi: da li mediji oslikavaju
stvarnost ili je tek konstruiraju? Evo poku{aja da se sa`eto predstave odgovori
nekih nau~nika:
Mediji transportiraju dru{tvene norme i to ~ine na dva nivoa: s jedne strane
putem manifestnih sadr`aja ponuda medija, s druge strane putem struktura i
poredaka koji su latentno prisutni u sadr`ajima, a koji su samo djelomi~no
raspoznatljivi, a jo{ manje se mogu kontrolirati. Pritom se, me|utim, ne pokriva
stvarnost nego se konstruira vlastita (medijska) stvarnost (up. Schmidt,
36

2002, 9). Ove medijske stvarnosti recipijenti usvajaju aktivno na bazi svojih
iskustava koje su skupili u toku socijalizacije.Time va`i ono {to je Mikos (2002,
17) veoma plakativno formulirao: "Stvarnost medija je ona koju posjeduju njihovi
korisnici." Drugim rije~ima: isti medijski produkt je ovisan o sposobnosti
usvajanja i osje}ajima subjekata kao i situativnim uvjetima recepcije. Tako su
istra`ivanja do{la do spoznaje da se isti medijski produkti percipiraju ne od
`ena i mu{karaca ve} prema vlastitoj slici li~nosti i biografskim doga|ajima
(up. Cornelißen, 1994; Bergler, Pörzgen & Harich, 1992).
[ta ovo, me|utim, zna~i u kategoriji roda? Mediji oslikavaju, s jedne strane,
odnose rodova koji vladaju u doti~nom dru{tvu, transportiraju}i tako rodne
stereotipe. Oni ih mogu poja~ati ili oslabiti, mogu ih vi{e ili manje kriti~ki
(re)producirati.
Baziraju}i se na ovim promi{ljanjima istra`ivanje medija se raznoliko bavilo
kategorijom roda. Konkretni sadr`aji su se istra`ivali da bi se otkrilo koje slike
`enskosti i mu{kosti su eksplicitno i implicitno sadr`ani u njima. Analiziralo se
i kako ovi sadr`aji djeluju na razli~ite grupe `ena i mu{karaca.
Sada }emo posebnu pa`nju obratiti na reklame i upitati se kako se u toj
oblasti tretira kategorija spola.
4. "Doing gender" u marketingu
Reklame predstavljaju "ta~ku kristalizacije simboli~kog reda", tj. u reklamnim
porukama se sakupljaju socijalne norme i vrijednosti, stilovi i forme `ivota.
"Modeli se ne pojavljuju slu~ajno u ovoj ili onoj pozi na plakatima, oglasnim
stupovima, u televizijskim spotovima ili u novinskim reklamama. Iza njihovih
pokreta stoji kalkulacija (Wilk, 2002, 21). Marketin{ki stru~njaci tra`e atraktivan
okvir koji je prisutan u kulturnim modelima vrijednosti. Zato reklamne
poruke i tijela prikazana u njima daju informacije o tome kakve vrijednosti,
vodilje i poreci vrijede u jednoj kulturi, tijelo polako postaje "plakat za
unutra{nje vrijednosti" (ibidem, 26).
Pri tome reklama stvara novu realnost jer ona "ujedinjuje i povezuje mno{tvo
razli~itih tema, motive i diskurse koji nose simboliku iz neiscrpnih rezervi kulturnog
zna~enja" (Zurstiege, 1998, 107). Ove teme se crpe iz realnih okvira, ali
se sastavljaju na nov na~in. Pritom se marketing slu`i poznatim stereotipima i
ritualima. Oni ne informiraju o individualnim stanjima, karakteristikama ili o
li~nosti onih koji ih provode, "njihova svrha le`i isklju~ivo u tome da se istaknu
i u~vrste predod`be i uvjerenja koja su duboko ukorijenjena u nekoj kulturi"
(Mühlen Achs, 1998, 40). U marketin{kom insceniranju se ova uvjerenja i predod`be
prikazuju pretjerano, zao{treno i iskrivljeno da bi se poja~alo njihovo
djelovanje {to je Goffman (1981) proglasio "hiperritualizacija".
37

Time se reklami dodjeljuje funkcija podsticanja reda jer ona u~estvuje u
(re)produkciji poredaka, npr. rodnog poretka. "U slu~aju dru{tvenog razlikovanja
me|u `enama i mu{karcima marketing posmatra diferencirane rituale predstavljanja
koji stalno dovode do izra`aja i podr`avaju ovu razliku i transformiraju
je u komprimirane i inscenirane opise tih rituala" (Zurstiege, 1998, 124).
Ovaj osvrt na poznatu `ensku i mu{ku tjelesnost i simboliku ima vi{e razloga:
• S jedne strane, reklama mo`e biti uvjerljiva samo ako se dijelovi insceniranja
uklope u "inventar ja-konstrukcija" (Wilk, 2002, 77), dakle, ako recipijenti
prepoznaju makar dijelove reklame i prenesu ih u svoju svakodnevnicu.
Tematski odnos prema razlikovanju me|u `enama i mu{karcima se pokazuje
kao visoko informativan jer spol predstavlja identifikacijsku kategoriju.
• Kao drugo, upotreba prikazivanja spolova donosi i "pozama{ne prednosti u
tempu" (Zurstiege, 1998, 108) jer smislene ponude dolaze brzo i pouzdano. Da
bi se ovo zajam~ilo, upotrebljavaju se "hiperritualizirane" i komprimirane forme
prikazivanja (vidi gore) jer su one pune, realnije i prodornije nego realna, neinscenirana
prikazivanja.
• Kao tre}e, razli~ite marketin{ke forme stoje svakodnevno u konstantnom
takmi~enju za pa`nju. Uspje{na reklama mora, dakle, poslati signale koji su
trenutno doku~ivi (npr. spol).
U marketingu se dosta radi s govorom tijela jer se on kod recipijenata umnogome
otima kognitivnoj kontroli. Me|utim, ba{ u tijelu su upisani simboli~ni
poreci. Govor tijela se stoga pokazuje kao idealan instrument ritualiziranja
spola.
4.1. O govoru tijela u reklamama za tekstil
Kao slijede}e, prikazivanja spolova u reklamama treba analizirati prema tome
kako se sredstvima govora tijela konstruiraju razlike i odnos spolova. 4
Kako se dolazi do mu{kosti i `enskosti u datim reklamnim prospektima? U
cilju odgovora na pitanje provedena je sadr`ajna analiza reklamnih
prospekata za tekstil. Konkretno je istra`eno koji se znaci, rituali i simbolika
koriste i {ta zna~e.
Posmatrani su slijede}i dijelovi tijela tj. inscenacije:
• Dr`anje tijela pri stajanju i sjedenju
4 Ovdje prezentirane strategije sigurno nisu potpuno predstavljene u svojoj cjelokupnoj raznolikosti, nego se
orijentiraju prema rezultatima do kojih se do{lo na seminarima. Detaljnije opise prona}i }ete kod autora/kinja:
Goffman (1981.) i Mühlen Achs (1998.).
38

• Ruke i {ake
• Dr`anje glave i lice
• Tijelo u le`e}em polo`aju
• Odnosi izme|u `ena i mu{karaca
Rezultati su 5:
Dr`anje tijela pri stajanju i sjedenju
Mu{karci stoje uspravno, njihovo dr`anje izgleda obuzdano
i opu{teno, time izra`avaju samosvijest.
Mu{karci stoje u raskoraku, prividno potpuno
neizvje{ta~eno, zahtijevaju vi{e prostora kao izraz zna~aja i
va`nosti. Mu{karci si mogu uzeti slobodu da prekr{e pravila
pristojnosti i da demonstrativno zauzmu prostor i time
demonstriraju dominantnost.
Kada sjede, zauzimaju besprijekorno, uspravno, istovremeno
ugodno i opu{teno dr`anje, te time izra`avaju otmjenu,
ali nenapadnu eleganciju
@ene svoje tijelo ne prezentiraju niti u
pravom, uspravljenom dr`anju, niti isto
izgleda opu{teno. Dr`anje dame zahtijeva
visoki stepen kontrole tijela.
Generalno se prenosi utisak da je njeno
tijelo labilno, lomljivo, mr{avo i bez
mi{i}a, utisak koji stvara nagnuto, ~esto
savijeno i slomljeno dr`anje i mali
raskorak.
@ene rijetko stoje objema nogama na tlu, ~esto se njihovo tijelo oslanja na
samo jednu nogu ~ime se ona lako dâ izbaciti iz ravnote`e. Sve ovo mo`e biti
obrazlo`eno kao nedostatak samosvijesti, stida i nesigurnosti (jer ko jo{
poku{ava, balansiraju}i na jednoj nozi, provjeriti temperaturu vode u bazenu?).
5
Ovdje kori{tene fotografije potje~u s internet-stranice modne ku}e Peek & Cloppenburg, ~iji je reklamni
materijal analiziran u ovom seminaru.
http://www.peekundcloppenburg.de/puc_neu/de/herren/02_20_herren/02_20_herren.html (10.08.2004.)
39

Kada se `ene pokazuju u sjede}em polo`aju, ~esto zauzimaju
dr`anje koje ne zahtijeva mnogo prostora. Noge su
~esto prekr{tene, butovi stisnuti, naj~e{}e u izvje{ta~enoj
pozi. Sve ovo ponovo pokazuje nesigurnost i stid.
@enama se daje za pravo da sjede kao djeca. To gotovo
nikako ne doprinosi stjecanju statusa, nego ih ~ini bi}em
kojem treba za{tita, bi}em koje ne mo`e zauzeti isti status
kao mu{karac.
U jednoj od narednih varijanti `ene se pokazuju u ekstravagantno `enstvenim
pozama sjedenja, pri ~emu se iskazuju seksualne fantazije dominantnosti.
Ruke i {ake
[ake mu{karaca se ~esto nalaze uz
tijelo ili na samosvjestan na~in oslonac
nalaze na kukovima odnosno nalaze se
u d`epovima (vidi gore). Laktove
koriste za stvaranje prostora i
po{tovanja. Ruke poput barijere
prekr{taju na grudima.
Uz to mu{karci dr`e stvari u rukama
(npr. novine, sportske sprave). Prsti i palac pokazuju u `eljenom pravcu i mogu
biti interpretirani kao izraz upravljenosti cilju.
@ene se prikazuju sa rukama koje dr`e
uz tijelo, pri ~emu su {ake ispru`ene.
Ruke ponekad ponizno sklapaju ili dr`e
pred tijelom. Prste i palac sisaju i
grickaju.
@ene se pokazuju u pozama u kojima
se na ne{to (npr. ta{nu) tj. nekoga (vidi
sliku dole) hvataju odnoso oslanjaju -
kao da treba oslonac i pomo}.
Glava i lice tj. izraz lica
Mu{karci glavu dr`e uspravno, njihov
pogled je direktan. Izuzetak je kada time
trebaju izraziti ironi~ne aluzije.
40

Tipi~no mu{ko lice izgleda nepomi~no, bezizra`ajno i
bezosje}ajno (kako odgovara kli{eu da mu{karci ne smiju
pokazivati osje}anja) i time su vi{e neprijazni negoli pristupa~ni.
Mimika pokazuje dominantnost. Pogled je direktan,
prav, uko~en, jasno upravljen u posmatranu osobu, fokusiraju
je i pokazuju da su svjesni mo}i. Pogled, stoga, djeluje
odlu~uju}e, s objektom u viziru, ponekad se pogled gubi u
daljini.
Tipi~ni mu{karci se rijetko smje{kaju, a kada je to slu~aj, onda to djeluje
samosvjesno, uvjereno u pobjedu, zadovoljno.
Veoma tipi~no za prikazivanje `ena je koso dr`anje glave.
Ovaj simbol mo`e biti tuma~en na razli~ite na~ine: kao elementarni
znak spremnosti na podre|enost i pokornost, kao
klasi~ni simbol poniznosti i svojevoljnog samoodricanja, kao
izraz ljubaznosti, sredstvo umirivanja, nesigurnosti, zbunjenosti,
bespomo}nosti, smetenosti i slabosti.
Pri mnogim prikazima glava je pognuta, istovremeno kao
gest zbunjenosti naspram posmatra~a.
Upravo ovim pokretom glave mu{ki atributi koji
ozna~avaju samostalnost (npr. veliki raskorak), postaju
apsolutni i time se poni{tavaju.
Izraz lica `ena pokazuje dva tipi~na primjera: prikazuje se
`ivahan, ljubazan-susretljiv osmijeh, izraz radosne naivnosti i
bezopasnosti, jer se osje}anja pokazuju bez ikakve pritajene
misli i namjere. Utisak naivnosti poja~ava koso dr`anje glave.
Druga varijanta se koristi sa seksualiziranim atributima:
pogled je lascivan, poluprekriven, sanjiv, malo otvorenih
usta. Ovo djeluje veselo, koketno, zavodni~ki, ali i krhko.
Efekat dodatno poja~ava oslanjanje
na ruke, pognuto ili uko{eno dr`anje
glave ili podignut pogled `ene zbog
visokog pozicioniranja kamere. To daje
odraz podre|enosti, predanosti i raspolo`ivosti.
41

Tijelo u le`e}em polo`aju
Dok se mu{karci rijetko prikazuju u le`e}em
polo`aju, `ene ~e{}e sre}emo na le`aljkama,
na kau~u, u krevetu ili ~ak na podu u le`e}em
ili polule`e}em polo`aju. Odgovaraju}im
uglom kamere pogled na `enu je usmjeren
odozgo nadole, tako da djeluje krhko, ali i
podre|eno i predano, spremna da mu{karac
legne pored nje, utisak koji poja~avaju odgovaraju}i
asesoari, npr. jastuci.
Odnosi izme|u `ena i mu{karaca
Prikazivanje odnosa izme|u istih spolova
Odnosi me|u mu{karcima se uvijek prikazuju simetri~no i principijelno jednako
vrijedno. "Pravi" mu{karci sa svojim prijateljima osje}anjima mogu dati
odu{ka, me|usobno si daju prostora i slobodu kretanja, zajedno se zabavljaju.
~esto se u blizini nalaze tipi~no mu{ki objekti, npr. automobil ili fudbalska
lopta. Ovi pokazatelji vrijede i za prikazivanje dje~aka.
Odnosi izme|u `ena i mu{karaca su prema potrebi simetri~ni ili asimetri~ni.
Odnosi izme|u spolova
Ovdje dominiraju asimetri~ni primjeri prikazivanja, to zna~i dr`anje ispod
ruke, ramena-kuk-zagrljaj, dr`anje za ruke bivaju tako prikazivani da
simboli~no signaliziraju ovisnost `ene i podr{ku mu{karaca. Mu{karci ~esto
pokazuju vite{ko pona{anje, to zna~i bivaju prikazivani u ulozi za{titnika `ena
i/ili djevoj~ica.
Mu{ka nadmo} se inscenira slijede}im pomo}nim sredstvima:
• Relativni odnosi veli~ina: Mu{karac stoji iznad `ene, {to `enama olak{ava
da se na njega naslanjaju u potrazi za za{titom, ili stoje u prvom planu, tako da
42

`ena iza njega istovremeno postaje nebitan objekat.
^ak kada se ne obra}a pa`nja na odnose veli~ina, time se naj~e{}e stvara
sasvim drugo djelovanje, jer se nadvisivanje zamjenjuje drugim ritualima (npr.
djetinjasto pona{anje, `ena u le`e}em polo`aju).
• Me|usobno dr`anje: Kada mu{karci grle `ene, ograni~avaju im slobodu kretanja.
Kada `ene grle mu{karce, ~vrsto ih ~uvaju, tra`e oslonac, `ele se priljubiti,
pogled je pun divljenja.
• Biraju se i odgovaraju}i oblici prikazivanja odnosa roditelji-dijete, u kojima
se `ena naivno{}u koja djeluje djetinjasto inscenira zajedno s mu{karcem.
4.2. O drugim aspektima simbolike spolova
Spolovi se ne insceniraju na razli~it na~in ili u razli~itim statusnim pozicijama
samo prikazivanjem tijela. Postoje i drugi simboli kao boje, objekti koji se
uvr{tavaju (npr. `ivotinje, krajolici), ali se i odre|enim poretkom predmeta ili
osoba mogu posti}i razli~iti efekti.
Kao primjer je dato nekoliko demonstrativnih rezultata iz analize
poljoprivrednog stru~nog ~asopisa. (Riegler-Nurscher, 2002.):
Ukoliko se reklamira tehnika tj. tehni~ki proizvodi kao traktori ili ma{ine, pri
prikazivanju likova dominiraju mu{karci. U reklamama za sjeme date su
isklju~ivo slike `ena - tijela `ena, ~esto u bijeloj odje}i, kao simbol plodnosti.
U reklamama za sredstva za za{titu biljaka i gnojivo prisutni su kako `ene tako
i mu{karci, dodu{e s razli~itim ciljevima: ukoliko sredstvo za za{titu biljaka
treba predstaviti kao sredstvo koje ne ugro`ava okoli{, koje nije {tetno za
zdravlje i sl. na slikama su u svijetle boje odjevene `ene. Bijelo je boja nevinosti
i ~isto}e, neslomljenog svjetla, apsolutne istine. Ukoliko se sredstva za za{titu
biljaka trebaju prezentirati kao jaka i posebno djelotvorna, predstavljeni su
mu{karcima i jakim bojama.
Ovim oblikom prikazivanja `ene i mu{karci se ne predstavljaju samo razli~ito
43

u smislu sistema dvospolnosti.Time se obuhvata i tradicionalno shvatanje o odnosu
spolova. Kultura i tehnika su "mu{ki", priroda, plodnost i rasplo|ivanje su "`enski".
5. Sa`etak
Jedan od ciljeva drugog bloka seminara bio je stvaranje (ve}e) svijesti o tome
da postoje}i sistem dvospolnosti ne predstavlja s vana i pod prisilom nametnut
sistem, nego da se stvara aktivno u okviru interakcija, uz pomo} vlastitog tijela
i jezika, ali i medijalno. Baza za stvaranje ovog sistema, "doing gender", su
predstave i o~ekivanja, koje si sami postavljamo u smislu samokategorizacije
kao `ensko ili mu{ko, koje imamo i prema drugim `enama odnosno mu{karcima.
"Vjerske predstave spolova dalje doprinose tipiziranju spolova kao
proro~anstvo koje se samo ispunjava" (Kotthoff, 1994., s.166), te se uvijek
iznova potvr|uju u interakciji ili putem medija. I sama odstupanja ovaj poredak
ne mogu poljuljati, ve} se integriraju u sveobuhvatni koncept kako odgovara
poslovici: "Izuzetak potvr|uje pravilo".
Drugi cilj se sastojao u svjesnoj spoznaji i otkrivanju simbolike ritualiziranih
poruka o `enskosti i mu{kosti na osnovu reklamnih prospekata. Stalne slike i
fotografije (npr. iz novina ili reklama koje sti`u putem po{te) metodi~ki su
veoma prikladne za ovakvu analizu, zato {to se na miru mogu posmatrati i {to
su mnogobrojne. Otkrivanjem sredstava za konstrukciju razlika spolova i odnosom
spolova koji ~ini temelj, trebao bi biti napravljen dalji korak u pravcu ve}e
senzibilnosti u odnosu na vlastiti na~in prikazivanja spolova i promatranje
insceniranja u direktnom kontaktu sa osobama (npr. u~enicima/cama, kolegama/icama).
Literatura
Bergler, Reinhold; Pörzgen, Brigitte; Harich, Katrin: Frau und Werbung. Vorurteile und Forschungsergebnisse. -
Köln: Deutscher Inst.-Verlag,1992.
Bourdieu, Pierre: Die feinen Unterschiede. - Frankfurt/Main: Suhrkamp, 1982.
Brück, Brigitte; u.a.: Feministische Soziologie. Eine Einführung, 2. Auflage. - Frankfurt/Main + New York:
Campus, 1997.
Cornelißen, Waltraud: Klischee oder Leitbild? Geschlechtsspezifische Rezeption von Frauen- und Männerbildern
im Fernsehen. - Opladen: Westdeutscher Verlag, 1994.
Franzoi, Stephen L.: Social Psychology. - Madison: Brown & Benchmark, 1996.
Goffman, Erving: Geschlecht und Werbung. - Frankfurt/Main: Suhrkamp, 1981 (Original: Gender
Advertisements, 1979).
Goffman, Erving: Das Arrangement der Geschlechter. In: Goffman, Erving: Interaktion und Geschlecht, 105-
158. - Frankfurt/Main & New York, 1994 (Original:The Arrangement Between the Sexes, 1977).
Hagemann-White, Carol: Sozialisation: Weiblich - männlich? - Opladen: Leske + Budrich, 1984.
Kotthoff, Helga: Geschlechts als Interaktionsritual? Nachwort in: Goffman, Erving: Interaktion und Geschlecht,
159-194. - Frankfurt/Main & New York, 1994.
Mikos, Lothar: Die Wirklichkeit der Medien ist die ihrer Nutzer. In: Medienimpulse 40/2002, 17-20.
44

Mühlen Achs, Gitta: Geschlecht bewusst gemacht. Körpersprachliche Inszenierungen. - München: Verlag
Frauenoffensive, 1998.
Riegler-Nurscher, Karoline: Frauen in/und Landwirtschaft. - Unveröffentlichte Seminararbeit an der Universität
Linz, 2002.
Schmidt, Siegfried J.: Medien als Wirklichkeitskonstrukteure. In: Medienimpulse 40/2002, 5-10.
Villa, Paula-Irene: Spürbare Zugehörigkeiten. Klasse und Geschlecht als zweifache Positionierung des Leibes.
In: Fischer, Ute Luise; u.a. (Hrsg.): Kategorie: Geschlecht? Empirische Analysen und feministische Theorien, 141-
162. - Opladen: Leske + Budrich, 1996.
Wilk, Nicole W.: Körpercodes. Die vielen Gesichter der Weiblichkeit in der Werbung. - Frankfurt/Main + New
York: Campus, 2002.
Zurstiege, Guido: Mannsbilder - Männlichkeit in der Werbung. Zur Darstellung von Männern in der
Anzeigenwerbung der 50er, 70er und 90er Jahre. - Opladen: Westdeutscher Verlag, 1998.
45

Rodni stereotipi i njihov utjecaj u svakodnevnici na
primjeru medija
\UR\A KNE@EVI]
"Alka Ivani{evi} iz Zavoda za zapo{ljavanje ka`e da je potra`nja za
kerami~arima toliko velika da im se nedavno javila jedna privatna tvrtka koja
je, u nedostatku kvalitetnih kerami~ara, bila zainteresirana ~ak i za `ene
(istakla \K), a Zavodu je predlo`ila da nekolicinu njih osposobi za takav
posao".
"Glas Slavonije", 21.7.2004. ~lanak je ina~e o upisivanju u zanatske srednje
{kole
Na}i primjer stereotipa temeljenog na odnosima rodova u medijima nije
nikakav velik posao. Naprotiv, prava je neprilika napraviti izbor iz tako velike
ponude kakvu nalazimo u tiskovnim medijima u dr`avama biv{e Jugoslavije,
iako se ni ostatak svijeta, na`alost, ne mo`e potu`iti na nedostatak sli~nih. Za
po~etak i osnovicu teksta o rodnim stereotipima odabrala sam upravo ovaj na
samom po~etku iz vi{e razloga. Bilo bi mnogo jednostavnije na}i neki direktniji
primjer, recimo, neku od izjava kakve li~nosti iz na{eg javnog `ivota rado daju,
a u kojoj je posve razvidan i neskriven seksizam temeljen, dakako, na duboko
ukorijenjenim stereotipima. Sjetimo se samo izjave nekada{njeg zastupnika u
Hrvatskom saboru, a sada ~lana Ustavnog suda Republike Hrvatske, najvi{eg
sudbenog tijela u dr`avi, Vice Vukojevi}a, koji je kolegici, saborskoj zastupnici
\ur|i Adle{i} jasno i glasno u saborskoj raspravi poru~io: "Manje pri~aj, vi{e
ra|aj!" Ili jo{ jednog znamenitog iskaza, tako|er, jednog biv{eg zastupnika u
Hrvatskom saboru, Ante Kova~evi}a, koji tako|er kolegici u saborskim klupama,
Vesni Pusi}, poru~uje da "nije stvorena za mudraca ve} za madraca". Ti i
takvi primjeri su zastra{uju}i i izazivaju zgra`anje i gnjev dosta {iroke publike,
i to dobrim dijelom zbog brutalnosti i primitivnog tona i na~ina, a mo`da manje
zbog sadr`aja. Stoga, paradoksalno, djeluju slabije, odnosno manje dubinski
pokazuju u kojoj je mjeri dru{tvo impregnirano rodnim stereotipima.
Gornji primjer, naprotiv, djeluje gotovo bezazleno. Velika ve}ina ~itateljica i
~itatelja vjerojatno ne}e niti primijetiti da tu ne{to nije u redu. U ovoj izjavi
naglasak je na onome "~ak i za `ene", jer potra`nja je tolika da onih koji to
mogu raditi (mu{karci) nema dovoljno. Operira se, dakle, jednim od tvrdo ukorijenjenih
rodnih stereotipa, koji dijeli poslove na "mu{ke" i "`enske". U na{im
patrijarhalnim kulturama "svi znaju", i bez posebnog u~enja, koji su to "mu{ki"
odnosno "`enski" poslovi. I bez dugog nabrajanja poslova koji se dijele po tom
principu, uglavnom se mo`e re}i da su za `ene rezervirani poslovi u ku}i i
46

ku}anstvu i oko njih, uklju~uju}i i odgoj djece, dok su mu{ki poslovi vezani za
javni prostor. ^esto se u obranu te podjele navodi da podjela ide po razdjelnici
lak{ih i te`ih poslova, {to i nema osnove, osobito u modernim vremenima s
tehnolo{ki razvijenom proizvodnjom, pri ~emu podizanje te{kih tereta ionako
vi{e nije posao za ljude ve} kranove, vili~are, hidrauliku itd. Isto tako, i u tradicionalnim
dru{tvima vrlo te{ke poljske radove obavljaju `ene, pa se ipak ti
poslovi smatraju "`enskima". I dok }e, primjerice, `ene na selu posve ravnopravno
s mu{karcima, ako ne i ve}inom, ubirati ljetinu, tovariti kola i prenositi
te{ke terete, pravilo stereotipa nala`e da na sajmove s proizvodima ide
mu{karac. Prati posu|e ili prati automobil je jednako te{ko (ili lako), ali podjela
je stroga i iznimke samo potvr|uju pravilo. Posu|e peru `ene, a automobile
mu{karci. Pranje posu|a je repetitivno, odvija se svakodnevno (i po vi{e puta) i
van o~iju javnosti i rezultat toga rada nije predvi|en da bude vrednovan u
javnosti. Pranje automobila, ma kako banalna akcija bila u pitanju, jest orijentirano
prema van, automobil je reprezentativan i presti`an za vlasnika. Ukratko,
ovakva podjela pokazuje mjesto predstavnika jednog roda u dru{tvu. Za
mu{karca je predvi|en i (p)ostavljen javni prostor, koji se onda brani i takvim
obja{njenjima kakva su "te{ki" i "laki" poslovi, koji (vi{e) nemaju smisla, ako su
ga ikada imali. U skladu s postoje}im stereotipima, `eni nije mjesto u javnom
prostoru. Ono {to joj ostaje jest prostor privatnosti, u kojem mu{karac, tako|er,
ima mjesto. Na kraju vidimo da je mu{karac smje{ten u javnom i u privatnom
prostoru, dok je `ena ograni~ena samo na privatni. Iako je dodu{e od pojma privatnog
u modernim dru{tvima ostalo malo toga, ta se podjela odr`ava i dalje
budu}i da je historijski podjela na javno i privatno nastala na temelju dominacije.
Mu{karci su, naime, djelovali u javnosti jer su i u privatnom prostoru imali
neograni~enu mo}.
Da bi se "branila" ovakva temeljna postavka odnosno podjela, postoje tj.
proizvedeni su i neprestano se obnavljaju, i kroz neformalno (ono {to se ~esto
naziva "{kolom `ivota") ali i formalno u~enje prenose mnogi drugi stereotipi koji
potvr|uju i dodatno "elaboriraju" osnovnu podjelu. Najizrazitiji i sigurno
najra{ireniji, pa onda i op}e prihva}eni su stereotipi koji se odnose na spolnost.
Dubinu i tvrdokornost usa|enosti i perpetuiranja tih stereotipa u dru{tvenoj svijesti
i pona{anjima svjedo~i to {to ih se velikim dijelom temelji u biologiji.
Naime, iz razlika u biologiji dvaju spolova izvode se psiholo{ke i mentalne razlike
i onda prevode u dru{tveni kontekst, gdje se potom "objektivno" vrednuju.
Mu{ke biolo{ke osobine vrednuju se kao bolje, sna`nije, va`nije, djelotvornije, a
`enske biolo{ke osobine, s druge strane, kao slabije (~e{}e je u uporabi pojam
"nje`nije"), manje va`ne, nedjelotvorne (svakako ne u javnom prostoru). Na
takvu temeljnu podjelu nadogra|uju se daljnja zna~enja i "karakteristike".
Proces u~enja o tim zna~enjima i karakteristikama po~inje od trenutka ro|enja.
Notorne boje za djevoj~ice (roza) i dje~ake (plava), izbor igra~aka za djevoj~ice
(lutke i odje}a za lutke, kuhinjski pribor, ukrasi i kozmetika) i za dje~ake
47

(oru`je, oru|e, strojevi, automobili). Pritom zna~ajnu ulogu ima i budu}e zanimanje
djeteta. Za djevoj~ice je malo {to predvi|eno u smislu poticanja prema
nekom odre|enom zanimanju. Vi{e se radi o neodre|enom "nje`nom" obliku
odgoja i usmjeravanja, pa se tako djevoj~ice usmjeravaju prema muzici (sviranje
ili pjevanje), plesu, tzv. lijepim umjetnostima, ~itanju, knji`evnosti. Za
dje~ake, pak, roditelji postavljaju druga~ije zahtjeve i visoke standarde za
budu}i izbor zanimanja. Pokloni i igra~ke za njih uklju~ivat }e razne jednostavne
aparate, mikroskope i stetoskope, modele strojeva, alate i sli~no. Briga za
tijelo, tako|er, se radikalno razlikuje kada su dva roda u pitanju. Dje~acima po
samorazumijevanju simboli~ki i stvarno pripada lopta (htjeli to oni ili ne, bili
vje{ti s loptom ili ne), a djevoj~icama ritmika. I opet je prisutna prostorna podjela
na vanjski (nogomet i razne igre loptom) i zatvoreni, unutarnji prostor (ritmika).
Dihotomija na koju se oslanjaju rodni stereotipi kre}e se na opoziciji
mu{ko-`ensko = sna`no-slabo = javno-privatno = nadre|eno-podre|eno.
Seksualnost, koja je u samoj osnovi oblikovanja rodnih stereotipa, tako|er,
odre|uje mu{ko-`enski odnos kao odnos ja~ega i slabijega, nadre|enoga i
podre|enoga, aktivnoga i pasivnoga. Prosje~ni gra|anin 20. i 21. stolje}a nije
u bitnome mnogo odmakao od suvremenika Venere Willendorfske. Naime, kao i
u ta pradavna vremena, kada su se na `eni vidjela samo sekundarna seksualna
obilje`ja (velika prsa, predimenzionirana stra`njica, veliki trbuh, bujna kosa)
bez lica i sa slabo razvijenim rukama i nogama, s rudimentarnim prstima, i
dana{nji gra|anin nastavlja sa sli~nim percipiranjem `ene. Dovoljno je pogledati
reklame i ustanoviti da se ogromnu ve}inu najraznovrsnijih proizvoda reklamira
kori{tenjem `ena, zapravo `enskog tijela. Vi|ali smo reklame za automobilske
gume na plakatima u sredi{tu kojih je bila gola balerina (autogumu se,
me|utim, na tom plakatu nije moglo vidjeti), ogoljeli gornji dio `enskog tijela
reklamirao je crijep za pokrivanje krovova, gola `enska le|a i stra`njica svojedobno
su reklamirali Zagreba~ki muzi~ki bijenale, a relativno nedavno imali
smo i reklamu za kobasice Gavrilovi} koja je prikazivala kobasicu polo`enu
izme|u golih `enskih grudi. Nabrajati bi se moglo unedogled. Svakako, i
dana{nji prosje~ni gra|anin, htio-ne htio (svakako je prisiljen gledati reklame na
televiziji i izlo`en je agresiji predimenzioniranih billboarda po ulicama gradova
i cestama) vidi `enu kao i suvremenik Venere Willendorfske, to jest, naj~e{}e je
prikazan torzo `ene (dakle bez glave), ili je `ena le|ima okrenuta gledatelju, ili
se glava (~ak ni tada ne nu`no) vidi ako je u pitanju reklama za zubnu pastu ili
{ampon za kosu.
U osnovi, rodni stereotipi temelje se na dihotomiji "ja~i spol" - "slabiji spol", u
stvari oni su su{tinski izraz dominacije (mu{kog spola nad `enskim, odnosno
jedne vrste ljudi nad drugima) i svojim reproduciranjem poma`u odr`avati tu
dominaciju {to je u samoj svojoj ljudskoj biti nehumano, dok je u politi~kom
smislu nedemokratski. Sama se dominacija, ipak, ne mo`e svesti na stereotipne
predstave i ideje. Bilo bi u tom slu~aju suvi{e lako sa stereotipima koji bi jed-
48

nostavno nestali kada bismo ih nekom kolektivnom pedagogijom uklonili iz
medija i obrazovanja. Ma koliko je dokazivo (i koliko se i dalje dokazivalo) da
se snaga, odnosno slabost jednog spola jednostavno ne temelje na stvarnosti,
mo} patrijarhalne socijalizacije je toliko jaka da ~ak i oni koji su time pogo|eni
(u stvari, pogo|eni su svi, i mu{karci i `ene, no `ene, ipak, u daleko ve}oj mjeri)
prihva}aju te stereotipe i razvijaju ih dalje kroz vlastitu socijalizaciju, jednako
kao i kroz socijalizaciju sljede}ih nara{taja. Svoje djece na prvom mjestu.
Mediji, pak, kao samoevidentnu stvar neprestano reproduciraju stav da su
mu{karci dominantni i dakako ne ~ine nikakav napor da (se) upitaju i vide (pa
onda i uka`u) na sve one situacije u kojima neravnopravnost dolazi do izra`aja.
Pa onda u medijima i nemamo osvrte i neprestano ukazivanje na manje `ena u
organima odlu~ivanja (u politici jednako kao i u ekonomiji), nitko ne opa`a pa
onda niti ne kritizira ra{irenu pojavu da se `ene slu{a sa manje pa`nje, da ih se
~e{}e i lak{e prekida dok govore, kako ih ~e{}e i lak{e zovu imenom (a mu{karce
prezimenom) i tome sli~no. U svakom slu~aju, eksplicitni stereotipi nam,
paradoksalno, kazuju manje od skrivenih, tj. onih koji djeluju gotovo kao prirodan
okvir.
49

III. U~iti svjesno gledati
U oba prva seminarska modula cilj je bio da se u~esnici seminara zainteresiraju
i postanu otvoreni za pitanja relevantna za spolove/rodove. Inputi koji su orijentirani
na djelovanje i samostalno isprobavanje (u igri uloga, pri analizi
reklamnih prospekata, ali i u okviru projekata u {kolama) proizveli su motivaciju
za jo{ preciznije razmatranje {kolske svakodnevnice. U nekim projektima se
pojavilo veliko nezadovoljstvo ud`benicima (projekti o ljepoti tijela i pravilima
obla~enja u tranziciji, vidi poglavlje 4) jer se gotovo nisu mogli na}i korisni tekstovi
ili slike; umjesto toga otkriveno je mnogo prikaza `ena i mu{karaca koji
nalikuju kli{eu.
U tre}em seminarskom modulu u~esnici/se seminara su zato `eljeli vi{e informacija
o ud`benicima kao sredstvu za provo|enje "tajnog nastavog plana" u {kolama
i odgovaraju}i know-how za samostalno provo|enje analize ud`benika (vidi
poglavlje 4).
Stoga prilog Angelike Paseke najprije uvodi u diskusiju o "tajnom nastavnom
planu" {kole. Autorica pritom stavlja u prvi plan analize ud`benika i njihov udio
u (re)produkciji tradicionalnih o~ekivanja uloge spolova. Svenka Savi} fokusira
zna~aj jezika za konstrukciju rodnih razlika i odnosa me|u rodovima. Jezik
proizvodi svoju vlastitu stvarnost za ~itaoce/~itateljice, stoga jezik mo`e producirati
i iskrivljenu stvarnost. Jana Ba}evi} se intenzivno pozabavila religijskim
knjigama Srpske pravoslavne crkve i istra`ila prikaze rodova koji sadr`e kli{ee.
Na kraju u~esnici/u~esnice seminara imaju rije~: Angelika Paseka je u sa`etku
prezentirala rezultate analiza ud`benika koje su oni proveli.
51

Ud`benici kao instrumenti "tajnog nastavnog plana"
{kole
ANGELIKA PASEKA
Ud`benici - djeca ih na kile vuku ku}i i opet u {kolu, satima rade njima s vi{e
ili manje volje. Produciraju se u velikim tira`ima nakon {to su ispitani i
progla{eni va`e}im od dr`avnih instanci. [ta je, dakle, tu toliko "tajno" da se
isplati preciznije ih pogledati?
Diskusija oko ud`benika na njema~kom govornom podru~ju po~ela je oko
1960. pri ~emu su se iskristalizirala dva potpuno razli~ita pravca diskusije:
jedan se fokusira na metodi~ko-didakti~ka pitanja, zna~i pitanja pripremanja
sadr`aja nastave u formi adekvatnoj uzrastu, drugi je, pak, ukalupljen u tzv.
"feministi~ko istra`ivanje {kole". U slijede}im izlaganjima je pogled upu}en na
drugi pravac diskusije.
1. [kola kao "gender institucija"
Uprkos uvo|enju koedukacije, tj. zajedni~ke nastave za dje~ake i djevoj~ice, u
drugoj polovini 20. stolje}a i {kolskih uspjeha djevoj~ica, nau~nici u obrazovnoj
oblasti su kriti~ki konstatirali da se u pogledu tradicionalne raspodjele uloga u
porodici i zapostavljanju `ena na tr`i{tu rada gotovo ni{ta nije promijenilo. Ve}
pri izboru zanimanja ve}ina djevojaka se odlu~uje za mali broj zanimanja. One
obi~no prekidaju svoju poslovnu karijeru jer su kao i do sada primarno odgovorne
za odgoj djece i doma}instvo. Njihove {anse za siguran stalni posao su
mnogo manje nego kod mu{karaca, a i mogu}nosti napredovanja su, tako|er,
ograni~ene. Posljedica: `ene zara|uju znatno manje od mu{karaca i vi{e su
pogo|ene siroma{tvom.
Kako se mo`e objasniti ovakav nesklad? U tu svrhu je podvrgnuta analizi {kola
kao institucija obrazovanja. Rezime feministi~kog istra`ivanja {kole: {kola kao
va`na instanca socijalizacije pored porodice i medija u~estvuje u velikoj mjeri u
odr`avanju hijerarhijskog odnosa me|u spolovima i podjeli rada vezanoj za
spolove. Postoji "tajni nastavni plan" ("hidden curriculum") koji uskra}uje prava
djevojkama i `enama pored oficijelnog postulata o jednakopravnosti spolova.To
uskra}ivanje se vr{i tako {to im se prenose poruke "usput" i "nenamjerno" koje
ih upu}uju na njihove tradicionalne zadatke, uloge i pozicije. [kola je - kao sve
dru{tvene institucije (npr. porodica, dr`ava, vojska) - pod ve}im utjecajem
mu{karaca: u svojoj strukturi, sadr`ajima koji se prenose, normama i vrijednostima,
podjeli rada. Australski sociolog Robert W. Connell ozna~ava, stoga, {kolu
kao "gender-instituciju" odnosno govori o "gender-re`imu" u {koli, tj. kulturne
52

predod`be o "`enskosti" i "mu{kosti" prodiru u {kolu kao i dru{tveni odnosi vladanja
koji diskriminiraju djevojke i `ene (up. Schneider, 2002, 476).
Kako i gdje djeluje ovaj "tajni nastavni plan"? Ovdje je nekoliko rezultata iz prve
faze feministi~kog istra`ivanja {kole. 6
• O raspodjeli pa`nje u razredu: Dje~aci dobivaju vi{e pa`nje od nastavnika/nastavnica
jer im se vi{e obra}aju i bivaju vi{e prozivani. U mije{anim razredima u
razgovoru u nastavi dominiraju dje~aci. Oni govore ~e{}e, du`e, upadaju u razgovor
~e{}e nego djevoj~ice, svoje priloge saop}avaju razredu mnogo ~e{}e, a da nisu
ni prozvani, ali i ~ekaju manje da bi ih prozvao nastavnik/nastavnica.
• O raspodjeli prostora: dje~aci uzimaju vi{e prostora za kretanje nego djevoj~ice
i to u prostorijama {kole - u razredu, u hodniku ili {kolskom dvori{tu.
• O nastavnim planovima i sadr`aju nastave: oni su skrojeni prema mu{kim
interesima, `enska dostignu}a u pojedinim naukama se slabo ili nikako tematiziraju,
a i u historijskim prikazima se ignoriraju `enski dometi. 7
• O jeziku: jezi~ki djevoj~ice i `ene postaju nevidljive. S jedne strane, to se doga|a
ukoliko se uop}eno pri~a o "mladima" ili "djeci" iako djevoj~ice ne spadaju u taj
kontekst (npr. nasilje "mladih"). S druge strane se djevoj~ice i `ene moraju poistovjetiti
s mu{kim oblicima u jeziku (npr. u~enik, nastavnik) jer se takvi oblici
definiraju kao "neutralni".
• Raspodjela `ena i mu{karaca na pojedine pozicije u {kolskoj hijerarhiji je jasan
indikator za raspodjelu mo}i u dru{tvu: mu{karci su "gore", `ene "dolje". Ukoliko
su djeca mla|a, a sadr`aji "specifi~niji za `ene", utoliko se `ene bolje pronalaze u
ovom {kolskom tipu. [to je vi{i nivo odlu~ivanja, to je manje `ena.
• Na kraju ne{to o ud`benicima: `ene i djevoj~ice se mnogo rje|e pojavljuju u
ud`benicima, a i kada se pojavljuju, prikazuju se obilje`ene kli{eima.
Uskoro je osna`ila kritika ovakve vrste istra`ivanja: djevoj~ice tj. `ene se
prikazuju isklju~ivo kao `rtve diskriminacije od nastavnika i dje~aka ili op}enito
od dru{tva i o~ekivanja rodnih uloga. Ne pita se kakvu ulogu imaju same
djevoj~ice i `ene u proizvodnji statusa quo, a ne pravi se ni razlika unutar odre|ene
spolne kategorije, ve} se svi mu{karci i svi dje~aci progla{avaju po~iniocima.
Baziraju}i se na ovim kriti~kim ta~kama, pogled se pro{irio na "doing gender" svih
onih koji su anga`irani u {koli, na va`e}a o~ekivanja uloge spolova, na organizaciju
kakva je {kola, na njene strukture mo}i sa svim svojim tendencijama zadr`avanja
postoje}eg stanja, ali i na potencijale koji su spremni za promjene. U ovom
smislu se i ud`benici trebaju podvrgnuti novom promatranju i ocjenjivanju.
6 Dobri sa`eci se mogu na}i u Faulstich-Wieland, 1995. i Hasenhüttl 2001.
7 U engleskom zato postoji igra rije~i: u nastavnom predmetu historija (eng. "history") se pri~a "mu{ka pri~a
(eng. "his story"), ali nikad `enska pri~a (eng. "her story").
53

2.Ud`benici kao dio oficijelnog i "tajnog" nastavnog plana
Ud`benici imaju razli~ite funkcije (Tabela 1):
Oni podr`avaju procese podu~avanja i u~enja. U odre|enom smislu oni zamjenjuju
nastavnike/ce jer sami preuzimaju ulogu podu~avanja, dakle oni svojim
oblikovanjem nastoje motivirati u~enike/ce da (samostalno) usvoje njihove
sadr`aje. Za utvr|ivanje gradiva u ud`benicima se nalaze vje`be i mogu}nosti
(samostalne) kontrole u~enja.
Ud`benici imaju i didakti~ku funkciju, tj. oni struktuiraju sadr`aje predvi|ene
nastavnim planom pri ~emu se nau~na dostignu}a prezentiraju formalno-logi~ki
ta~no, ali u skladu s uzrastom. Uslijed toga se velika koli~ina informacija reducira
na najva`nije, stvarnosti se oduzima njena kompleksnost i na taj na~in se
prenosi u nastavi.Takva redukcija se nikad ne provodi bez vrednovanja.Time se
utje~e na sistem vrijednosti i stavove primalaca.
Van{kolska funkcija ud`benika po~iva na tri stupa: ud`benici su ogledalo normi i
vrijednosti koje vrijede u jednom dru{tvu. Ud`benici, pak, mogu preuzeti funkciju
politi~kog kormilara tako {to - slijede}i aktuelnu politiku - biraju sadr`aje, ispu{taju
ih ili ih iskrivljeno prikazuju. Naposljetku ud`benici imaju i ekonomski zna~aj.
Tabela 1: Funkcije ud`benika (po Bambergeru, 1998, 12f.)
Djelovanje gender-re`ima pokazuje se na sva tri podru~ja. Ovdje najprije pokazujemo
neke rezultate istra`ivanja ud`benika.
Prva analiza ud`benika publicirana je 1967. Slijedila su manja ili ve}a
istra`ivanja koja nisu bila sistematski koordinirana i obuhvatala su samo {tihprobe.
Postoje, me|utim, mi{ljenja o ud`benicima iz skoro svih nastavnih predmeta,
razreda i vrsta {kola. Evo jednog sa`etka najva`nijih rezultata (up.
Brehmer, 1991, Hasenhüttl 1997.).
54

1. Djevoj~ice i `ene su broj~ano slabo zastupljene u ud`benicima, i to u
svim predmetima, u svim razredima i tipovima {kole. Dakle i u tekstovima i na
slikama i ilustracijama su slabije predstavljene nego dje~aci i mu{karci.
2. Mu{karci se ~e{}e predstavljaju kao nosioci zanimanja nego `ene.Time
nastaje utisak da su `ene rje|e zaposlene.To jasno oponira realnosti!
3. Mu{karci i `ene se predstavljaju u tradicionalnim zanimanjima pri
~emu je spektar zanimanja u kojima se prikazuju `ene znatno su`en i ukazuje
na mali broj zanimanja. Mu{karci u `enskim zanimanjima (npr. njegovatelj) se
ne prikazuju, ponekad su prikazane `ene u mu{kim zanimanjima. Realnost iz
ud`benika je time iskrivljena, a na nove razvojne tokove se ne obra}a pa`nja.
Ako se mu{karci i `ene predstavljaju zajedno u jednoj poslovnoj situaciji,
mu{karac uglavnom preuzima vode}u poziciju (npr. ljekar i medicinska sestra).
4. Aktivnosti u doma}instvu se i na slikama i u tekstovima prikazuju kao
isklju~ivo `enski poslovi, mu{karci se jo{ mo`da mogu vidjeti pri popravkama,
kako idu u kupovinu ili ure|uju vrt. Partnerska saradnja me|u spolovima u
ku}nim poslovima se gotovo ne mo`e na}i.
5. @ene se, tako|er, mogu vidjeti mnogo ~e{}e kao majke koje se brinu o
svojoj djeci i njeguju ih kada su ova bolesna. O~evi se prikazuju mnogo rje|e, a
kada se prikazuju, onda su to obi~no neke aktivnosti koje ne spadaju u svakodnevnicu
(npr. na izletu, u posjeti cirkusu). ^injenica da mnoge `ene moraju same
odgajati djecu se gotovo potpuno ignorira, u ud`benicima dominira sveta porodica
"otac-majka-dijete".
6. Djevoj~ice se radije prikazuju u aktivnostima bli`im doma}instvu, dakle
bez dalekose`nosti i dinamike. One poma`u majkama u doma}instvu i svoje slobodno
vrijeme rado provode u ~itanju ili skupljanju razglednica. Dje~aci su
oslobo|eni rada u ku}i, mogu svoju energiju potro{iti u sportskim aktivnostima
van ku}e, npr. u igranju fudbala, plivanju ili veslanju.
7. Time se ukupno odaje stereotipna slika koja se orijentira na tradicionalne
predod`be uloge spolova: djevoj~ice i `ene se prikazuju kao pasivne i
emocionalne, dje~aci i mu{karci su vi{e aktivni i racionalni.
8. Historijski prikazi tendiraju ka krivotvorenju i ispu{tanju uloge `ene u
historiji. Tako se u historiji informatike zaboravlja na pionirski rad
matemati~arki koje su programirale software-program za vrijeme Drugog svjetskog
rata (tzv. ENIAC-girls). Kada se prikazuju kulture sakuplja~a i lovaca,
jezi~ki se ignorira da su isklju~ivo `ene skupljale sjemenke, plodove ili biljke te
su tako pribavljale veliki dio potrebne hrane.
9. Gotovo bez izuzetka u ud`benicima se upotrebljava generi~ki mu{ki
rod. Pod time se podrazumijeva da mu{ka jezi~ka forma vrijedi kako za
mu{karce tako i za `ene, npr. radnici, u~enici, nastavnici. Time djevoj~ice i `ene
55

postaju nevidljive, one se podrazumijevaju. Ali ne uvijek i to je zbunjuju}e.
Ukoliko se npr. u vezi s anti~kim olimpijskim igrama govori o "sporta{ima", misli
se isklju~ivo na mu{karce jer `ene nisu mogle u~estvovati. Ako se pak govori o
"sporta{ima" i "u~esnicima" na Olimpijskim igrama 2004. onda se misli i na
mu{karce i na `ene. Ba{ u historijskom kontekstu je upotreba generi~kog
mu{kog roda zbunjuju}a i iskrivljena.
10. @ene su pri sastavljanju ud`benika u manjini, dakle, daleko je vi{e autora
nego autorica, ali i slikarica ili izdava~ica.
U proteklim godinama se pone{to promijenilo. U nekim ud`benicima su
poduzete jednostavne korekcije teksta pa tako se u ulogama pojavljuju ponekad
i `ene, a javljaju se i dodatna poglavlja koja tematiziraju `enske situacije, npr.
`ena u srednjem vijeku, `ena na tr`i{tu rada.Temeljna prerada se, me|utim, nije
dogodila. Postoje pojedina~ni ud`benici u kojima se izbjegavaju stereotipna
predstavljanja i u kojima se svjesno obra}a djevoj~icama (up. Preinsperger &
Weisskircher, 1997.). U globalu se u brojkama malo {to promijenilo, osnovne
zamjerke su i dalje aktuelne, "tajni nastavni plan" gender-re`ima jo{ uvijek
djeluje. Razlozi su:
• Stvarnost u ud`benicima je reducirana. Prema starosnim grupama i tipu
{kole izabiru se bitne ~injenice i sadr`aji i pripremaju se za nastavu ili bivaju
izba~eni i tako ne podlije`u zapa`anju.
• Sadr`aji se pojednostavljuju. Autori ud`benika svoju pa`nju vi{e usmjeravaju
ka savladavanju strategija djelovanja i manje paze na sadr`aj, npr. pri zadacima
iz matematike, ali i u prvim ud`benicima. Ovo o~ito rade i recenzenti
ud`benika jer bi im ovakvi postupci trebali biti uo~ljivi. Evo jednog primjera:
Prvi razred jedne osnovne {kole. Djeca u~e ~itati i trebaju rije{iti zadatak za
~itanje iz ud`benika. U knjizi su predstavljena djeca mi{evi pri razli~itim
aktivnostima. Ispod slike je nekoliko re~enica koje opisuju te aktivnosti.Tekstovi
se putem brojki pridru`uju slikama. [ta to rade mali mi{evi? Dakle: mali mi{evi
dje~aci idu pecati, kuhaju knedle, stoje na golu i takmi~e se s prijateljima u
tr~anju. Mi{evi djevoj~ice bi ~itav dan jele sir, sjedile bi na ljulja~ki i brinule se
o cvije}u (Chavanne, 1998, 27).
• Ud`benici time proizvode svoju vlastitu stvarnost, dakle one nisu preslika
dru{tvene realnosti ve} prenose znanje o svijetu u odabranoj i dr`avno legitimiranoj
formi.
• Tako ud`benici postaju "dokumenti vremena dru{tvene svijesti" (Thonhauser,1997,
citat po Hasenhüttlu, 2001, 53) jer oslikavaju norme i vrijednosti koje su prihva}ene
i progla{ene va`e}im u jednom dru{tvu. Ud`benici imaju mo} legi-timiranja. Izborom
tekstova se odre|uje {ta je politi~ki dopustivo i po`eljno i {ta se od znanja mora prenijeti.
Ili ne mora. O ovome govori Marlene Streeruwitz, austrijska spisateljica:
56

"Ako politi~ki tekst ne navodi grupe, kao `ene, ili ako politi~ki tekst ne opisuje
procese kao {to je emancipacija, onda ove misaone jedinice ne postoje na nivou
teksta i simbola. A u ovoj formi ne egzistiraju ni u realnosti. Nedostatak na
nivou simbola u politi~kom tekstu se pretvara u prazno mjesto u realnosti.Tada
mogu nastupiti emancipirane `ene. Bez reprezentacije one ne postoje."
(Streeruwitz, 2000, 21).
U ud`benicima le`i, me|utim, veliki potencijal za promjene koji se itekako
koristi. Nakon {to je u zemljama njema~kog govornog podru~ja donesena nova
reforma pravopisa, samo ud`benici pisani novim pravopisom su dozvoljeni za
upotrebu. To se dogodilo bez mnogo otpora. U~enici/ce se time navikavaju -
takore}i usput - na nova pravila i integriraju ih u svoje kori{tenje jezika. Bez
otpora.
Ukoliko se posmatraju zahtjevi za pedagogiju koja je kriti~na prema spolovima
(vidi ~etvrto poglavlje), mo`e se uvidjeti da ud`benici samo u izuzetnim
slu~ajevima prate ovakav pristup. Stvarnost se oslikava stereotipno i bez
kriti~nosti, tako se kli{ei (re)produciraju i utvr|uju. Djevoj~icama i dje~acima
se - u skladu s odnosima me|u spolovima - prezentira dru{tvena realnost koja
je pogre{na (npr. vezano za zapo{ljavanje `ena, za samohrane majke, historijske
~injenice, vidi prethodno). Volja da se ovo promijeni je dosad uvijek objavljivana
u formi "smjernica za pravljenje ud`benika", ali po svemu sude}i bez uspjeha - i
bez posljedica. Ud`benici koji ne odgovaraju novom pravopisu se ne pu{taju u
upotrebu. Ud`benici koji ne odgovaraju prikazu jednakopravnosti spolova ipak
bivaju odobreni!
Konsekvence ne snose ni izdava~i ud`benika ni njihovi autori, ali ih zato snose
djevoj~ice i `ene i njihov li~ni razvoj jer im se uskra}uju uzori s kojima bi se
mogle identificirati. Nespominjanje `enskih li~nosti pokazuje neznanje i mo`e se
interpretirati kao znak nedostaju}eg vrednovanja i po{tovanja.
Uz to jedan do`ivljaj moje k}erke iz {kolskih dana: 1. maj, Praznik rada. I u
{koli se otvoreno govori o radu. Veronika, tada je imala sedam godina, o~ajno
mi prilazi: "Mama, ne mogu ni{ta na}i! Trebam odabrati jednu pri~u iz ~itanke
za sutra, da je pro~itam u razredu. Ali ne mogu ni{ta na}i!" "Ali, dijete moje,
pa to ne mo`e biti. Poka`i mi knjigu!" I ona mi pokaza poglavlje o Prazniku
rada. ~itam: Svi rade. ^itam dalje i spoznajem: Seljak radi. Mlinar radi. Pekar
radi. ^ista~i rade. Policajac radi. I tu se zavr{ava poglavlje. "Razumije{ li
sada, mama, tu nema ni{ta za mene!"
I kako se ova pri~a nastavila? Moja k}erka je postala samosvjesna i oduprla
se. Na{la je u drugim dijelovima knjige ne{to o radu i na{la je neku pri~u o doktorici.
Odabrala ju je. Njena u~iteljica je to prihvatila jer joj je tek na ovaj na~in
postalo jasno {ta se prenosi u~enicama/u~enicima u knjizi koju je izabrala.
Nejasno je, me|utim, {ta bi se desilo da je u~iteljica bila manje uvi|avna.
57

3. Smjernice za ud`benike koje
ravnomjerno tretiraju rodove
U smislu rodno primjerenijeg prikazivanja i zahtjeva za jednako{}u, koji su u
politi~kim izrazima volje uvijek nanovo potvr|ivani (kao posljednje putem EU
Gender Mainstreaming - strategije, vidi poglavlje 4), treba obratiti pa`nju na slijede}e
ta~ke (prema smjernicama National Institutes for Curriculum
Development, 1997.).
• Obra}anje pa`nje na jezik primjereniji rodovima, na ne-seksisti~ki jezik.
Tekstovi sa oznakama mu{kog roda ili sa "on" ne ispunjavaju ovaj zahtjev. Na
ilustracijama trebaju stoga biti predstavljeni kako djevoj~ice/`ene tako i
dje~aci/mu{karci.
• Izbjegavanje prikaza koji su stereotipni glede spolova, a koji se ti~u karaktera,
osobina, izgleda, zanimanja, ativnosti, .....
• Znanje `ena i o `enama treba biti sastavni dio ud`benika. Primjer: historija,
slavne matemati~arke, fizi~arke, umjetnice. Ovakvi primjeri i ilustracije motiviraju
upravo mlade `ene i za ona znanstvena podru~ja, koja im se tradicionalno
ne pripisuju.
• U tekstovima i ilustracijama `ene i mu{karci bi se trebali pojavljivati kako
kao uposlenici, tako i kao majke i o~evi.
• Prilikom pomena zanimanja trebaju se koristiti ne samo oznake za mu{ki,
ve} i za `enski rod.
• Mu{karci i `ene se trebaju prikazivati u sli~nim situacijama, {to zna~i i `ene
u upravlja~kim pozicijama i mu{karci u doma}instvu, `ene u/pored automobilu/a,
mu{karci u kuhinji, pored ma{ine za ve{.
U svakom slu~aju tra`e se uvijek kriti~ke/i nastavnice i nastavnici. S jedne
strane iz razloga da bi formulisali prigovore glede stereotipnog i pogre{nog
predstavljanja u ud`benicima ili kako bi bili na raspolaganju kao autorkinje i
autori ud`benika. Jer putem nekriti~kog kori{tenja ovakvih materijala i sami
postaju sau~esnici/ce i koproducenti nejednakih struktura specifi~nih za
spolove. S druge strane je bitno da se i u~enicama i u~enicima svjesnom u~ini
jednostranost, da im se dostave informacije koje nedostaju. Djevoj~ice, ali i
dje~aci moraju biti oja~ani u borbi protiv pogre{nih i iskrivljenih slika - svjetonazora.
Samo kriti~ari mogu prepoznati konstrukcije mo}i i usprotiviti im se.To
je osnova za demokratiju.
Literatura
Bamberger, Richard; u.a.: Zur Gestaltung und Verwendung von Schulbüchern. - Wien: öbv, 1998.
Brehmer, Ilse: Schule im Patriarchat - Schulung fürs Patriarchat? - Weinheim; Basel: Beltz, 1991.
Chavanne: Leserätsel 1. - Wien, 1998.
Faulstich-Wieland, Hannelore: Geschlecht und Erziehung. Grundlagen des pädagogischen Umgangs mit
58

Mädchen und Jungen. - Darmstadt: Wiss. Buchgesellschaft, 1995.
Hasenhüttl, Erika: Von fürsorglichen Müttern und fernen Vätern - ein Resümee von 30 Jahren Schulbuchkritik.
In: Erziehung und Unterricht 10/1997, 1087-1097.
Hasenhüttl, Erika: Feministisch angehaucht? Zur Genderfrage in der LehrerInnen-Ausbildung. - Wien: Milena,
2001.
Preinsperger, Alexandra; Weisskircher, Elisabeth: Mathematikschulbücher - eine aktuelle Untersuchung. In:
Lassnigg, Lorenz; Paseka, Angelika (Hg.): Schule weiblich - Schule männlich, 132-143. - Innsbruck + Wien:
Studienverlag, 1997.
Schneider, Claudia: Die Schule ist männlich?! Wiener Schulen auf dem Weg von der geschlechtssensiblen
Pädagogik zur geschlechtssensiblen Schulentwicklung. In: SWS-Rundschau 4/2002, 464-488.
Streeruwitz, Marlene: Haben. Sein. Und. Werden. In: [sic!] Forum für feministische GangArten 35/2000, S.20-
23.
The National Institute for Curriculum Development: S/He in textbooks. Equal presence of women and men in
educational materials. - Enschede, 1997.
59

Jezik i rod: politi~ki korektan govor s fokusom na
seksizam u uxbenicima osnovne i sredwe {kole
SVENKA SAVI]
Sa`etak
U uvodu se defini{u osnovni pojmovi: rod, jezik, standardni jezik, politi~ki
korektan govor s ciqem da se predstavi druga~ije teorijsko
stanovi{te o jeziku u kojem se mo`e pokazati za{to nije dobro odr`avati
postoje}u praksu jezi~ke diskriminacije.
Tokom izlagawa se daju primeri seksisti~ke prakse radi otvarawa
pitawa, i nudi inventar re~i i izraza za wihovo otklawawe (detaqnije se
dokumentuju primeri u radu S. Savi}, 2004).
Tekst je pisan s namerom da se otvori pitawe normirawa ovog druga~ijeg
pristupa u postoje}oj jezi~koj praksi na prostorima biv{eg srpskohrvatskog
jezika, a gde to jo{ nije u~iweno. Autorka zakqu~uje da je
potrebno da pravopisci prihvate sugestije o politi~ki korektnom govoru
i izvr{e reviziju ukupne jezi~ke prakse kada je u pitawu primena teorije
qudskih prava ostvarena u jeziku, {to }e se onda videti i u pisawu tekstova
uxbenika za osnovnu, sredwu {kolu i univerzitetsku nastavu, na
svim uzrastima, zatim u medijima i administraciji. Politi~ki korektan
govor }e na taj na~in postati deo svakodnevne jezi~ke prakse.
Kqu~ne re~i: izbor, jezik, jezi~ko planirawe, jezi~ka politika, normirawe,
politi~ki korektan govor, rod, seksizam, standardni jezik, uxbenik
Uvod
Rod se ovde defini{e kao dru{tvena uloga mu{kog ili `enskog pola.
Jezik se mo`e definisati na razli~ite na~ine u okviru razli~itih disciplina
koji se ovim fenomenom bave. Kao najva`nija poruka ovde je da
jezik nije mogu}e jednozna~no definisati i da postoje}e, a razli~ite,
definicije nagla{avaju samo jedan deo ukupne prirode jezika. Na primer,
da je jezik odraz psiholo{kih procesa, da slu`i za izra`avawe emocija,
stavova i sl. Naj~e{}e se jezik defini{e sa stanovi{ta
strukturalisti~ke teorije prema kojoj je jezik sistem znakova namewen
komunikaciji u nekom dru{tvu. Me|utim, nas ovde jezik interesuje sa
stanovi{ta delatnosti - {ta se sa jezikom mo`e ~initi. U okviru ovakvog
pristupa se i pojam standardnog jezika druga~ije poima. Ustaqena je
definicija da je standardni jezik onaj koji je normiran. Za ovu priliku je
za nas standardni jezik onaj normirani kojim se slu`i obrazovana elita.
Osnovni je princip teorijskog pristupa jeziku kao delatnosti u tome da u
60

konkretnom kori{}ewu jezikom (pisanim ili govorenim), imamo mogu}nost
(vi{e) izbora i da za svaku konkretnu razgovornu situaciju odabiramo onu
mogu}nost koja najvi{e odgovara na{oj nameri da konkretnom
sagovorniku/sagovornici i datom kontekstu ne{to saop{timo. Pod sumom
izbora su i nejezi~ke mogu}nosti (kao {to su gest, pokret tela, u uxbenicima
fotografije, grafikoni i sl.). Na primer, ako imamo nameru nekoga da
povredimo, unizimo, ili mawe vrednujemo, izabra}emo onu jezi~ku formu
kojom to najboqe mo`emo ostvariti. I obratno, ako `elimo svojim govorewem/pisawem
da signaliziramo na{u dobru voqu za saradwom, afirmacijom
qudskih prava, uva`avawem ravnopravnosti polova i drugih razlika
me|u qudima, odabra}emo one jezi~ke forme koje }e tu na{u nameru
najboqe ilustrovati. Otuda ovde izla`emo inventar/mogu}nosti izbora
koje predstavnicima srpskog jezika stoje na raspolagawu kada se odlu~uju
za neku jezi~ku delatnost (dr`awe predavawa, oslovqavawe, ube|ivawe,
komplimentirawe, obja{wavawe, izviwavawe i sl.). Ono {to tokom
{kolovawa u~enici treba da nau~e jeste kako praviti dobre jezi~ke
izbore, a ne memorisati mnogobrojne re~i, izraze ili fraze.
U trenutku kada izaberemo jezi~ku formu mi se, zapravo, ukqu~ujemo u
jezi~ku igru koja podrazumeva na{e kreativno kori{}ewe jezi~ke forme
shodno dru{tvenim okolnostima, ali i smenama u samoj razgovornoj
situaciji tokom odvijawa dijaloga ili neke druge razgovorne situacije.
Igra je osnov jezi~ke upotrebe i kreativna igra jeste uvek nanovo odabirawe
jezi~kog inventara iz mno{tva mogu}nosti, neophodnog u datoj
jezi~koj i dru{tvenoj situaciji. Igra ima pravila i slobodu izbora. Zato
se u ovom teorijskom pristupu ne bavimo pitawem da li je ne{to pravilno
ili nepravilno u jeziku, da li je ne{to u sistemu jezika ili nije ({to je
osnova tradicionalnog teoretizirawu o jeziku), nego se pitamo da li je
izbor jezi~kih sredstava bio adekvatan nameri i ciqu govornika za
dru{tvenu igru u kojoj `eli svoju delatnost (naj~e{}e ube|ivawe) da ostvari.
Jezik u nastavi slu`i za ube|ivawe u istinitost onoga {to je predmet
jezi~kog ube|ivawa. Otuda jezik nikada nije izvan politike nego je
usko povezan sa wom.
Jezi~ka politika je jedna od interdisciplina u nauci o jeziku koja se bavi
pitawima standardizirawa (normirawa) jezika isto toliko koliko i utemeqivawem
budu}e jezi~ke prakse (u na{em slu~aju srpskog jezika).
Dru{tva koja se staraju oko gra|ana/gra|anki svoje zajednice i primene
ideologije o op{tequdskim pravima, preporu~uju u okviru normirawa
(standardizacije) jezi~ke forme ona sredstva kojima se boqe doprinosi
ostvarivawu qudskih i gra|anskih prava. Ali ako je dominantna ideologija
kojom se pomo}u jezika `eli homogenizirati nacija, onda }e jezi~ki
razvoj usmeravati ka polarizaciji prema drugima: MI i ONI okosnica je
teoretizirawa. @elimo da naglasimo da je na{e shvatawe ovde da se jezik
ne razvija sam po sebi (kako tvrde neki stru~waci/stru~wakiwe za jezik)
nego uvek pod uticajem onoga {to je interes grupe koja ima politi~ku mo} u
61

dru{tvu da planira i programira jezi~ki razvoj - politi~ari/politi~arke
i jezikoznanci. Otuda, izme|u jezi~ke forme i ideologije (ovde shva}ena:
kada mawa grupa qudi name}e svoje mi{qewe ve}ini kao jedino ispravno)
postoji uska veza, pa je standardizacija jezika (dug) proces u kojem ima
mnogo karika: stru~waka/stru~wakiwa za jezik, ideologa politi~ke elite,
intelektualaca/intelektualki koji u datoj zajednici podr`avaju odre|enu
jezi~ku politiku... Jezik je osnovno, ako ne i glavno, sredstvo za ostvarivawe
politi~kih i ideolo{kih ciqeva. Ako je politi~ko usmerewe politi~ki
korektan govor i primena qudskih prava i u jeziku, kako ovde
`elimo da bude, onda je to jedan od mogu}ih pristupa u standardizaciji
svih oblika jezi~ke upotrebe kojima se afirmi{e politika razli~itosti.
Na{ je politi~ki ciq ostvaren u jeziku da pomo}u jezika odrazimo ravnopravnost
polova, ali i ravnopravnost svih drugih grupa gra|ana i gra|anki
koje u zajednici `ive, bez obzira na rasu, naciju, uzrast, etni~ku ili versku
pripadnost, zatim one koji `ive u gradu i one koji `ive na selu, kako
bi jezik (pisani i govoreni) odra`avao na{u politi~ku korektnost - zalagawe
za ukidawe diskriminacije navedenih grupa gra|ana, {to nam nudi
postoje}a jezi~ka praksa.
Tema
Tema o kojoj ovde govorimo deo je {ire problematike jezi~ke delatnosti
koju ozna~avamo terminom politi~ki korektan govor - govor (usmeni i
pisani) kojim se obezbe|uje afirmacija qudskih prava u javnoj i slu`benoj
upotrebi jezika. U inventar ovakvih primera ulaze svi oblici rasizma -
diskriminacije drugih po boji ko`e (Cigani, umesto Romi); nacionalizma -
diskriminacija prema nacionalnoj pripadnosti; etnicizma - prema
etni~koj pripadnosti; konfesizma - diskriminacija prema verskoj pripadnosti
(u na{em kontekstu podvo|ewe pod sekte neke male verske zajednice);
juvenizma - prema mladima ("Ajde ti, balavi, {ta ti zna{!"); ejxizma
- prema starima (starkeqa, drkeqa, baba, babetina); ejbolizma (od
engleske re~i ”able” - biti sposoban) - prema stepenu invalidnosti (osobe
sa posebnim potrebama, hendikepirani). Upravo na primeru ove grupe
mo`emo pokazati u kojoj meri je inventar politi~ki korektnog govora
osetqiva tema s ciqem da naglasimo da je to proces u kojem se novi izrazi
uvode, a izostavqaju oni koji vi{e nisu adekvatni dru{tvenoj stvarnosti.
Kod nas je u zakonodavnu jezi~ku praksu uveden termin u~enici/u~enice sa
posebnim potrebama, koji je zamenio raniji termin hendikepirani.
Me|utim, Me|unarodno dru{tvo invalida je skrenulo pa`wu da nije dobar
termin hendikepiran jer ukazuje da osoba nema ne{to, da je zakinuta u
ne~emu {to drugi imaju. A nije re~ o tome, nego da takva osoba ima druga~ije
ne{to od drugih. Termin u~enik/u~enica sa posebnim potrebama, tako|e, ne
zadovoqava jer ukazuje da osobe sa invaliditetom imaju i neke posebne
zahteve od onih koje imaju drugi u~enici/u~enice, a radi se zapravo o tome
62

da `ivot takvih u~enika u {koli bude tako organizovan da
u~enici/u~enice, na primer, u kolicima, mogu nesmetano do}i do svakog
dela {kole i dvori{ta i ispoqiti svoje sposobnosti koje poseduju.
Drugim, recimo, fokus je na okolini koja nije pripremila uslove da se
odre|ena sposobnost osobe sa invaliditetom ispoqi.
Seksizam je diskriminacija osobe na osnovu pola - mu{kog ili `enskog.
On se temeqi na uvre`enim stereotipima rezervisanim za mu{ku odnosno
`ensku dru{tvenu ulogu. Takvi stereotipi dovode do predrasuda prema
jednom ili drugom polu (na primer, devoj~ice nisu za matematiku i kompjutere,
de~aci nemaju emocija...). Kada je re~ o seksizmu u uxbenicima za
osnovnu i sredwu {kolu, govorimo o razli~itim oblicima seksizma koji je
izra`en razli~itim sredstvima, implicitno ili eksplicitno, naj~e{}e
jezikom, ali i drugim sredstvima uxbeni~kog jezika, kao {to su slika,
grafi~ka obrada nastavne jedinice (ukqu~uju}i veli~inu i tip slova:
bold, kurziv i sl).
Ve} je u vi{e navrata u doma}oj literaturi nagla{avano da se diskriminacija
prema rodu - `enskom ili mu{kom - "uvukla" u sve komponente obrazovawa
(pogled na svet nastavnika/nastavnica, zatim autoru/autorki
uxbenika koji se vidi u tekstovima u obaveznoj literaturi
u~enika/u~enica, podjednako koliko i u celoj organizaciji nastave u
{kolama i na~inu ocewivawa, posebno kod osobqa koje u {kolama radi,
pored nastavnika/nastavnica i profesora/profesorica, {to se, nadaqe, u
ocewivawe u~enika i u~enica (Tomislav Grgin, 1968), ili u testovima za
prijemni ispit u sredwe {kole (Ivana Vitas, 2002) - ukratko svuda! Ako se
`eli mewati postoje}a praksa u ovom domenu, zadatak je promeniti ukupnu
organizaciju rada sa u~enicima/u~enicama od samog po~etka {kolovawa
istovremeno na vi{e nivoa, kako bi se objasnilo da je rodna ravnopravnost
neophodan element znawa u~enika/u~enica za `ivot, a ne neka
feministi~ka izmi{qotina kojom se optere}uju u~enici/u~enice, ili neka
moda kao deo reforme {kolstva. Zato je u vi{e navrata u doma}oj literaturi
ve} ukazivano na prisustvo seksizma u uxbenicima za osnovnu {kolu
i to od samog po~etka: u Bukvaru (Isidora Jari}, 1994), zatim u ~itankama
i ostalom materijalu za I i II razred osnovne {kole (Svenka Savi} u
recenzijama upu}enim Zavodu za izdavawe uxbenika u {kolskoj 2003-2004.
godini), pa u pojedinim uxbenicima za sredwe {kole (Svenka Savi}, u
uxbenicima namewenim u~enicima/u~enicama teologije, 1996). Pored
ovoga, u doma}oj literaturi je dosta pisano i o mehanizmima seksizma u
medijima (pregledno prikazano u radu Svenke Savi}, 2004) s ciqem da se
poka`e da je potrebno preispitati ukupnu jezi~ku praksu u standardnom
jeziku jer nije standardizirana (mada, moramo re}i, postoje i radovi koji
ovakvom pristupu ne idu u prilog: Nina Vlahovi}, 2003). Ukoliko obrazovana
elita ima seksisti~ki jezik, wime ube|uje druge u ispravnost sopstvenog
stava i u tom smislu se zatvara krug neprestanog obnavqawa iste
pojave od jedne generacije do druge. Zato je na{ zadatak da uka`emo na
inventar seksisti~kih pojava u jeziku uxbenika (jezik, zatim, fotografije
63

i drugi neverbalni materijali (o kojem u ovom radu ne govorimo zbog
ograni~enog prostora). Fokusiramo se na nekoliko jezi~kih primera da
poka`emo da su mogu}i razli~iti na~ini standardizacije ove problematike.
1. Princip neseksisti~ke jezi~ke upotrebe: simetrije,
prvenstva, kreacije, slobode
Princip simetrije afirmi{u danas u svetu studije roda i rodna (ili
feministi~ka) lingvistika da poka`u da simetrija ru{i patrijarhalni
model teoretizirawa o jeziku koji po~iva na hijerarhiji - ”mu{ko je
op{tije, a `ensko je izvedeno iz mu{kog”. Princip hijerarhije hrani seksizam
u jeziku, jer se zamagquje `enska osoba formom mu{kog roda, kao
dominantnom (izvornom, generi~kom). Tako teoreti~arke jezika {irom
sveta (ali ne samo one) koje izrastaju iz studija roda, obja{wavaju na koji
na~in se mo`e iza}i iz patrijarhalnog modela razmi{qawa koriste}i
jezik. Pokazuju na~in na koji se pomo}u jezika mo`e promeniti shvatawe o
jednakosti me|u polovima. Jer, jezik pored toga {to je sredstvo za
izra`avawe misli, ono je i sredstvo za OBLIKOVAWE MISLI, kako samih
sagovornika/sagovornica tako i cele zajednice. Ako jezikom svaki put
izra`avamo da postoje mu{ki i `enski akteri simetri~no, onda }emo spontano
po~eti da uzimamo kao prirodno i normalno ono {to jeste, da su one
+ oni = ravnopravni.
Na primer, prilikom oslovqavawa u~enika/u~enica:
Molimo sve u~enice i u~enike da ne bacaju sme}e po podu.
Svi nastavnici i nastavnice koji...
Pored op{te imenice roditeqi, korisiti i Molimo o~eve i majke da...
Forma u mno`ini (oni) je u tom pogledu neutralna, zamagquje aktuelne
aktere neke akcije. Za razumevawe ravnopravnosti polova potrebna je
jezi~ka upotreba kojom }emo afirmisati u pojedina~noj situaciji fokus na
pojedina~nim akterima, a drugi put, ako tako `elimo, na celini, u javnoj i
slu`benoj sferi kakva je nastava u {kolama, zatim u tekstovima uxbenika,
ili u drugim oblicima jezi~ke upotrebe u {koli, kakvi su testovi, upitnici
ili, pak, diskusije na sastancima nastavni~kog ve}a ili nekoj drugoj
upotrebi jezika u administraciji. Neseksisti~ka upotreba jezika u
uxbenicima samo je jedan segment takve na~elne jezi~ke politike u {kolama.
Predlog: Osnovni princip u govorewu/pisawu o osobama `enskog i mu{kog
pola treba da bude princip simetrije, {to zna~i da se u formi jezika,
pisanoj/govorenoj, u~ini jednako vidqivim i mu{karac i `ena (o) kojima se
saop{tava.
Na primer, ho}emo da govorimo o studentskoj populaciji na nekom fakultetu,
ili o gra|anima/gra|ankama grada, onda formiramo na{u re~enicu tako
64

da se u formi jezika vide simetri~no, ili podjednako, bez hijerarhijske
vi{e/ni`e odrednice oni o kojima govorimo: Na{e ssttuuddeennttkkiiwwee ii ssttuuddeennttii
nemaju dobar standard za vreme studirawa, odnosno ggrraa||aannkkee ii ggrraa||aannii
izlaze na izbore bez dovoqnog znawa o izbornoj proceduri. OOnnee ii oonnii moraju
dobiti dodatna znawa. A ne samo studenti, gra|ani, oni... jezi~ki znak koji
se odnosi na obe rodne populacije. Ovo se naro~ito ogleda u anketama,
oglasima i drugim javnim obave{tewima kojima se obra}amo populaciji: Svim
penzionerkama i penzionerima...
Va`no je i kako je prostorno predstavqena simetrija u pisanom tekstu. Nije
dobro delimi~no primeniti princip simetrije, tj. potpisati jedan oblik
ispod drugog:
Svim penzionerima
penzionerkama,
nego oba identiteta simetri~no rasporediti u prostoru teksta (Svim penzionerkama
i penzionerima), zato {to simetrija u pisanom prostoru uti~e na
poimawe simetrije odnosa u realnosti.
Princip prvenstva. To zna~i da u ovakvim slu~ajevima navodimo prvo
`ensku pa mu{ku formu, naro~ito ako je populacija kojoj se obra}amo dominantnije
`enska (kakav je slu~aj sa vaspita~icama, u~iteqicama, novinarkama...).
Postoje mnoge razgovorne situacije u kojima mo`emo koristiti navedene
predloge, na primer, u situaciji predstavqawa jedne osobe drugoj, {to je,
ina~e, praksa koju u~enici/u~enice koriste.
Primer predstavqawa: Uzmimo situaciju predstavqawa nekog para na
nekom prijemu. Nije dobro ako predstavqaju}i par ka`emo: Ovo je Jovan
Peri} sa `enom/suprugom, nego: Ovo je Jovan Peri} i ovo je Milena Peri}, uz
wihove titule ili zanimawa, ako ih znamo: Ovo su Marija Jankovi}, studentkiwa
i Petar Jankovi}, in`ewer. To je naro~ito preporu~qivo ako znamo da
bra~ni par nije ven~an, jer }emo imati te{ko}a da odaberemo onu re~ koja
dobro odgovara bra~nom stawu i onome {to je li~ni stav toga para prema
instituciji braka. Ne zaboravimo, bra~no stawe je privatna stvar i ne treba
da bude osobina po kojoj goste `elimo u javnosti da predstavqamo nepoznatom
osobqu.
Predlog: U situaciji predstavqawa koristiti kao identifikaciju osobe
zanimawe, titulu, ime i prezime, ili neki drugi znak po kojem osobu mo`emo
u~initi vidqivom u znaku u kojem se sama osoba dobro ose}a.
Upotreba zanimawa i titula `ena u formi mu{kog roda NIJE DOBRA,
naro~ito za zanimawa i titule koje su visoko u hijerahiji neke oblasti: na
vrhu neke organizacije (prorektorka, rektorka), ili vlasti (predsednica,
poslanica, ministarka). Ovakvom praksom se u jeziku zamagquje objektivna
istina da su `ene (nau~nice, umetnice, ...) ovladale javnim prostorom i da
participiraju i doprinose razvoju ~itavog dru{tva svojim znawem i sposobno{}u.
65

Kakvo je opravdawe stru~waka/stru~wakiwa za jezik za upotrebu forme
mu{kog roda za zanimawa i titule `ena? Obja{wewe se daje iz druga~ije
teorijske perspektive od ove koju smo ovde odabrali (videti argumente Egona
Fekete u dnevnom listu "Politika" u kolumni o jeziku, Ivana Klajna u nedeqniku
NIN, tokom posledwih nekoliko godina). U takvom pristupu jezik se posmatra
kao samostalan organizam (nezavisan od onih koji se wime koriste), koji
ima sopstveni `ivot i pravila razvoja. Jedno od takvih obele`ja je da u jeziku
postoji mu{ka forma zanimawa/titule kao op{ta (generi~ka) iz koje je `enska
forma izvedena: u~iteq - u~iteq-ica; ko{arka{-ko{arka{-ica... Kada govornik
ho}e da ka`e o zanimawu, a ne osobi koja to zanimawe obavqa - upotrebi}e
mu{ki rod. Na primer, TTuu``iillaacc Ha{kog tribunala Karla del Ponte jjee
rreekkllaa. Oni koji pro~itaju ovakvu re~enicu mogu prosuditi da je naru{eno
osnovno pravilo jezi~ke kongruencije koje ka`e da se subjekat i predikat moraju
slagati u rodu i broju.
Drugim re~ima, ako `elimo da otklonimo seksizam u jeziku, posebno u domenu
naziva za zanimawa i titule `ena kojih je sve vi{e u javnom `ivotu, moramo
se okrenuti druga~ijoj teorijskoj orijentaciji koja nam omogu}ava druga~iju perspektivu
na jezi~ku upotrebu.
Ako se odbaci zamisao da jezik funkcioni{e po principu jedno ili drugo:
mu{ko ili `ensko, dobro ili lo{e, prisutno ili odsutno, kako to nala`e
teorija (strukturalne orijentacije) kojoj pripada ve}ina slavista u na{em
regionu, onda se mo`emo okrenuti druga~ijem pristupu prema kojem postoji
inventar izbora razli~itih mogu}nosti, odabiramo onu mogu}nost koja nam je
za dati kontekst najprikladnija. Na primer, uzmimo primere iz sada{we
medijske prakse. Novinari/novinarke kada `ele da se podsmevaju, ili narugaju
`eni na vlasti, o kojoj pi{u u novinama, u naslovu naj~e{}e stave weno
zanimawe u `enskom rodu. Forma `enskog roda wima slu`i da ka`u ”ova
`ena je kriva” ili ”nije ispravna” na funkciji koju vr{i. Ako bi bilo pravilo
da se za zanimawa i titule `ena uvek koristi `enska forma,
novinari/novinarke ne bi imali ovakvu mogu}nost jezi~ke manipulacije.
Zakqu~ak
Ukratko, kada govorimo o neseksisti~koj upotrebi jezika u tekstovima
uxbenika za osnovu i sredwu {kolu, kao i za univerzitetsku nastavu,
stavqamo taj segment jezi~ke upotrebe standardnog jezika u {iri kontekst
normirawa, ili standardizacije jezika. Potrebno je da pravopisci prihvate
sugestije o politi~ki korektnom govoru i izvr{e reviziju ukupne
jezi~ke prakse kada je u pitawu primena teorije qudskih prava ostvarena
u jeziku. U trenutku kada je jedna jezi~ka upotreba normirana, onda je
obavezno moraju primewivati svi u standardnoj jezi~koj upotrebi: u administraciji,
obrazovawu, medijima. Do tada, ostaju napori pojedinki i pojedinaca
da doprinesu {to br`oj standardizaciji datih oblika u svojoj sredini,
{to je smisao ovakvih seminara.
66

Literatura
Cesar, Sawa i dr. (2003), Eksperimentalan program rodne/seksualne edukacije za u~enike i
u~enice sredwih {kola, Cesi, Zagreb.
Jari}, Isidora (1994), Za~aran krug predstava o mu{kom i `enskom, ur. Ru`ica Rosandi} i
Vesna Pe{i}, Ratni{tvo, patriotizam, patrijarhalnost, Centar za antiratnu akciju, Beograd,
105-116.
Marjanovi}, Ana, (1981), Jedan uxbenik: sadr`aj i forme, Institut za pedago{ka istra`ivawa,
Zbornik 14, Beograd, 201-232.
Reforma obrazovawa u~enika sa posebnim potrebama: analiza aktulenog stawa i predlog
reforme obrazovawa u~enika sa posebnim potrebama, Beograd, Ministarstvo prosvete i sporta
Republike Srbije, 2004.
Savi}, Svenka (1996), Another Example of (Non)Visibility of Women in a Textbook, Zeitschrift fur
Balkanologie, 32/1, 1-7.
Savi}, Svenka (2004), `ena sakrivena jezikom medija: kodeks neseksisti~ke upotrebe jezika,
Futura publikacije, Novi Sad.
Vlahovi}, Nina (2003), O seksizmu u engleskom jeziku (Da li je ”English” postao ”Manglish”?), ur.
Klikavac Du{ka i Katarina Resuli}, Jezik, dru{tvo, saznawe, Filolo{ki fakultet, Beograd,
73-87.
adresa: prof. dr Svenka Savi}, Bul. vojvode Stepe 107, 21 000 Novi Sad, tel ++021 498 858,
mob. 0638 112 412,
67

Rodni stereotipi i politika obrazovawa: primer srpsko-pravoslavnih
verskih uxbenika
JANA BA]EVI]
Uvod
Ideja teksta koji sledi jeste da predstavi jedan na~in kritike
rodnih stereotipa, na primeru srpskog uxbenika za pravoslavnu
veronauku namewenog u~enicama i u~enicima osnovne {kole.
Me|utim, ovaj tekst bi istovremeno trebalo da, pored jedne od
mogu}ih strategija analize teksta, ponudi i {iri okvir - odnosno
nekoliko teza za razmi{qawe o stereotipima i wihovoj kritici
uop{te. Drugim re~ima, predla`em da ne mislimo samo o tome {ta
govore stereotipi, ve} i {ta govori upotreba, a u krajwoj liniji i
sama kritika stereotipa.
Istorija slu~aja
Jedan od prvih poteza Vlade Srbije konstituisane nakon pada
re`ima Slobodana Milo{evi}a 5. oktobra 2000. bila je pompezna
najava reforme obrazovawa. Kritike upu}ivane tokom prethodne
decenije osnovnom, sredwem, vi{em i visokom obrazovawu u Srbiji
kona~no su nai{le na institucional(izova)ni odjek u novom sastavu
Ministarstva prosvete i sporta koje je zapo~elo sa radom u
februaru 2001. godine kombinovawem tri nekada{wa ministarstva
(prosvete, visokog obrazovawa i sporta). Me|utim, me|u prvim
potezima u okviru "modernizacijske" reforme Ministarstva, koja
je trebalo dru{tvo (ili barem jedan wegov deo) da u~i gra|anskim
vrednostima, toleranciji, demokratiji i priprema ga za ulazak u
Evropu, bilo je uvo|ewe veronauke u osnovne i sredwe {kole u
Srbiji. Dozvolu za izvo|ewe verske nastave u okviru {kolskog programa
na teritoriji Srbije dobilo je sedam verskih zajednica:
Srpska pravoslavna crkva, Katoli~ka crkva, Islamska zajednica,
Slova~ka evangelisti~ka crkva, Slova~ka hri{}anska crkva,
Reformatorska hri{}anska crkva i Jevrejska zajednica. Ostalim
verskim zajednicama ostavqena je mogu}nost da, kao i do tada, same
organizuju versku nastavu za pripadnike svojih veroispovesti.
Paralelno sa veronaukom, u {kole je uveden jo{ jedan predmet:
68

gra|ansko vaspitawe. U godini dono{ewa inicijalne uredbe, 2001.
poha|awe oba predmeta bilo je fakultativno - {to zna~i da su
u~enici (ili, u slu~aju osnovne {kole, ve}inom wihovi roditeqi)
mogli da se opredele za poha|awe jednog od ova dva predmeta, oba,
ili nijednog. Me|utim, slede}e godine doneta je nova uredba kojom
su verska nastava i gra|ansko vaspitawe dobili status izbornih
predmeta, {to zna~i da je poha|awe jednog od wih obavezno. U ovom
trenutku, nastava veronauke i gra|anskog vaspitawa u Srbiji se
zvani~no odvija po planu.
Teorijsko-metodolo{ki okvir: kako do analize
stereotipa
S antropolo{ke ta~ke gledi{ta, posebno interesantan paradoks
le`i u ~iwenici da je veronauka uvedena u okviru modernizacijske
reforme obrazovawa. Dakle, s jedne strane imamo reformu
zami{qenu kao promocija vrednosti gra|anskog dru{tva - a da
rodna jednakost ovde spada gotovo da nije potrebno napomiwati - a
s druge strane, imamo uvo|ewe u {kole predmeta koji konotira
neke problemati~ne vrednosti kao {to su nacionalizam, tradicionalizam
i patrijarhalnost. Kako, dakle, na nivou nastave,
veronauka reflektuje tendenciju modernizacije, a koliko bi se
moglo re}i da zadr`ava elemente tradicionalizma koji je crkvi
toliko prebacivan?
Da bi se na ova pitawa odgovorilo, moramo se pozabaviti time
kako veronauka zaista izgleda pre nego {to bez razmi{qawa
pripi{emo ovakvom diskursu epitet tradicionalisti~kog. To zna~i
da se velika pa`wa mora posvetiti prou~avawu "realnosti", odnosno
na~ina na koji se nastava veronauke odvija u praksi, te kako na
to gledaju u~enici i wihovi nastavnici i roditeqi. Nekim od navedenih
problema bavi se tekst Bojana Aleksova "Veronauka u Srbiji"
(2004, Ni{:Junir) te radovi Slavice Maksi}, Sne`ane Joksimovi},
Zorice Kuburi} i Sne`ane Stojiqkovi} u zborniku "Verska nastava
i gra|ansko vaspitawe u {kolama u Srbiji" (ur. Sne`ana
Joksimovi}), koji je 2003. objavio Institut za pedago{ka
istra`ivawa u Beogradu. Me|utim, kako je ovakvo istra`ivawe u
vreme kada sam po~iwala da pi{em rad (2002.) zahtevalo veliki
vremenski kapacitet, odabrala sam da se fokusiram na najo~igledniju
i najpristupa~niju materijalizaciju/objektifikaciju diskursa u
nastavi veronauke: uxbenik za ovaj predmet.
69

Pored "materijalnosti" i pristupa~nosti, postoji jo{ razloga
za{to su uxbenici "dobri za mi{qewe". I pored relativne
autonomnosti nastavnika prihva}ene i propisane novim programom,
uxbenici i daqe u velikoj meri odre|uju pristup i
dinamiku nastave na ~asu zato {to su za u~enike osnovna (a ~esto i
jedina) literatura, i pored razredne nastave, predstavqaju komunikacijski
kanal kojim se u~enicima prenose poruke onih koji
formiraju obrazovnu politiku.
Iz ovog razloga sam se, za razliku od Radulovi} (2003.), koja se
bavila popularnom teolo{kom literaturom SPC, i Kqaji}-
Im{irovi}, koja svoj tekst (2001.) uop{teno ilustruje primerima iz
dva "nezvani~na" katihizisa SPC ("[ta treba da zna svaka
pravoslavna devoj~ica" i "[ta treba da zna svaki pravoslavni
de~ak") fokusirala iskqu~ivo na "zvani~ni", {kolski uxbenik i
to onaj namewen osnovno{kolcima pravoslavne veroispovesti.
Autor ovog uxbenika je episkop brani~evski Igwatije Midi},
blagosiqao ga je Sveti arhijerejski sinod SPC, izdava~ je Zavod za
uxbenike i nastavna sredstva Republike Srbije, a Ministarstvo
odobrilo za kori{}ewe u osnovnim {kolama (naknadno je za
kori{}ewe u verskoj nastavi odobreno jo{ nekoliko uxbenika,
me|utim ovaj koji sam odabrala za analizu je prvi). Osnovna {kola
je odabrana zbog ve}e osetqivosti dece u ovom uzrastu; Srpska
pravoslavna crkva, zbog toga {to je smatram najuticajnijom od svih
verskih zajednica na politi~koj sceni Srbije.
Daqe, opredelila sam se da u okviru uxbenika pravoslavne
veronauke posmatram upravo rodne odnose, kao poqe na kom ne
samo pravoslavqe ve} i druge monoteisti~ke religije redovno
"padaju" kada su ravnopravnost i tolerancija u pitawu, i bivaju
kritikovane zbog neravnopravnog odnosa prema `enama, koji
ukqu~uje wihovo ograni~avawe na tradicionalne dru{tvene uloge
supruga, majki i doma}ica.
(Istovremeno), religija bitno po~iva na nekim rodnim postulatima,
na dodeqivawu ta~no odre|enih polo`aja i uloga `enama i
mu{karcima, kako u svetovnom, tako i u duhovnom i crkvenom
`ivotu. Polo`aj `ena unutar ve}ine konfesija je zasnovan na idealizaciji
patrijarhalnog na~ina `ivota unutar kog `enama pripada
dogmatski definisano mesto u odnosu na mu{karce (Sekuli},
2001:9).
Ne samo da se favorizuje model `ene/majke, posve}ene wenom
najva`nijem "poslu{awu", kao majke, hraniteqice, odgojiteqice,
70

doma}ice, ve} se ~esto negativno ocewuju svi drugi modeli
savremene `ene koja istovremeno nastoji da bude: majka, uspe{na u
svom poslu, doma}ica, intelektualka itd. U osnovi ovakvih modela
je ve} poznata, i u hri{}anskoj religiji osna`ena, simboli~ka asocijacija
po kojoj se "mu{ko" poistove}uje sa pozitivnim principima:
duh, racionalnost, intelekt, a "`ensko" se asocira sa negativnim:
materija, emocionalnost, iracionalnost (Radulovi}, 2003:41).
Mene je posebno zanimalo da prou~im zvani~ne uxbenike
veronauke sa stanovi{ta rodnih stereotipa - u kojoj meri reflektuju
ravnopravnost polova koju proklamuje dr`ava, a u kojoj meri se
mo`e smatrati da podr`avaju tradicionalnu patrijarhalnost
Srpske pravoslavne crkve.
Rodni odnosi su "tretirani" kroz posmatrawe opisivawa nekoliko
kqu~nih religijskih kategorija u uxbeniku. Trudila sam se da
u okvirima ovih kategorija uo~im ne samo koje i kakve predstave
`ena/mu{karaca i wihovih uloga (naro~ito u porodici) dominiraju,
a koje su odsutne, ve} i na koji na~in rodne (i druge) metafore
bivaju upotrebqene u verskom kontekstu, kao i kakvu poruku sve ovo
{aqe.
Analiza rodnih stereotipa u uxbeniku veronauke za
osnovnu {kolu
"Crkveni slovar - pravoslavni katihizis za prvi razred osnovne
{kole" pun je naziv osnovno{kolskog uxbenika veronauke za decu
pravoslavne veroispovesti. Autor je, kao {to smo ve} rekli,
episkop brani~evski Igwatije Midi}. Uxbenik ima 32 strane podeqene
u jedanaest poglavqa, s naslovima: " Qubav", "Bog Otac nas
sve vidi i voli u Hristu", "Crkva je telo Hristovo", "Adam",
"Sebi~nost je greh", "Darovawe", "Kr{tewe", "Zajednica",
"Pri~e{}e", "Liturgija", i "Izvor na{eg `ivota". Svako poglavqe
zami{qeno je tako da predstavqa jedno slovo, i kroz kra}u pri~u
obja{wava odre|eni pojam. Uxbenik je ilustrovala Milica
Simojlovi}.
Sadr`aj pri~a u uxbeniku uglavnom se svodi na slede}e: kroz
primer iz svakodnevnog `ivota, prezentuje se neki od religijskih
pojmova. Likovi u pri~ama su deca, mama i tata, sve{tena lica, Bog,
Isus i Sveti Duh. Sastavni deo pri~a predstavqa "primer dobrog
pona{awa", pra}en op{tom poukom o ispravnom vladawu i moralu.
71

Tako, na primer, prvo poglavqe, "Qubav", govori o malom Bogoqubu
kome je mama za Vaskrs poklonila pti~icu. Bogoqub je Ki}u, kako je
pti~icu nazvao, ~uvao i pazio sve dok se jednog dana nije vratio iz
{kole i zatekao prazan kavez i otvoren prozor. Naravno da se jako
rastu`io {to mu je Ki}a pobegao, i plakao odbijaju}i mamine i
tatine ponude da mu kupe novu pti~icu. Na kraju su ga mama i tata
ute{ili objasniv{i mu da mu Ki}a nedostaje po{to ga je mnogo
voleo, a "Qubav nam donosi radost. Ona ~ini da qudi i priroda
oko nas budu jedinstveni i neponovqivi" (Midi}, 2002:5). Na desnoj
stranici prikazan je lik majke u qubi~astoj haqini i keceqi kako
se, u de~joj sobi ispuwenoj igra~kama, ne`no nadvija nad malog
Bogoquba dok u ruci dr`i pti~icu.
Na prvi pogled zaista deluje kao da Crkveni slovar sadr`i samo
op{te moralne pouke prikazane kroz nevine pri~e i upotpuwene
lepim ilustracijama. Me|utim, slika se donekle mewa ako
pogledamo na koji na~in su u tekstu uxbenika obra|eni pojedini
motivi.
Qubav
U osnovno{kolskom uxbeniku veronauke izra`ena je tendencija da
se qubav poistove}uje s qubavqu prema Bogu. Tako, na primer,
mo`emo pro~itati da "Prirodu koja nas okru`uje, i, posebno, qude
najboqe poznajemo kad ih zavolimo, odnosno kad stupimo sa wima u
zajednicu qubavi. Boga, pak, ne mo`emo otkriti nikako, niti razumom,
niti gledawem - nego jedino qubavqu. Jer, Boga nijedan ~ovek
nikada nije video. Sin Bo`iji koji je postao ~ovek, Isus Hristos,
otkrio je qudima Boga. Kad zavolimo drugog ~oveka, tada otkrivamo
i Boga u wemu" (isto:6, kurziv moj). Ono {to zbuwuje jeste {to
ovakva pouka o veri sledi direktno iza pri~e o malom Bogoqubu i
wegovoj pti~ici. Dakle, (pretpostavqamo) bez ikakvog uvoda ili
{ireg obja{wewa o tome ko je Bog ili Isus Hristos, napravqena je
veza izme|u generalnog ose}awa qubavi i specifi~nog religijskog
ose}awa, veza koja nema nikakvu logi~ku osnovu. Zatim, daqe
~itamo: "Bog Otac gleda na svet kroz svog Sina Isusa Hrista, koga
voli najvi{e na svetu, i u wemu ga jedino i prepoznaje kao svoj svet
i brine o wemu. A to stoga {to i Isus Hristos voli Boga Oca
najvi{e na svetu" (isto:9); "Isus Hristos je Sin Bo`iji i wega Bog
mnogo voli. Isus, tako|e, mnogo voli Boga Oca i kao izraz te
qubavi darovao mu je sve {to ima (sic!): biqke, `ivotiwe, ptice.
Upoznao je i qude, svoje prijateqe, sa Bogom Ocem i zamolio ga da
72

ih primi i voli kao svoje sinove, to jest onako kao {to voli wega -
Hrista" (isto:11); "Kr{tewem nas Duh Sveti uvodi u Crkvu, to jest
u zajednicu qubavi sa Hristom i Bogom Ocem i sa drugim qudima
koji su u Crkvi. Zahvaquju}i toj zajednici, i mi tada postajemo
voqena bi}a za Boga Oca i za ostale qude, kao i oni za nas"
(isto:19, kurziv moj). Navedeni primeri prakti~no impliciraju da
je onaj koji nije vernik/~lan Crkve nesposoban i nepodoban za
qubav, te se svako ose}awe qubavi svodi na qubav prema Bogu,
isto kao {to se religiozna qubav generalizuje na qubav uop{teno.
Bog
U prikazivawu boga primetno je isticawe wegove strane/uloge
Oca, mada je u pravoslavnoj koncepciji Bog jednako Otac, Sin i
Sveti Duh. Tako mo`emo pro~itati da "Bog Otac ima Sina i Svetoga
Duha. Oni `ive u takvoj qubavi da im je zajedni~ko sve {to imaju"
(isto:9, kurziv moj); "Ovim su Bog Otac, Sin i Duh hteli da sva
stvorewa u~estvuju u wihovoj ve~noj sre}i kroz ~oveka Adama, na
koga je Bog Otac gledao kao na svog sina, ali tako {to bi i ~ovek
voleo Boga kao svog Oca" (isto.); "Od tog trenutka Bog Otac voli
sve qude, Hristove prijateqe, i svu prirodu koju mu je Hristos
darovao, kao Hrista, svog Sina" (isto:11); "To (kr{tewe, prim.aut.)
je znak da nas Bog Otac posebno voli, kao svoje sinove" (isto:19).
Dakle, Bog je simboli~no prikazan kao otac, a izme|u odnosa Boga
i Isusa Hrista, i Boga i vernika, stavqen je znak jednakosti. Ovo
isticawe uloge oca ukazuje na "sakralizaciju" patrijarhalnog sistema
vrednosti, koja jeste ~esto pripisivana hri{}anskoj religiji;
drugim re~ima, lik oca je uzdignut i izjedna~en s likom Boga.
Crkva
Slede}a veza koju pravi uxbenik veronauke ima oblik qubav = Bog
= religija = crkva. Tako, u poglavqu "Crkva je telo Hristovo" pi{e:
"U tu zajednicu qubavi Boga Oca i Isusa Hrista, u koju je Hristos
uveo prirodu i u koju su u{li svi oni koji su zavoleli Hrista a koja
se druga~ije zove Crkva, pozvani smo da u|emo i mi" (isto:11,
kurziv moj). ^ak i najpovr{nijem poznavaocu hri{}anske religije
jasno je da je crkva mnogo vi{e od zajednice qubavi; s druge strane,
potpuno je ignorisana mogu}nost da se vernikom bude i van crkve,
tako da mo`emo pro~itati da "... bi priroda koja nas okru`uje bila
`iva i lepa i da bi qudi postali neponovqive li~nosti, treba da
u|u u Crkvu kao zajednicu Boga Oca i Isusa Hrista" (isto:15); zatim,
73

"U toj zajednici (crkvi, prim.aut.) postajemo posebni i jedinstveni
i zato na kr{tewu dobijamo ime. To ime zna~i da smo to mi, a ne
neko drugi, ali i mnogo vi{e od toga. To je znak da nas Bog Otac
posebno voli, kao svoje sinove" (isto:19). U ovom odlomku postoji
~itava serija logi~kih kontradiktornosti, koje bi osmogodi{wake
(a naro~ito nemali broj onih koji su kr{teni u kasnijem detiwstvu)
mogle navesti da se zapitaju: Da li samo u Crkvi postaju posebni i
jedinstveni? Da li to, daqe, zna~i da deca koja nisu kr{tena nisu
posebna i jedinstvena? ^emu onda slu`i "svetovno" ime? Pored
toga, posledwa re~enica opet jasno isti~e li~nost Boga kao Oca,
podr`avaju}i patrijarhalni sistem, da i ne govorimo o diskutabilnoj
formulaciji "sinova" koja verovatno implicira da nas Bog Otac
ne mo`e voleti kao k}erke.
Porodica
Pogledajmo sada kako su u "Crkvenom slovaru" prikazani ~lanovi
porodice i wihovi me|usobni odnosi.
Lik oca (osim kada je u Bo`ijem obliku) uglavnom je odsutan,
sporedan ili prisutan samo u naznakama. U pri~i o malom Bogoqubu
i pti~ici koju smo pomenuli na po~etku, majka je prisutan i aktivan
lik; ona je ta koja Bogoqubu poklawa pti~icu, kako je lepo
prikazano na ilustraciji. Otac se javqa samo u dru{tvu sa majkom,
odnosno pomiwe se kako oboje te{e malog Bogoquba kada pti~ica
pobegne.
Lik majke, zato, prikazan je kao prisutan i centralan u `ivotu
deteta. Majke su te koje svoju decu vole i brinu se o wima, koje im
daju poklone za prigodne religijske praznike, kao {to je navedeno
u poglavqu "Darivawe" (kao i u pri~i o Bogoqubu i pti~ici,
primeti}emo da nema govora o mnogo uobi~ajenijem davawu poklona
u "svetovnim" prilikama, kao {to su ro|endan ili Nova godina):
"Mali Milan ima mnogo igra~aka i sve ih voli. Rado se wima igra
sa svojim drugovima (ne i sa drugaricama, o~igledno? - prim.aut.).
Jednog kowi}a, me|utim, koga mu je poklonila mama za wihovu Krsnu
slavu, on posebno voli. ^uva ga i pazi, ~ak mu je i ime dao. ^esto se
i sam pitao za{to tu igra~ku posebno voli kad su sve druge skupqe,
a mo`da i lep{e. Bi}e da je to zato {to mu je kowi}a poklonila
mama, koju on mnogo voli, a i ona wega" (isto:17). Majka kao centralna
li~nost u vaspitawu deteta javqa se i u pou~noj pri~i o maloj
Milici: "Jednog dana mala Milica, igraju}i se, nespretno, razbila
je vazu za cve}e. Videv{i to, mama je izgrdila Milicu rekav{i joj
74

da treba da pazi i na druge stvari oko sebe kada se igra, a ne samo
na svoje igra~ke, dodav{i da je quta zbog toga na wu. To je, dodu{e,
mama u~inila blago, ali se potom okrenula i odmah oti{la.
Milica je razumela da je napravila {tetu i nije se naqutila na
mamu {to ju je izgrdila. No, bilo joj je stra{no te{ko {to se mama
naqutila na wu i {to nije htela da razgovara sa wom. Prekinula je
da se igra i pri{la je mami stalno je pitaju}i ne{to. No, mama joj
nije odgovarala. Radila je svoj posao }ute}i, ne obaziru}i se na
Milicu. Za}utala je i Milica, ali joj se u grudima ne{to steglo.
Htela bi da pla~e, ali nekako nije mogla. No, kako je bilo vreme
ru~ku, mama je donela jelo i stavila ga na sto tamo gde Milica
obi~no sedi, ne govore}i ni{ta. Iako dotad ni{ta nije jela,
Milici nije bilo do hrane. Zato nije ni pri{la stolu. Bila je mnogo
tu`na. Videv{i to, mama se okrenula, pri{la joj, zagrlila je i
rekla joj: "Dete moje, ja tebe mnogo volim." Tada je Milica osetila
jedno veliko olak{awe i zaplakala je od radosti. Mama joj je
rekla: "Do|i da jede{, a zatim idi da se igra{ i pazi." (isto:27)
Lik majke, dakle, prikazan je kao blag i nadziru}i, onaj koji je u
detetovom `ivotu uvek prisutan, spreman da pomogne i oprosti. S
druge strane, ne iznena|uje {to je majka prikazana kao ta koja primarno
vodi ra~una o detetu, ako se uzme u obzir da vidimo da ostaje
kod ku}e i kuva ru~ak dok se Milica igra, {to implicira da je
otac verovatno na poslu i radi. Zna~i, vidimo jednu klasi~nu
podelu rodnih uloga: otac je prikazan kao fizi~ki i emocionalno
odsutan, dobavqa~ hleba za porodicu, dok je majka ta koja je blaga,
prisutna, i vodi ra~una o deci i ku}nim poslovima.
Moglo bi se ~ak re}i da je neka vrsta rodne stereotipizacije
prisutna u likovima dece. Tako na ilustracijama vidimo malog
Bogoquba i Milana kako se igraju igra~kama za de~ake (triciklima,
medama, kowi}ima). Milica je, s druge strane, kao devoj~ica
o~igledno nespretna, po{to igraju}i se uspeva da razbije vazu za
cve}e; za razliku od Bogoquba, kome je pti~ica pobegla "Bo`ijom
voqom", bez obzira na to koliko se o woj lepo starao i pazio je,
Milica je sama kriva {to je svojom nemarno{}u izazvala {tetu.
Naro~ito je interesantan na~in na koji je u "Crkvenom slovaru"
prikazana pri~a o Adamu i Evi. U poglavqu "Bog Otac nas sve vidi
i voli u Hristu" vidimo da su "Bog Otac, Sin i Sveti Duh na kraju
(su) stvorili i ~oveka. Stvorili su Adama i Evu sli~ne sebi, da i
ovi gledaju na biqke i `ivotiwe kao Bog - s qubavqu, i da budu
wihovi prijateqi, gotovo kao sinovi, i da im sva tvorevina, sav
75

svet na zemqi bude zajedni~ki" (isto:9). Opet vidimo glorifikaciju
sinova. Me|utim, ovo je jedino mesto gde se Eva pomiwe kao lik,
po{to daqe ~itamo: "Bog je Adama stvorio sa ciqem da Adam bude
sve{tenik u prirodi, tj. u svetu. To zna~i da je Adam trebalo da
voli Boga i prirodu oko sebe i da je daruje, tj. da je deli sa Bogom
i drugim qudima" (isto: 13), te "^ovek Adam nije hteo da bude prijateq
sa Bogom. Hteo je svet samo za sebe. Zbog toga se desilo ne{to
stra{no i za wega i za svet: umesto da postane bogat i sre}an (sic!),
Adam je, kada je ostao sam, postao tu`an i nesre}an" (isto:15,
kurziv moj). Slo`i}emo se da "ne{to stra{no" predstavqa
prili~no nejasnu parafrazu biblijskog greha. Pritom, pomiwawe
Eve, osim u prvom navratu, potpuno je izbegnuto. Ovo zna~i da se u
centar pozicionira Adam kao mu{karac, jo{ jedna od inkarnacija
Bo`ijeg sina.
Slika koju nam pru`a uxbenik veronauke je slede}a: na jednoj
strani nalazi se "svakodnevni", porodi~ni `ivot, sa likom majke
kao prisutnim i emotivno bliskim. Ova majka je blaga i bri`na
doma}ica, koja se o svojoj deci stara i u~i ih qubavi. Otac je, s
druge strane, odsutan iz porodi~nog `ivota i vaspitavawa dece,
ali se ponovo pojavquje kao lik Boga Oca u crkvi. Qubav koja
pro`ima qudske odnose u svakodnevnom `ivotu simbolizovana je
odnosom majka-dete i prirodom; s druge strane, ova qubav je u
religiji otelotvorena u Bogu i sakralizaciji odnosa otac-sin kroz
Boga Oca i Isusa Hrista. U ovom odnosu o~igledna je dominantnost
li~nosti Boga kao Oca, dok Isus Hristos, a naro~ito Sveti Duh,
ostaju u drugom planu. Iz ovoga sledi da prikaz rodnih odnosa u
uxbeniku veronauke reprodukuje patrijarhalnu sliku sveta, koja
glorifikuje mu{ki princip i izra`enu hijerarhiju, otelotvorenu u
obavezi pripadawa Crkvi kao "vrhovnoj" instituciji.
Reprodukcija patrijarhalne, izrazito hijerarhizovane slike
sveta u uxbeniku veronauke ima vi{estruke implikacije. Kao {to
Stojanovi}eva ka`e: "Su{tina ostaje dubinsko autoritarno
shvatawe sveta koje je starije od svakog drugog sistema.
Odgovornost, stoga, nije samo na piscima nastavnih programa,
uxbenika, pa ni na nauci na kojoj bi oni trebalo da budu zasnovani.
Svi su oni samo posledica i upravo zbog toga su sjajan predlo`ak
za razmi{qawe o dru{tvu koje im je uzrok" (1994:103).
76

Zavr{na razmatrawa: {ta posle analize stereotipa
U svakodnevnom govoru stereotipi obi~no bivaju kritikovani kao
generalizacije, koje su - stoga - po definiciji neta~ne. Me|utim,
priroda stereotipa nije tako jednostavna. Panti}, na primer,
defini{e stereotipe kao "rigidne, uglavnom neta~ne, stavove
dobijene iz predrasuda i nepotpunih generalizacija, ili ~ak potpuno
pogre{ne zakqu~ke dobijene iz predrasuda, interesa, emocija,
i tendencije psiholo{kog ekonomizovawa koja se manifestuje
pojednostavqivawem bogate i raznovrsne stvarnosti i wenim
svo|ewem na nekoliko kategorija" (1996). Htela bih da skrenem
pa`wu na drugi deo ove definicije. Nije li "tendencija
psiholo{kog ekonomizovawa" neodvojiv deo qudske kognicije?
Sama nauka se upravo bavi tipi~nim slu~ajevima i trudi se da
ustanovi zakone koji }e, ako ne u svim, ono barem va`iti u {to
ve}em broju slu~ajeva. Priroda znawa koje se danas predaje u
osnovnim i sredwim {kolama te`i ka {to vi{em nivou op{tosti,
i u praksi ostavqa vrlo malo mesta za alternativne interpretacije
ili bavqewe specijalnim slu~ajevima. Drugim re~ima, pojednostavqivawe,
uop{tavawe i generalizovawe su neophodan deo
u~ewa, a u obrazovnom procesu prosto je nemogu}e u~enicima
preneti sve pojedinosti "bogate i raznovrsne stvarnosti". Stoga,
"inherentna" neta~nost stereotipa nije ono {to ih prvenstveno
~ini problemati~nima u obrazovawu. Da li ovo zna~i da treba da
odustanemo i od predavawa "nau~no zasnovanih" predmeta u {kolama,
ili pak prihvatimo rodne stereotipe u uxbenicima kao ne{to
neizbe`no? Ipak ne.
Postoji, naime, jedna bitna odlika koja razlikuje nau~no od religijskog
znawa. Ono {to je diferentna specifi~nost ovog prvog jeste
da je podlo`no kritici. Neki filozofi nauke, od kojih je najpoznatiji
Karl Poper, tvrdili su da je ovo upravo karakteristika koja
nau~no znawe ~ini superiornim - dakle, to da je ne samo podlo`no
kritici, ve} i da je kriti~ka diskusija prakti~no sine qua non nauke.
Drugim re~ima, nauka postoji i razvija se samo zahvaquju}i svojim
gre{kama. Nezavisno od toga da li }emo prihvatiti gledi{te
Popera i kriti~kih racionalista o ovakvom karakteru nauke, ili se
opredeliti za neku od alternativnih interpretacija razvoja
nau~nog znawa (recimo, Kunovu koja nauku posmatra u svetlu periodi~nih
promena vladaju}ih postavki, tzv. nau~nih revolucija, ili
Fejerabendovu koja tvrdi da nau~no znawe nije superiorno nad
drugim modelima znawa, do "jake iracionalisti~ke" struje
77

Edinbur{ke {kole filozofa nauke koji tvrde da nauka uop{te
nije racionalna praksa), ono {to ostaje kao mawe-vi{e sigurno
jeste da se nauka stalno mewa - br`e ili sporije, vi{e ili mawe
o~igledno, radikalnije ili mawe radikalno, racionalnije ili
iracionalno. Dakle, ono {to nauku izdvaja od ostalih modusa
znawa, a trebalo bi da va`i (i jo{ vi{e) za na~in na koji se ona
predaje u {kolama, jeste podlo`nost kritici - mogu}nost priznavawa
da smo pogre{ili. S druge strane, ovo je upravo karakteristika
koja je odsutna iz religijskog znawa. Karakteristika dogme
je ne samo nepromenqivost, ve} upravo to da ne mo`e - ne treba -
biti dovo|ena u pitawe. Koliko god da mo`emo biti svesni da
istorija teologije pokazuje da ni dogma nije ba{ nepromenqiva, i
da - po odre|enu cenu - mo`e ne samo biti dovedena u pitawe nego
i opovrgnuta, ostaje ~iwenica da je nauka, i na woj zasnovano
znawe, mnogo otvorenije od religijskog za diskusiju i kriti~ko razmatrawe
- a to su upravo aktivnosti koje se ve}ina savremenih
obrazovnih sistema trudi da podstakne.
S druge strane, stereotipi su ~esto meta kritike usmerene ne
toliko na wihovu istinosnu vrednost, koliko na formativni
karakter. Naime, socijalni konstruktivisti (v. Goffman, 1979)
~esto su isticali da stvarna mo} stereotipnih predstava (a
naro~ito onih vezanih za rodne uloge) le`i u tome {to nam ne govore
samo kakve stvari jesu, ve} i kakve treba da budu - drugim
re~ima, da formiraju stavove, o~ekivawa i odnose pojedinca
prema svetu sa kojim se susre}e. Li~no sam vrlo daleko od toga da
se slo`im sa ekstremnim interpretacijama socijalnog konstruktivizma
koje formativnu ulogu stereotipa poistove}uju sa determini{u}om.
Drugim re~ima, ne mislim da }e svaka devoj~ica koja
vidi predstave majki koje kuvaju ru~ak po`eleti da i sama postane
doma}ica. Me|utim, mislim da postoji mnogo opasniji aspekt
stereotipa, a on je u tome {to pokazuje {ta je "normalno", dakle
kakve stvari treba da budu u smislu sistematskog privilegovawa
jednog tipa predstava i sistematskog bilo zanemarivawa bilo
potcewivawa drugih. Sa ove ta~ke gledi{ta, u uxbeniku veronauke
primetno je odsustvo bilo kakvih predstava o rodnim ulogama koje
se razlikuju od tradicionalnih, {to je ~udno za zemqu u kojoj veliki
broj `ena ima posao van ku}e, a stopa razvoda je u porastu.
Nezavisno od debata o socijalnom konstruktivizmu, ono {to je ovde
bitno jeste da autori uxbenika na ovaj na~in jasno izra`avaju stav
kojim se podr`ava, ili barem toleri{e, stereotipizacija rodnih
uloga. Ovo zna~i da republika i Ministarstvo prosvete i sporta
78

kao wen organ, bez obzira na deklarativnu modernizaciju, afirmi{u
patrijarhalnost podr`avaju}i jedan tradicionalisti~ki koncept.
Ovo su, upravo, implicitne poruke na koje treba da obratimo
pa`wu.
Literatura:
1. Aleksov, B. 2004. Veronauka u Srbiji. Ni{: Junir.
2. Goffman, E. 1979. Gender advertisements. Cambridge, Mass.: Harvard University Press.
3. Joksimovi}, S. (ur.) 2003. Verska nastava i gra|ansko vaspitawe u {kolama u Srbiji.
Beograd: Institut za pedago{ka istra`ivawa.
4. Kqaji}-Im{irovi}, J. 2001. @ene i veronauka: patrijarhat kao bo`ja voqa. U: @ene,
religija, obrazovawe - izme|u duhovnosti i politike (ur. Nada Sekuli}). Beograd: Umetni~koistra`iva~ka
stanica NANDI.
5. Lakatos, I & Alan Musgrave (eds.). 1997. Criticism and the Growth of Knowledge. Cambridge:
Cambridge University Press.
6. Midi}, I. 2002. Crkveni slovar. Pravoslavni katihizis za prvi razred osnovne
{kole. Beograd: Zavod za uxbenike i nastavna sredstva.
7. Panti}, D. 1996. Changes in Ethnic Stereotypes of Serbs. U: Sociologija 4. Beograd: Dru{tvo
sociologa Srbije.
8. Radulovi}, L. 2003. "U~ewe veri" - konstrukcija rodnih identiteta putem popularizacije
pravoslavne teolo{ke literature. U: Tradicionalno i savremeno u kulturi Srba (ur.
Dragana Radoji~i}). Beograd: Etnografski institut SANU. Sekuli}, N. 2001. Paradigmatske
promene u pristupu prou~avawa religije sa stanovi{ta roda i razlike. U: @ene, religija, obrazovawe
- izme|u duhovnosti i politike (ur. Nada Sekuli}). Beograd: Umetni~ko-istra`iva~ka
stanica NANDI.
9. Stojanovi}, D. 1994. Uxbenici istorije kao ogledalo vremena. U: Ratni{tvo, patriotizam,
patrijarhalnost (ur. R. Rosandi} i V. Pe{i}). Beograd: Centar za antiratnu akciju i grupa
MOST.
79

Ud`benici u Bosni i Hercegovini: kriti~ka analiza
ANGELIKA PASEKA
U tre}em seminarskom modulu u~esnicima/cama su date upute za detaljnu
sadr`ajnu analizu ud`benika koje koriste u svojim nastavnim predmetima.
Pred nama je 19, djelimi~no jako op{irnih analiza ud`benika iz deset razli~itih
predmeta (vidi listu u prilogu). Najprije }emo se pozabaviti izradom ud`benika,
zatim slijede rezultati kvantitativne analize. U nastavku }e biti predstavljeni
pojedina~ni ud`benici sa detaljnim kvalitativnim rezultatima.
1. O izradi ud`benika
Ve}inu istra`enih ud`benika napisali su mu{karci, tek kod svake {este knjige se
`ena pojavljuje kao koautor ili ju je sama napisala (kod dva izdanja
priru~nika za nastavnike/ice za odgojni rad na ~asovima odjeljenske zajednice,
kod ~itanke, ud`benika matematike i fizike).
U pojedinim ud`benicima se koriste i autorizirani tekstovi, to zna~i pjesmice i
pri~e pisaca u ~itankama ili izjave nau~nika/ica (npr. u matematici ili likovnom).
Od 315 dijelova teksta ove vrste samo je 32 ili 10,2% djelo `ene.Time nastaje
utisak da su mu{karci oni koji u ovim predmetima imaju ne{to va`no re}i. U jednom
ud`beniku matematike se pojavljuju samo nau~nici mu{koga roda - kao da
matemati~arki nikada nije ni bilo. "Izostavljanje na simboli~an na~in u
politi~kom tekstu }e u stvarnosti postati praznina. Tako mogu nastupiti emancipirane
`ene. Bez reprezentacije ih nema." (Streeruwitz, 2000, 21)
Tabela 2: Autor/kinje i izdava~i istra`enih ud`benika
81

Gotovo 50% osoba koje su uklju~ene u izradu su `ene, no iste zauzimaju
razli~ite pozicije. Dok su u redakcijskom timu u manjini, lektorisanje i korektura
pripreme su ~vrsto u `enskim rukama.
2. Kvantitativna analiza - pregled
U prvom koraku tra`eni su likovi u tekstu i slikama i brojana je u~estalost
pojavljivanja. Ovo je rezultat za tekstove, podijeljen prema pojedina~nim
ud`benicima (vidi i listu u prilogu).
Tabela 3: Likovi u tekstovima
* Ova kategorija nedostaje u analizi.
Legenda: ` ..... `ensko (`ene odnosno djevoj~ice)
m...... mu{ko (mu{karci odnosno dje~aci)
uk. .. ukupno
%` .. udio `ena odnosno djevoj~ica u procentima
n ...... nije mogu}e identificirati, npr. pojmovi ljudi, djeca, omladina
82

Ud`benici se pi{u na razli~ite na~ine. Neki imenuju mnogo osoba, neki vi{e
koriste jezi~ke oblike koje nije mogu}e identificirati, u drugima se likovi gotovo
i ne pojavljuju. Uprkos ovim razlikama istra`eni ud`benici imaju ne{to
zajedni~ko: kod svih su `ene u manjini! Samo svaka {esta osoba je `ensko, u
nekim ud`benicima se `ene uop}e ne spominju. U ~itanci za peti razred su bar
od deset odraslih osoba ~etiri osobe `enskog roda. Kod djece i omladine je
situacija malo bolja: Svaka ~etvrta osoba je djevoj~ica, pri ~emu se u jednom
ud`beniku matematike u tekstovima pojavljuje ~ak vi{e djevoj~ica nego dje~aka.
Na slijede}oj stranici vidimo rezultat za slike i ilustracije. Ovaj rezultat je ne{to
povoljniji, jer su bar od deset odraslih osoba dvije `enskog roda, a od desetero
djece i omladine ~etvero je `enskog roda. Ipak i ovdje vrijedi: `ene i djevoj~ice
su u manjini. Samo dva ud`benika predstavljaju izuzetak: ud`benik matematike
za sedmi razred i ud`benik historije za peti razred. Kao posebno negativan primjer
treba navesti ud`benik fizike (vidi i kvalitativnu analizu).
Tabela 4: Prikazivanje likova na slikama i ilustracijama
* Ova kategorija nedostaje u analizi.
83

Legenda: ` .....`ensko (`ene odnosno djevoj~ice)
m ....mu{ko (mu{karci odnosno dje~aci)
uk. ..ukupno
%`..udio `ena odnosno djevoj~ica u procentima
n ... nije mogu}e identificirati, npr. grupa ljudi, raspodjela se ne mo`e
prepoznati
Sve u svemu: rezultati istra`ivanja ud`benika, kako je to predstavljeno za
Njema~ku i Austriju (vidi prilog: Paseka, u poglavlju 3), vrijede i za Bosnu i
Hercegovinu za {kolsku godinu 2003/04.
3. Detalji iz kvalitativne analize
Oni u~esnici/ce seminara, koji su proveli i kvalitativnu analizu, do{li su do jako
interesantnih rezultata, ~ije }emo detalje ovdje prezentirati.
[evala Vrp~i}, O.[. "Fahrudin Fahro Ba{~elija", Gora`de
Analizirane knjige su napisali D`evdeta Ajanovi} & Marko Stevanovi}. Rije~ je
o dvije knjige (djela) jednog priru~nika za odgojni rad s odjeljenskom zajednicom,
koje su namijenjene razrednim starje{inama.
@ene i mu{karci, djevoj~ice i dje~aci koji se pominju u tekstovima kategorizirani
su prema vi{e aspekata, pri ~emu su objedinjeni rezultati obje knjige u
tabelama koje slijede. Najprije analiza likova prema njihovom polo`aju u
dru{tvu glede zanimanja koje imaju (nemaju).
Tabela 5: @enski i mu{ki likovi u razli~itim podru~jima `ivota (tekstovi)
-b = broj pojavljivanja
84

Iz ovog proistje~e slijede}a slika:
• Mu{karci se pojavljuju osam puta vi{e od `ena (mu{karci: 217 puta, `ene:
27 puta), dje~aci pet puta vi{e od djevoj~ica (dje~aci: 133 puta, djevoj~ice: 25
puta).
• Mu{karci su diferencirano predstavljeni. @ene se spominju samo u vezi sa
porodicom i njenom ulogom kao partnerice jednog mu{karca. Mu{karci se
pojavljuju i u drugim ulogama. O~igledno nema `ena koje do`ive nezgodu, niti
ima `ena koje su invalidi, a nema ni gra|anki.
Kako izgleda predstavljanje zanimanja (vidi tabelu 6): I ovdje se potvr|uje
prili~no jednostrana slika: samo se deset `ena u tekstovima spominju kao osobe
koje imaju neko zanimanje, pri ~emu obavljaju samo ~etiri razli~ita posla.Tri od
toga va`e kao tipi~no `enska zanimanja (nastavnica, prodava~ica, glumica),
"{efica" ustvari nije zanimanje, ve} neodre|ena ili svakodnevna oznaka za
poslovnu poziciju. S druge strane, pominju se 83 zaposlena mu{karca sa 32
razli~ita zanimanja, {to pokazuje veliki broj mogu}nosti. Pogled na odluke glede
zanimanja omladine i na tr`i{te rada pokazuje da se `ene zaista mogu na}i u
manjem broju poslovnih podru~ja od mu{karaca, ali ne u tako ograni~enom
obliku. Naprimjer u poljoprivrednom sektoru rade mnoge `ene kao zemljoradnice,
u fabrikama se mogu na}i mnoge radnice, na univerzitetima ima i
nau~nica. Stvarnost se ovakvim prikazom "hiperritualizira" (up.Goffman,
1981), to zna~i prikazuju ekstremno izobli~enom.
Tabela 6: @ene i mu{karci u razli~itim podru~jima zanimanja (tekstovi)
86

Prikazivanje djevoj~ica i dje~aka u dva priru~nika za razredne starje{ine
osnovnih {kola: dok se 388 puta pojavljuje rije~ "u~enik", samo se dva puta
decidno govori o "u~enicama". Ovdje je vidno djelovanje generi~kog maskulina,
jer se izraz "u~enik" u vezi s ovim koristi "neutralno", to zna~i da se djevoj~ice
ovim navodno podrazumijevaju. Time u~enice postaju nevidljive, njihova egzistencija
se negira. Posebno stereotipnim se pokazuje, pri detaljnijem promatranju,
predstavljanje u slobodnom vremenu.
Tabela 7: Djeca i njihovo slobodno vrijeme (tekstovi)
Pri aktivnostima djevoj~ica u slobodno vrijeme radi se o njegovanju i muziciranju,
oboje vrijedi za klasi~no `enske aktivnosti. Dok djevoj~ice i slobodno vrijeme
provode u ku}i, dje~ake ne{to tjera ka vani: dje~aci se bave klasi~nim "outdoor-aktivnostima",
uz jedan izuzetak (vo|enje razgovora). Time se poja~ava
binarna konstrukcija `enskog-mu{kog: unutra - vani, njegovati - boriti se, muzicirati
- osvajati.
U drugom ud`beniku (s.131) se nalazi pjesma o Romima, koju iz vi{e razloga
moramo kriti~ki promatrati. Slijedi doslovno prenesena pjesma:
87

@itelji ciganskog naselja
Ve} u ranu zoru budi se cigansko naselje.
Nastambe se osvjetljavaju: sijalice i svije}e se pale, kako tko {ta ima,
neki nemaju ni{ta
pale {ibice ili gledaju u mjesec,
samo da protrljaju o~i ustajalom vodom i prona|u plave kombinezone,
ako su ih uop}e sino} skidali sa sebe.
Kasnije }e neispavane ustajati njihove `ene:
Po~et }e se dovikivati preko kutija, sanduka, gajbi, dasaka
ispreturanih svuda unaokolo,
ili kartonskih kutija.
Njih nekoliko }e ispijati prvu jutarnju kavu
i `aliti se na svoje mu`eve
kako su opet do{li pijani pa
tukli `enu, djecu,
razbacivali stvari i razbijali posu|e.
Zatim }e ustajati djeca pravi ~opor malih vu~i}a,
musava, pla~ljiva, popi{ana, smrdljiva i prljava.
Do}i }e ~opor pred zakokodakale majke.
Skakat }e u krilo penjati se na glavu,
Vu}i za ruku, cviliti, militi,
puzati, ne{to mrmljati i opet plakati.
Majke }e vikati, kleti, tu}i
i opet ljubiti.
I tako svaki dan
Marko Stevanovi}
U pregledu koji slijedi su opisi ponovo objedinjeni. Iz toga proistje~e slijede}a
slika o Romima.
Pregled 1: Prikazivanje Roma
Ovu pjesmu moramo ozna~iti povredljivom i uvredljivom, i to iz vi{e razloga:
jedna etni~ka manjina biva okarakterizirana na jedan sasvim negativan, jednos-
88

tran i diskriminiraju}i na~in. Nedostaju obja{njenja o ekonomskoj i socijalnoj
situaciji Roma, kao i obja{njenja o njihovoj kulturalnoj pozadini. Sve ovo je
povezano sa stereotipnim prikazivanjem spolova. Time se gubi slojevitost, preostaju
samo negativni kli{ei o ovoj narodnoj skupini.
Milena ^u~ak, Ekonomska {kola, Bijeljina
Analizirani ud`benik je Prva knjiga za u~enike/ce prvog razreda osnovne {kole.
Napisali su ga Emil Kamenov, Pero Spasojevi} i Petar \akovi}. I u ovom
ud`beniku se u tekstovima mogu na}i mnogi stereotipi. Evo nekoliko primjera.
Pregled 2: Zanimanja i aktivnosti odraslih (tekstovi)
Iz pregleda 2 da se prepoznati klasi~na podjela uloga: `ene su rje|e zaposlene
nego mu{karci, zato su prije svega aktivne u ku}i. I na drugi na~in se `ene ~ine
nevidljivima. Od osam pjesmica, koje se pojavljuju u ovom ud`beniku, niti jednu
nije napisala `ena! Samo kada se prikazuju emocije ne mogu se prepoznati
stereotipi: Sva osje}anja prezentiraju mu{karci.
U dijelu "Kuda ko ide?" stereotipi se nastavljaju i kod djece: djevoj~ice idu u
{kolu i na spavanje, a dje~aci zalivaju ba{tu, bave se sportom, idu na izlet i u
prodavnicu. Djevoj~ice u ovom ud`beniku o~igledno nemaju interesa ni za
sportom: samo jednom se prikazuje djevoj~ica koja igra stoni tenis (time je
ponovo u ku}i), dok su dje~aci prikazani kako voze kajak i klizaljke, osim toga
igraju ko{arku i fudbal, boksaju i u~estvuju u utrkama.
Na dvije pri~e, basne, ilustrirane crte`ima, treba pri daljnjoj analizi obratiti
posebnu pa`nju. U jednoj se radi o lisici i rodi, pri ~emu prvo lisica rodu, a onda
roda lisicu prevari. Rezultat je dakle izjedna~en. Lisica predstavljena kao `ena
u haljini sa keceljom, a roda sa kapicom i keceljom. Jedna `ena je dakle nadmudrila
drugu `enu, iste su. Ali u pri~i "Lisica i gavran", u kojoj lisica nadmudruje
gavrana i oduzima mu par~e sira, lisica je predstavljena kao lisac - mu{karac u
pantalonama.To dovodi do zaklju~ka: lisac je pametniji od lisice! Ove dvije pri~e
su lijep primjer kako se putem ilustracija (re)producira sistem dvospolnosti.
Tekst se, naime, ne koristi svrstavanjem rodova!
89

Primjetna je i primjena generi~kog maskulina kod radnih zadataka, npr.
"Mo`da i ti zna{ neku brojalicu? Ka`i je svojim drugarima!" Time se spre~ava
direktno oslovljavanje djevoj~ica, jer djevoj~ice imaju naj~e{}e prijateljice.
Sa{a Kne`evi}, "Sedma osnovna {kola", Sarajevo
^itanku za peti razred osnovne {kole napisao je Zej}ir Hasi}. U ud`beniku se
pojavljuju pjesmice i pri~e 52 autora/kinje, samo 6 njih su `ene (11,5%).
Pregled tekstova dao je slijede}i rezultat (vidi pregled 3):
Pored uobi~ajene podjele prema zanimanjima, primje}uju se i drugi aspekti:
O~evi se prikazuju kao aktivni i dinami~ni, dok je ovdje dat i jedan primjer u
kojem se otac opisuje nje`nim. Poslovi `ena su ponovo vezani za unutra{nji prostor,
one su tu zbog drugih. Mladi mu{karci flertuju (aktivno), mlade `ene se
uljep{avaju (i ~ekaju ...). Mu{karci osvajaju svijet, `ene ~uvaju ku}u i pri~aju,
za kopanje su oboje nadle`ni.
Pregled 3: Zanimanja i aktivnosti odraslih (tekstovi)
Marko Mijatovi}, Osnovna {kola Ora{je
Ud`benik matematike za prvi razred osnovne {kole, koji je ovdje analiziran,
napisao je Zlatko [porer.
Pri sadr`ajnoj analizi su primije}eni slijede}i aspekti:
90

Igra~ke odnosno predmeti s kojima se `ene/djevoj~ice odnosno
mu{karci/dje~aci prikazuju odnosno dovode u vezu svrstani su veoma stereotipno:
@ene i djevoj~ice cvije}e, sat, lutka, hula-hop obru~
Mu{karci i dje~aci auto, ~amac, vagoni, bicikl, konopac, torba
O izgledu i odje}i prona|ene su slijede}e izjave:
@ene su nasmijane, lijepo obu~ene i dotjerane.
Djevoj~ice imaju dugu kosu mahom vezanu u pletenice, nasmijane su,
nose veselu i {arenu odje}u.
Mu{karci su u sportskoj ili u radnoj odje}i koja je u vezi sa
zanimanjem.
Dje~aci su kratke kose, ~esto ne ostavljaju veseo utisak.
Slobodan Krajina, O.[. "Kulin Ban",Te{anjka
Fatima Mand`uka, "Druga osnovna {kola", Konjic
Istra`ena su ~etiri ud`benika matematike za 7. razred osnovne {kole. U sva
~etiri ud`benika zanimanja i radnje su prikazani veoma stereotipno. U dva
ud`benika pojavljuju se dodatni aspekti.
Pozitivne akcente daje ud`benik Jasenke & Ive Durovi}a: u ovom ud`beniku se
u tekstovima gotovo jednako ~esto pominju djevoj~ice i dje~aci (20:24, to ~ini
udio djevoj~ica od 45,5%), na slikama, tako|er, vlada ujedna~anost (38,9%
udio `ena kod odraslih, 41,2% kod djece i omladine). Rije~ je o jedinom
ud`beniku matematike ~iji je koautor `ena. Za grafi~ku obradu, ilustracije i
naslovnu stranu odgovorne su bile tri `ene. Vjerovatno je ova okolnost doprinijela
odre|enoj ravnote`i izme|u spolova. Kvalitativno, s druge strane, i ovaj
ud`benik pokazuje mnogo nedostataka. Zanimanja i izgled su prikazani veoma
stereotipno.
Ud`benik matematike Abdulaha Hod`i}a & Roberta Onadia predstavlja veoma
tradicionalnu sliku. Matematika je ~isto mu{ka stvar! Predstavlja se 38
matemati~ara, iako se u svim stolje}ima mogu na}i i poznate matemati~arke.
Jusuf Talovi}, O.[. "Hamdija Kre{evljakovi}", Kakanj
U`benik historije za peti razred osnovne {kole Saliha Jalimana i Midhata
Spahi}a, ~ije se novo izdanje pojavilo tek 2003. godine, obra|uje - u skladu sa
nastavnim planom - staru historiju. Kako izgleda ova knjiga?
91

Na slikama dominiraju historijski likovi mu{karaca i ~ine 76,3% svih prikazivanja.
Djeca se gotovo ne pojavljuju, pri ~emu djevoj~ice ~ine ve}inu (13:8).
Djevoj~ice se prikazuju, prije svega, kao posjetioci historijskih znamenitosti ili
razgledaju eksponate, dje~aci isto tako. Kod odraslih raspodjela zadataka na
slikama i ilustracijama izgleda ovako:
Pregled 4: Aktivnosti `ena i mu{karaca (slike)
Time historija postaje historija bitaka i ratova, koje vode mu{karci. Socijalni i
dru{tveno-politi~ki aspekti o~igledno nemaju mjesta. Tako bi se mogla provesti
kriti~ka analiza ~injenice da su u Staroj Gr~koj, koja va`i za kolijevku
demokratije, samo slobodni mu{karci imali gra|anska prava.
I bo`anstva nude prikaz koji je pod utjecajem patrijarhata: sedam anti~kih
bo`anstava, sa Zevsom kao vrhovnim bo`anstvom, naspram ~etiri `enska lika
bo`anstava. Ignorira se ~injenica da je prvobitno postojala vrhovna boginja Gaja.
Zaklju~ak glasi: ona podru~ja u kojima se pojavljuju `ene se ignoriraju,
isklju~enje `ena iz javnog sektora se u stvari ne tematizira.
Nada ^evro, O.[. "Musa ]azim ]ati}", Sarajevo
Za analizu dvaju ud`benika i radnih sveski za predmet likovne kulture, koje su
napisali @eljko Filipovi} (ud`benik 1) odnosno Admir Mujki} (ud`benik 2)
izabrani su slijede}i aspekti:
• O dru{tvenom polo`aju i zanimanjima `ena i mu{karaca
Na slikama (vidi slijede}i pregled) ponovo se pokazuje znatno ve}e kvantitativno
prisustvo mu{karaca: na jednu `enu prikazanu na slici dolaze ~etiri
mu{karca. Kvalitativna analiza je pokazala: dok mu{karci zauzimaju razli~ite
dru{tvene pozicije (u oblasti politike, umjetnosti, nauke, religije, kao borci i
podanici), `ene se, prije svega, prikazuju u odnosu zavisnosti (kao supruga
odnosno "`ene-objekti").
92

Zanimanja koja se prikazuju na slici tj. koja se pominju u tekstu su - kako
odgovara nastavnom predmetu - jako ograni~ena, no ponovo vrijedi: osam puta
vi{e mu{karaca nego `ena prikazano je u jednom umjetni~kom zanimanju.
Opseg varijacija zanimanja `ena je znatno manji. Pri tome je bilo itekako
uspje{nih `ena koje su obilje`ile razli~ite epohe i koje su poznate.
Tabela 8: Dru{tvene uloge i zanimanja `ena i mu{karaca (tekstovi i slike)
• Interesantnim se pokazao prikaz tijela i interpretacija tjelesne ljepote.
Tijela mu{karaca se ~esto prikazuju nagima, kako stoje ili se kre}u, te time
djeluju jakima i dinami~nima. Mu{ka ljepota prikazana je idealnim proporcijama.
Mu{karci se ~esto prikazuju u mo}nim pozicijama: visoki, sna`ni, mi{i}avi,
za{ti}eni oklopom i ma~em, sa knjigom u ruci kao znak pameti i mudrosti.
Izgleda kao da ne poznaju strah.
@ene su odjevene, ponekad pokazuju obna`eno rame, sjede te time djeluju
mirno, harmoni~no, tajnovito i lijepo. @ene se prikazuju - kada su naslikane
zajedno s mu{karcem - kao krhke i manje va`ne: oslanjaju se na njega, stoje po
strani ili stoje iza njega, ni`e su, pognute glave, pokrivaju lice.
• Tradicionalni stereotipi spolova daju se prepoznati i pri prikazivanju
osje}anja na slikama.
Mu{karci su ozbiljni, zami{ljeni, strpljivi, pobo`ni, mudri, zabrinuti, {armantni,
odva`ni, samosvjesni, odlu~ni, puni tuge, bola i bijesa, ali i podmukli te ~ak i
upla{eni. @ene su srda~ne, nje`ne, dopadljive, lijepe, ravnodu{ne, zabrinute, stidljive
i upla{ene.
93

Time se ponovo daje slika o dinami~nom, samosvjesnom mu{karcu, intelektualcu,
ali punom sna`nih osje}anja koje smije i pokazati. @ene djeluju suprotno
tome iscrpljeno i blago: ne gore od bijesa i o~aja, suprotno tome su stidne i
pla{ljive. Kontrola osje}anja i te`nja za harmonijom koja se zahtijeva od `ena
ovdje dolaze jasno do izra`aja.
• Oblici oslovljavanja
Dok prikaz i prezentaciju u oba ud`benika mo`emo ocijeniti uveliko tradicionalnom,
kod jezi~kih oblika se ne mo`e utvrditi diskriminacija djevoj~ica:
autori koriste prvo lice mno`ine (mi smo saznali, vidjeli, mi mo`emo re}i, itd.)
i time izbjegavaju `enske i mu{ke jezi~ke oblike.
Radojko Ni`i}, Ljubu{ki
Analiza ud`benika fizike za sedmi razred osnovne {kole, kojeg su napisali
Branka Mikuli~i} i Gustav Sidler.
Prezentacija i jezi~ki oblici se i u ovoj knjizi daju razli~ito ocijeniti. Autori se
trude da, s jedne strane, putem odgovaraju}eg formuliranja u~enice i u~enike
oslovljavaju na isti na~in (razmislimo, ocijenimo, izmijenimo, itd.). S druge
strane se u ovom ud`beniku fizike gotovo ne zamje}uje egzistencija `ena i
djevoj~ica:
• Kod zanimanja se koriste isklju~ivo oznake mu{kog roda (nau~nik, nastavnik,
fizi~ar, kipar).
Na 70 slika mo`e se prona}i samo jedna jedina `ena, a ova je debela, starija i
nosi nao~ale. Mu{karci se prikazuju kako podi`u i nose teret, razvla~e "ekspander",
veslaju, kopaju, skijaju, jedre, voze traktor, razmi{ljaju i procjenjuju. Time
demonstriraju snagu i vje{tinu. U jednom jedinom tekstu (s. 57), kada je rije~ o
provjeri sile, ravnopravno se spominju dvije u~enice i dva u~enika.
Radmila Bijeli}, Ugostiteljsko-ekonomska {kola, Prijedor
Analizirani ud`benik psihologije za drugi razred gimnazije napisali su
Slavoljub Radonji} & Nikola Rot.
U ovoj knjizi se pojavljuje mali broj slika i ilustracija, no ve} ovdje dominiraju
mu{karci i dje~aci.Tekst poja~ava ovaj dojam.
• Dok se pominje samo pet nau~nica, pojavljuje se 46 nau~nika. Sam Sigmund
Freud se pominje 30 puta, njegova k}erka Anna Freud, poznata dje~ija psihologinja
nije vrijedna pomena. Mnoge spoznaje Freuda se s dana{nje ta~ke
gledi{ta veoma sporne, no ipak mu se daje toliko prostora.
94

• I u oblasti zanimanja `ene gotovo da ne postoje: pojavljuje se jedna
vaspita~ica i jedna glumica, ali: 68 psihologa, 15 nastavnika, pet profesora,
~etiri terapeuta, ~etiri pisca, tri ljekara, tri umjetnika, tri vojnika, zatim: psihoanaliti~ari,
hemi~ari, muzi~ari, treneri, instruktori, pedagozi, vaspita~i,
slu`benici, ~uvari, pjesnici, mornari, matemati~ari, filozofi, dr`avnici,
vojskovo|e, slikari, seljaci, zanatlije, oficiri i kapetani (ukupno 123 osobe i 28
zanimanja).
• Ali kao posebno diskriminiraju}e mora se pomenuti ~injenica kada se za `enu
bira oznaka zanimanja u mu{kom rodu: "Psiholog Katarina Brid`es".
• Za osobine ljudi koriste se isklju~ivo pridjevi u mu{kom rodu (npr. marljiv,
uporan, sebi~an, nagao, osjetljiv), isto kao i kod opisa uspje{nosti u karijeri talentovanih
osoba (vi{i, zdraviji, uspje{niji, sretniji).
• @ene se pominju kada se obja{njavaju razli~iti pogledi na `ensko tijelo (vitka,
debela). O mu{karcima se govori kao revolucionarima, filozofima,
vojskovo|ama, nau~nicima, umjetnicima itd.
• Kada se pi{e o osnovi ljubavi, koriste se mu{ki i `enski rod, ali uvijek u ovom
redoslijedu: mu{karac i `ena, mladi} i djevojka. Mu{karac je, dakle, uvijek na
prvom mjestu.
Na strani 185 nalazi se slijede}i citat: "U na{em jeziku, a i u mnogim drugim
jezicima,dolazi do izra`aja i razlika u dru{tvenom statusu mu{karaca i `ena.
Dominantan polo`aj mu{karca manifestuje se kori{}enjem jezi~kih oblika za
mu{ki rod i tamo gdje je to nelogi~no. Mnoga zanimanja se uvek ozna~avaju u
mu{kom rodu. Ka`e se: nau~nik, pisac, |ak, in`injer. I kada su to samo `ene, govori
se: posetilac i posetioci, pratilac i pratioci."
Ovaj citat zahtijeva posebnu analizu, jer veoma jasno pokazuje: jezik JE legitimna
mo}! Prema Berger & Berger-u (1991.) jezik je dru{tvena institucija:
Jezik se do`ivljava kao vanjska stvarnost, s obzirom da ga je nemogu}e izbje}i.
Djeca u~e kao prvi jezik onaj koji se oko njih govori. Jezik ima karakter prisile,
to zna~i da jezik name}e pravila i pojmove, kojih se treba pridr`avati, jer jezik
ima i moralni autoritet: "^OVJEK ka`e!" (vidi gore) ^OVJEK stoji iza
prihva}ene norme jednog dru{tva, norme koje se ne preispituju i koje zahtijevaju.Tako
je odre|eno da mu{ki jezi~ki oblici vrijede i za `ene, "i to gdje je to nelogi~no"
(vidi gore). Ne postoji jezi~ka logika, rije~ je o logici definiranja, to
zna~i, ne{to se definira kao "ispravno" i treba ga se pridr`avati. Jezik je i historijska
~injenica, to zna~i nestalan je i promjenjiv. U tom smislu treba dokazati
ovu logiku i preispitati njenu korist (za koga?). Ud`benik se ovim pokazuje
kao manje kriti~ki, jer uobi~ajene norme bez preispitivanja prenosi dalje,
istovremeno se skriva iza ovog pravila, te na ovaj na~in legitimira te`nju da se
`ene u~ine "nevidljivima", te je reproducira primjenom ove norme.
95

Nesib Sulji}, Mje{ovita srednja saobra}ajna {kola,Tuzla
Ud`benik Demokratija i ljudska prava koristi se u tre}im razredima srednjih
{kola za istoimeni predmet, a izdava~ je ured CIVITAS-a u Bosni i Hercegovini.
Autori/kinje se poimenice ne navode.
Ukupno su `ene i djevoj~ice u ovom ud`beniku kvantitativno manje prisutne. S
obzirom da se djeca i omladina rijetko pojavljuju (vidi tabelu 3 i 4), u kvalitativnoj
analizi koja slijedi istra`ene su samo odrasle osobe (vidi tabelu 9).
Politi~ko djelovanje je u ovom ud`beniku na slikama ve}inom mu{ki posao, u
tekstovima isklju~ivo. Tako se `ene uop}e ne pojavljuju u aktivnostima koje se
ti~u poretka dru{tva i njegovog funkcioniranja. Mu{karci o~igledno imaju
ekskluzivno pravo na upravljanje dru{tvom. ^esto se koristi neutralni izraz
"osoba" te se time izbjegava rije~ "gra|anin" ~iji je gramati~ki rod mu{ki. Evo
dva primjera: "Izabrana osoba mo`e biti opozvana i prije isteka mandata..."
(str.69) ili "Treba omogu}iti glasanje u odsustvu, bolesnim i starijim osobama "
(str.70). Kada se, dakle, pominju op}e politi~ke aktivnosti, koriste se nedefinirani
jezi~ki oblici, kada se nosioci ovih aktivnosti imenuju, rije~ je prvenstveno
o mu{karcima.
Kada je rije~ o aktivnostima gra|ana/ki, na slikama se pojavljuje jednak broj
`ena i mu{karaca, u tekstovima gra|anke nestaju: zato {to se koriste izrazi u
mu{kom rodu (npr. s.55: "U~enici su saznali da se u blizini nalazi fabrika koja
proizvodi pesticide i organizirali su demonstracije.") ili se koriste neutralni
jezi~ki oblici (npr. s.53: "Interesna grupa "Smaragdi Une" ima jasan cilj da
za{titi rijeku UNU od zaga|enja.")
Iz aktivnosti u slobodno vrijeme proizlazi ambivalentan utisak: Dok se na
slikama ~e{}e daju vidjeti `ene, mu{karci dominiraju u tekstovima. Naj~e{}e se
pojavljuju zbirni pojmovi: "Grupe kao {to su izvi|a~i, sportski klubovi, udru`enje
penzionera i druge, slu`e svojim ~lanovima tako {to im osiguravaju rekreacione
i obrazovne sadr`aje i dru`enje." (S.50).
Kod tehni~kih, filozofskih i pravnih aktivnosti kao i kod dru{tvenih funkcija
(kao predsjednik, vo|a, poslanik, profesor i sl.) `ene su ponovo premalo zastupljene.
Evo jedan primjer: "Gradona~elnik upozorava gra|ane da ne u~estvuju u
protestima koje odr`ava opozicija" (S.59). Kada se pojavljuju `ene, stje~e se
utisak da slu`e samo kao "ukras". @eli se pokazati da je nekada i jedna `ena
igrala neku ulogu u dru{tvu.
96

Tabela 9: Politi~ke i socijalne aktivnosti `ena i mu{karaca (tekstovi i slike)
Iz toga proizlazi slijede}i zaklju~ak: U politici `ene nemaju {ta re}i! Sva politi~ki
relevantna podru~ja zauzimaju mu{karci, anga`irane `ene nestaju u jezi~ki
neutralnim i mu{kim jezi~kim oblicima. Ne nude se idoli za djevoj~ice, te ako se
i interesiraju za politiku, jasno je: Morale bi nasilno u}i u mu{ki revir! Izgledi
koji slabo motiviraju mlade `ene.
4. Zaklju~ci i prijedlozi za pobolj{anje
Ud`benici iz Bosne i Hercegovine koji su istra`eni u datom probnom uzorku
imaju dva obilje`ja:
1. @ene i djevoj~ice se pojavljuju rje|e negoli mu{karci i dje~aci, ponekad nikako.
2. Kako `enske tako i mu{ke osobe predstavljaju se na veoma stereotipan na~in.
Time se posreduje slijede}a slika spolova: `ene i mu{karci imaju razli~ite
zadatke, funkcije i pozicije u dru{tvu - i to treba tako i ostati. @ene u ovakvom
patrijarhalnom poretku nemaju pravo puno toga re}i, manje su va`ne, stoje po
strani, mogu}nosti sudjelovanja u dru{tvu su ograni~ene. Time {kolski ud`benici
stvaraju i prenose vlastitu realnost, koja je dr`avno legitimna - time o~igledno
po`eljna!
Ud`benici ove vrste ne podsti~u na kriti~ko bavljanje normama i vrijednostima
koja sadr`e ovakva prikazivanja. Ovakvi ud`benici ne odra`avaju ni vrijednosti
97

demokratije i ravnopravnosti ve} ih prije opovrgavaju.
Iz ovog razloga su nastavnice i nastavnici koje/i su istra`ile/i pomenute
ud`benike razradili slijede}e konkretne prijedloge za pobolj{anje:
• O kori{tenju jezika: Ne bi trebalo koristiti generi~ki maskulin. Kod svih
imenica, pridjeva i glagola treba koristiti `enski i mu{ki rod.
• Posebno kod zanimanja, funkcija i dru{tvenih pozicija treba paziti na `enski
i mu{ki rod, npr. fizi~arka/fizi~ar, spisateljica i spisatelj. Ukoliko se `ene imenuju,
i oznaka zanimanja bi trebala uslijediti u `enskom rodu.
• Ud`benici se ne smiju obra}ati samo u~enicima, ve} decidno i u~enicama.
• S obzirom da ud`benici trebaju slu`iti kao uzor ne trebaju se spominjati ili
na slikama prikazivati samo mu{ki nau~nici ili umjetnici. Uspje{ne `ene moraju
biti prisutne i u ud`benicima.
• @ene i mu{karci, djevoj~ice i dje~aci se u svim oblastima `ivota moraju ravnopravno
prikazivati (u slobodnom vremenu, u poslu, pri politi~kim aktivnostima,
u ekonomskim pitanjima, u porodici, itd.).
• U ud`benike treba ugraditi aktuelna saznanja iz istra`ivanja (npr. iz kriti~ke
psihologije ili historijskog istra`ivanja `ena).
• Treba izbjegavati stereotipno i diskriminiraju}e prikazivanje na slikama i
ilustracijama.
• Prikazivanje etni~kih grupa odnosno socijalnih grupa na rubu dru{tva iste ne
smije diskriminirati. Stereotipi se trebaju nadomjestiti diferenciranim razmatranjima.
• Vi{e kriti~kih `ena animirati na anga`man kao autorica {kolskog ud`benika.
Literatura
Berger, Peter & Brigitte: Wir und die Gesellschaft. Eine Einführung in die Soziologie. Reinbek bei Hamburg:
Rowohlt, 1991.
Goffman, Erving: Geschlecht und Werbung. - Frankfurt/Main: Suhrkamp, 1981 (Original: Gender
Advertisements, 1979).
Streeruwitz, Marlene: Haben. Sein. Und. Werden. In: (sic!) Forum für feministische GangArten 35/2000, S.20-23.
98

Prilog: Lista analiziranih ud`benika
99

100

IV. Iz prakse za praksu
Kada se govori o teoriji spolova/rodova ve}ina nastavnika/ica i odgajatelja/ica
se pita {ta to zna~i za praksu? Kako bi se odgovorilo na ova pitanja radilo se u
tri koraka:
U prvom dijelu su prezentirana temeljna razmi{ljanja na osnovu dosada{njih
teoretskih razmi{ljanja o spolovima/rodovima. Kao strategija Evropske unije
predstavljen je i Gender Mainstreaming, kao i koncept "Pedagogije raznolikosti".
Op}a metodi~ka razmi{ljanja za konkretni rad u nastavi zaokru`uju ovo
poglavlje.
U drugom poglavlju se nalaze konkretni opisi nekih metodi~kih sastavnih elemenata
koji su isprobani na seminarima. Isti se opisuju najprije op}enito prije
negoli se pre|e na savjete za konkretnu primjenu.
Zatim je u tre}em poglavlju predstavljeno nekoliko projekata koji su nastali
kao rezultat prva dva seminarska modula. Savjeti i upute za primjenu
zaokru`uju ovo poglavlje.
Zavr{etak ~ini rje~nik pojmova u kojem se jo{ jednom obja{njavaju osnovni pojmovi
teoretske rasprave o spolovima/rodovima.
101

Razmi{ljanja o nastavnom i odgojnom radu sa
rodno-kriti~kog gledi{ta
ANGELIKA PASEKA
1.Temeljna razmi{ljanja
Rod je - kako se pokazalo - centralna socijalna kategorija koja obilje`ava na{
`ivot, na{u svakodnevnicu i sve dru{tvene procese i strukture. Rod je socijalna
kategorija bez koje u na{em binarno kodiranom dru{tvu ne bi mogli prona}i
identitet koji nas zadovoljava. Proces socijalnog konstituiranja spolova je za nas
nesvjestan jer smo se i previ{e okrenuli sistemu dvospolnosti u svim svojim
nijansama. Smatramo, dakle, da je postojanje isklju~ivo dvije spolne kategorije
prirodna ~injenica. Razlike koje se prave izme|u `ena i mu{karaca se ~esto ne
preispituju nego se prihva}aju kao "prirodne" i nepromjenljive.
Da bi se kategorija roda uo~ila i da bi se omogu}ilo kriti~ko bavljenje
mogu}im ograni~enjima i diskriminiranjem, Evropska unija je razvila strategiju
Gender Mainstreaming. Definicija usvojena u Vije}u Evrope u Strasbourgu
1997. godine glasi:
"Gender Mainstreaming se sastoji u (re)organizaciji, pobolj{anju,
razvijanju i evaluaciji politi~kih procesa sa ciljem da se u sve politi~ke
koncepte na svim nivoima i u svim fazama uklju~i rodno-kriti~ki pogled
na stvari putem aktera koji u~estvuju u svim politi~kim odlu~ivanjima."
(Vije}e Evrope, Strasbourg 1998.)
Ova definicija je te{ko razumljiva. Evo poku{aja da se ona prevede.
Gender Mainstreaming zna~i:
• Na kategoriju "roda" se mora u svemu misliti: gender se mora dovesti u glavni
tok (mainstream). Ne smiju se vi{e uzimati u obzir samo problemi `ena ve} se
moramo upitati kakve reperkusije ima na{e djelovanje tj. sve politi~ke mjere na
`ene i mu{karce.
• Aspekt izjedna~avanja se mora integrirati u ~itavu politiku i sve mjere ~ak i
kada one na prvi pogled izgledaju spolno neutralne. Izjedna~avanje u ovom
smislu ne zna~i "napraviti jednakim" ve} se pozabaviti razlikama u cilju otvaranja
istih {ansi.
Slijede}i ciljevi su povezani sa strategijom Gender Mainstreaming:
102

• Otkloniti nejednakosti i stimulirati jednakost `ena i mu{karaca
• Raspoznati razli~ite pretpostavke i uvjete kod `ena i mu{karaca
• Priznati da `ene i mu{karci nisu homogene grupe ve} da su prisutne raznolike
situacije i potrebe.
2. Posljedice za obrazovno-politi~ka promi{ljanja
Ukoliko se Gender Mainstreaming razmotri ozbiljno, on ima posljedice na obrazovno-politi~ka
promi{ljanja i pedago{ku praksu. U {koli se ne susre}emo s
bespolnim individuama ve} s djevoj~icama i dje~acima, `enama i mu{karcima.
Oni sa sobom donose razli~ite pretpostavke kada stupaju u obrazovni proces.Te
pretpostavke su razvili u toku svoje socijalizacije (up. poglavlje 1). Ukoliko ne
`eli cementirati ve} otkloniti nejednakosti, {kola se mora pozabaviti ovim razlikama
i stimulirati djecu na osnovu njihovih individualnih sposobnosti i
nadarenosti. Pri tome se moraju preispitati stereotipne predod`be o `enskosti i
mu{kosti i moraju se kriti~ki reflektirati. I nastavnice i nastavnici trebaju
ovakve "nao~ale za rodove" koje }e izo{triti njihov pogled na kategoriju roda u
{kolskoj svakodnevnici i pomo}i im da razviju odgovaraju}e pedago{ke mjere
kako bi se suprotstavili jednostranosti i nepravednosti.
Koji su to ciljevi rodno-kriti~kog nastavnog rada i odgoja? Od 1995. u Austriji
postoji nastavni princip "odgoj za izjedna~avanje `ena i mu{karaca".Time se `eli
naglasiti da demokratsko-pluralisti~ko dru{tvo mora po~ivati na jednakopravnom
zajedni~kom `ivotu `ena i mu{karaca. Jo{ jednom: izjedna~avanje ne
zna~i "napraviti jednakim" nego priznati i respektirati razli~itost na bazi jednakosti.
Annedore Prengel je stvorila "pedagogiju raznolikosti ili "pedagogiju
egalitarne diferencije". Takva pedagogija po~iva na tri stupa: priznavanju svake
pojedine li~nosti, priznavanje jednakih prava i priznavanje pripadnosti nekoj
(sub-)kulturnoj zajednici (Prengel, 1995, 185).
Polazna ta~ka za rodno-kriti~ki nastavni rad i odgoj mora uvijek biti pojedina~ni
subjekt, kako nastavnici/nastavnice tako i u~enici/u~enice.Tek kada se pogo|enost
i involviranost na emocionalnoj ravni svjesno proizvedu, javlja se spremnost da se
kognitivno pozabavimo vlastitim rodnim identitetom. Cilj, stoga, mora biti da se
na subjektivnom nivou stvori svijest da rod ne predstavlja nepromjenjivu biolo{ku
kategoriju (up. poglavlje 1) nego dru{tvenu normu koja se proizvodi u socijalnoj
interakciji i konstruira se putem svakog ~lana dru{tva. Na ovoj bazi se dalje mogu
razvijati rodno-kriti~ka promi{ljanja za odstranjivanje predrasuda i diskriminiranja.
Rodno-kriti~ka pedagogija mora pojasniti takav "interakcijski pogled na spolnost",
mora ga u~initi vidljivim, sposobnim za posmatranje i imenovanje da bi se
moglo razmi{ljati o podru~jima djelovanja i da bi se isti mogli razviti. Jer tek "kada
103

postoji svijest o ovome {to se doga|a i o obostranim implicitnim ovisnostima,
mo`emo svjesno poduzeti oblikovanje socijalnog roda" (Majce-Egger, 2000, 29).
Baziraju}i se na ovim promi{ljanjima daju se izvesti slijede}i sadr`aji za rad u
{kolama:
• Samopo{tovanje i priznavanje drugih
• Razvijanje svijesti o vlastitoj pri~i
• Refleksija vlastitog pona{anja, tj. spoznavanje vlastitog priloga
za tradiranje i u~vr{}ivanje kli{ea uloga i rodnih stereotipa
• Spoznavanje spola kao konstituiraju}eg elementa na{eg dru{tva u
svim oblastima `ivota (npr. zanimanje, porodica, mediji, politika)
• Razvijanje svijesti o svakodnevnim formama diskriminacije, nasilja,
seksizma i rasizma
• Rastakanje predrasuda vezanih za spolove.
3. Metodi~ka razmi{ljanja
Ukoliko se s djecom i omladinom, kao i s u~enicima i studentima, `eli raditi na
temu "spol/rod", trebaju se uzeti u obzir slijede}i aspekti:
(1) Sastav grupe
(2) Osobe mentora
(3) Stru~na razmi{ljanja
(4) Organizaciona jedinica.
(1) Sastav grupe
Ovdje je bitno promisliti da li se radi u spolno homogenim ili spolno heterogenim
grupama. Rad na nekim {kolskim projektima je pokazao da ova razlika predstavlja
va`an i u su{tini odlu~uju}i aspekt i odlu~uje o uspjehu odnosno neuspjehu.
Na osnovu prisutnih izvje{taja iz iskustva proizlaze slijede}e prednosti kada su
prisutne osobe isklju~ivo jedne spolne kategorije: iz ugla djece i omladine se
mora govoriti {to otvorenije i iskrenije o li~nim problemima koji se dovode u
vezu s vlastitom spolno{}u (npr. tjelesne promjene, seksualni osje}aji i
predod`be). Vlastite slabosti i prednosti se mogu otvorenije priznati, o njima se
mo`e diskutirati i mogu se obraditi.
Tako iskustvo s grupama dje~aka pokazuje da im jako te{ko pada govoriti o
osje}anjima, oni moraju biti "cool" i neobavezni da bi odgovorili tradicionalnim
predod`bama mu{kosti. Nastavnici mentori izvje{tavaju da jako dugo traje dok
104

dje~aci razviju povjerenje i priznaju svoje slabosti. ^im su prisutne djevoj~ice,
oni onda tek pokazuju "mu{ko" hvalisanje.
Po{to djevoj~ice i dje~aci ve} u {kolu donose razli~ita iskustva (vidi poglavlje 1),
oni su razvili i razli~ite interese, prioritete i modele pona{anja. Ovim pojavama se
mo`e lak{e pri}i u spolno homogenim grupama.
Naposljetku se o razlikama unutar jedne spolne kategorije postaje svjesniji,
dakle uo~ava se da ne postoje samo socijalne, drage i dobre djevoj~ice, nego i
prkosne, tvrdoglave i manje prilago|ene. I dje~aci mogu, tako|er, putem privremenog
homogeniziranja biti shva}eni u svojoj heterogenosti. Tako jedan nastavnik
opisuje svoje iskustvo s jednom grupom dje~aka: "Postojao je dje~ak koji
se brinuo o grupi i koji je tra`io pravila razgovora pored jednog drugog dje~aka
kojemu je samo bilo stalo do svog polo`aja u grupi i do svojih koristi.Tu je postojao
vo|a i onaj koji ga je slijedio, dakle mirni, povu~eni dje~ak i drugi, glasni,
ekstrovertirani dje~ak" (Dörflinger, 2000, 68). Razvijanje svijesti o takvoj
raznolikosti poma`e da se preispitaju spolni/rodni stereotipi - time je u~injen
prvi korak ka njihovom rastakanju.
Sastav grupe mo`e varirati u okviru du`eg projekta, tj. mogu postojati faze u
kojima djevoj~ice i dje~aci rade zajedno i one u kojima se okupljaju u spolno
homogenim grupama.To ovisi o cilju projekta, sadr`ajima, ali i o osobama koje
stoje na raspolaganju.
(2) Osobe mentori
Poziv nastavnika/nastavnice je primarno `enski poziv, tj. o djeci i omladini se u
ku}i uglavnom brinu majke ili mo`da bake, a u {koli su to nastavnice. Ukoliko
se obra|uje tema spolova, za djevoj~ice ne predstavlja nikakav problem govoriti
o tome jer imaju `ene kao partnere u razgovoru, pa pripadnost istoj spolnoj kategoriji
barem djelomi~no stvara povjerenje.
Situacija je mnogo te`a za dje~ake: njima nedostaju, ne samo u porodi~nom
okru`enju, mu{ke osobe prema kojima imaju povjerenje, ve} i u {koli. Kada se
govori o "radu s dje~acima", s tim se naj~e{}e ve`e zahtjev da mu{karci preuzimaju
mentorstvo nad dje~acima ili grupama dje~aka. Tako se po~etni otpori
mogu prevladati jer im se podme}e sli~na iskustvena pozadina u ~ijoj je osnovi
onda lak{e obraditi problemati~ne i "nemu{ke" teme.
Stoga nam iskustvo iz {kolskih projekata pokazuje: Ako se s djecom i omladinom
`ele obra|ivati teme vezane za spolove/rodove, treba osigurati da na raspolaganju
stoje i `ene i mu{karci. Ukoliko nedostaje mu{kih nastavnika, moraju se
konsultirati eksterne osobe (npr. o~evi, psiholozi, mu{karci iz savjetovali{ta).
105

(3) Stru~na razmi{ljanja
Za bavljenje temama vezanim za spolove/rodove pogodan je svaki nastavni
predmet, pogotovo u op}eobrazovnom sistemu. Na drugoj strani je ~esto preporu~ljivo
i zanimljivo osvijetliti neku temu iz ugla vi{e nastavnih predmeta (vidi
i izvje{taje iz iskustva u~esnika/u~esnica seminara).
Dok nastavnici/nastavnice samostalno odlu~uju i oblikuju svoj predmet, projekti
koji prelaze granice pojedina~nih predmeta zahtijevaju dogovore i odlu~ivanja
s ostalim kolegama/kolegicama da bi se provelo planiranje i do{lo do cilja.
Iskustva u~esnika/u~esnica seminara pokazuju da jedan takav zajedni~ki rad
mo`e biti interesantan, da mo`e unijeti promjene u {kolsku svakodnevnicu i da
mo`e potaknuti u~enike/u~enice da u~estvuju s ve}im anga`manom i odu{evljenjem.
(4) Organizaciona jedinica
Ovdje dolazi u obzir vi{e varijanti: rad s jednim razredom, s vi{e razreda jedne
generacije ili sa cijelom {kolom. Odabir jedne organizacijske jedinice ne stoji u
vezi samo s odabranom temom ve} i s mogu}nostima timskog rada u {koli.
[to je ve}i broj uklju~enih osoba, to su va`niji dogovori i odlu~ivanja o ciljevima,
toku, provedbi i prezentaciji.
Literatura:
Dörflinger, Helmut: Jungenarbeit am Wiener Gymnasium und Realgymnasium 21 "Bertha von Suttner". In:
Bieringer, Ingo; Buchacher, Walter; Forster, Edgar, J: (Hg.): Männlichkeit und Gewalt. Konzepte für die
Jungenarbeit, 65-71. - Opladen, Leske + Budrich, 2000.
Majce-Egger, Maria: Wer richtet das Begehren? In: [sic!] Forum für feministische GangArten 33/2000, 27-29.
Prengel, Annedore: Pädagogik der Vielfalt, 2. Auflage. - Opladen: Leske + Budrich, 1995.
106

Atelje metoda
ANGELIKA PASEKA
Cilj ovog poglavlja je predstavljanje metoda koje su isprobali u~esnici/ce u toku
tri seminara kako bi postale shvatljivije i kako bi ih mogle primijeniti i druge
osobe. Stoga su data na~elna uputstva, ali i konkretni savjeti, dijelom i radni
materijali.
Bit }e predstavljene slijede}e metodi~ke jedinke:
• Putovanje u ma{tu do vlastitog Ja
• Ispitivanje djece o slici o sebi i o drugima
• Igra uloga
• Analiza reklamnih prospekata
• Analiza ud`benika.
1. Putovanje u ma{tu: Putovanje do vlastitoga Ja
Opis pojma
"Putovanje u ma{tu je imaginarni postupak opu{tanja za djecu, omladinu i/ili
odrasle, pri kojem se uz pomo} iznesene pri~e, koja mora sadr`avati odre|ene
elemente opu{tanja, slu{alac/slu{ateljica uvode u jednu vrstu meditativnog stanja
u kojem svako uz pomo} svoje ma{te do`ivi, vidi, ~uje i osje}a razli~ite
stvari". (Wichterich & Druyen, 2004.)
Upute za provo|enje i slijed putovanja u ma{tu
Putovanje u ma{tu mo`e trajati od nekoliko minuta do pola sata. Kako bi se
opu{tanje olak{alo, savjetuje se tiha muzika u pozadini. Time se mogu ispuniti
du`e pauze u govoru, a olak{ava se i stvaranje ugodne atmosfere.
Pri provedbi mora se paziti na to da svi u~esnici/ce udobno sjede (na podu ili
na stolici s naslonja~em). Svi ostali predmeti i materijali koji su potrebni za
dalji tok postupka trebaju se ranije pripremiti. Za vrijeme putovanja u ma{tu
treba izbjegavati smetnje izvana (eventualno staviti ceduljicu upozorenja na
vrata), kako se ne bi naru{ila ve} stvorena pozitivna atmosfera.
Posebno kada se putovanje u ma{tu provodi sa djecom, treba prihvatiti
~injenicu da se dijete ponekad ne mo`e uspjeti prilagoditi jednoj ovakvoj situaciji.
Opu{tanje ne mo`ete provoditi nasilu.Treba dati mogu}nost da se dijete tiho
ne~im zabavi ili jednostavno samo slu{a.
107

Prate}a pri~a slu`i kao pomo} upu{tanja u jednu odre|enu temu. Pri njenom
izboru mora se, prema Wichterich & Druyen (2004.), voditi ra~una o slijede}im
kriterijima:
• Pri~a mora biti prilago|ena dobi i sadr`ajem kako bi mogla slu`iti kao uvod
u temu.
• Na po~etku u~esnici/ce moraju uz pomo} odgovaraju}ih sugestija biti dovedeni
do stanja opu{tanja: zatvaranje o~iju, zauzimanje udobnog dr`anja tijela,
lagano disanje.
• Pri~a mora sadr`ajno biti jasno podijeljena.
Uvodna faza mora slu{aoce/slu{ateljke uvesti u situaciju odnosno radnju pri~e
i prenijeti ih u jedan "drugi svijet", u kojem se pomo}u vlastite ma{te gradi
odre|eni scenario.
U glavnom dijelu radnju treba dalje provoditi uz pomo} slika do`ivljavanja. Pri
tome slu{aocu/slu{ateljki treba dati dovoljno prostora za razvijanje vlastitih
predstava, slika i osje}anja.
Na kraju radnju treba dovesti do zavr{etka i slu{aoca/slu{ateljku polako ponovo
odvesti od pri~e odnosno scene kako bi dospio/dospjela ponovo do ovdje i
sada.
Onaj/ona koji/koja govori mora paziti na slijede}e: Pri~u treba iznositi polako,
mirno i ne preglasno.Tek u ovisnosti od toka radnje treba planirati pauze, kako
bi se dalo vremena za vlastitu ma{tu.
U prvom bloku seminara postupilo se na slijede}i na~in, kako bi se u~esnici/ce
pripremili na bavljenje vlastitim rodnim identitetom.
1. korak: Molba za sve da pripreme list papira i
olovku i da udobno sjednu.
2. korak: Pu{ta se muzika.
3. korak: Zatvorite o~i. Zamislite da je toplo ljetno
ve~e. Sjedite na verandi u stolici za ljuljanje, listate
stari fotoalbum i prisje}ate se.
Tu su Va{i roditelji. [ta li su oni `eljeli - djevoj~icu
ili dje~aka? Koje ste ime vi dobili?
I evo va{e prve slike: Nosite slatke gegice. Koje su boje? [ta li Vam je rekla
rodbina?
I vidite Va{e prve igra~ke:Te{ko ih je prepoznati. Pogledajte bolje. [ta li je to
bilo? Kako su izgledale igra~ke, koje su boje bile?
108

Prvi ro|endan: Lijepo su Vas uredili. [ta to nosite? [ta su bili pokloni? [ta
ste od toga najvi{e voljeli?
Dolazite u obdani{te. Upoznajete nove odrasle osobe i djecu. S kim ste bili
sprijateljeni? Sje}ate li se prostorija i igra~aka u obdani{tu. Gdje ste najradije
provodili vrijeme? ^ime ste se najradije igrali?
I onda veliki doga|aj: prvi {kolski dan. Ponovo vas uljep{avaju. [ta nosite?
[ta vam je re~eno? Mo`da ste dobili i {kolsku kesicu s poklonima. Upoznajete
svoju u~iteljicu ili u~itelja. I ponovo upoznajete novu djecu. Ko }e postati Va{
prijatelj, Va{a prijateljica? Pored koga }ete sjediti?
Godine prolaze. Prijateljstva dolaze i odlaze. Sje}ate li se tih ljudi? Postoje
porodi~na slavlja na kojima smijete u~estvovati jer ste ve} porasli. Koja pravila
pona{anja Vam se name}u? Koju odje}u birate?
[kolsko doba je skoro pri kraju. Morate razmisliti, kojim zanimanjem se
jednog dana `elite baviti, koja zanimanja za Vas uop}e dolaze u obzir. [ta su
bile Va{e prve `elje? [ta su Vam preporu~ivali prijatelji/ice, porodica i poznanici/poznanice?
Za koje zanimanje, koje obrazovanje ste se na kraju
odlu~ili?
Zaljubljujete se - vide Vas kao `enu tj. mu{karce. Po~injete osje}ati kao `ena
tj. mu{karac.
Savla|ujete svakodnevnicu kao `ena tj. mu{karac: Kako Vam se obra}aju,
kako se ophode prema Vama, koji konflikti se pojavljuju? Koje hobije imate?
Koje ste {anse imali u `ivotu - kao `ena, kao mu{karac?
Polako zatvarate fotoalbum. Kasno je. Raste`ete se, pokre}ete noge, kru`ite
glavom i polako otvarate o~i.
4. korak: Zapi{ite u tezama Va{e misli o slijede}im pitanjima:
Kako Vam je obja{njeno da ste djevoj~ica tj. dje~ak?
Kada ste se osje}ali kao djevoj~ica tj. dje~ak?
[ta ste Vi uradili kao djevoj~ica/`ena tj. dje~ak/mu{karac da Vas kao takve i
prepoznaju?
Ocjena putovanja u ma{tu:
Najprije u~esnike/ice zamolite da pismeno za sebe odgovore na pitanja. Zatim
se formiraju male grupe (od ~etiri do pet osoba). Nakon razmjene mi{ljenja
odgovore u tezama treba zapisati na karticama za moderaciju.
U plenumu se odgovori prezentiraju redom i ceduljice pri~vr{}uju na tabli za
moderaciju. U slijede}em koraku daje se nalog svima da odgovore
sortiraju/razvrstaju. Ovdje se tra`i fleksibilnost moderatorice/moderatora, a
ponekad je po`eljna i pomo}. Naj~e{}e se koriste slijede}i uop}eni pojmovi:
109

imena, izgled, igra~ke, izreke, hobiji, zanimanja. Rijetko se navode fiziolo{ke
osobine (npr. prva menstruacija, rast brade). Uop}ene pojmove
moderatorica/moderator zapisuje na kartice u bojama. Za posljednji korak su
spremne dvije kartice, na kojima stoji "priroda" tj. "kultura" {to je iznena|uju}e
da pod "prirodom" stoji naj~e{}e jako malo do ni{ta.
Zaklju~ak: Ono {to ~ini "rod" ne utvr|uje se djelom, gotovo nikako, prema fiziolo{kim
aspektima, ve} prema kuturalno utvr|enim kriterijima.
Potrebno vrijeme: oko 90 minuta
Treba se pripremiti: kasetofon ili CD-player sa muzikom
papir, olovke
tabla/zid za moderaciju
kartice za moderaciju i debeli flomasteri
ljepilo odnosno iglice
Literatura:
Wichterich, Heiner; Druyen, Carmen: Phantasiereise. Mo`e se prona}i pod adresom:
http://www.learn-line.nrw.de/angebote/schulberatung/main/foyer/fantasie/phantasie_def.html (15.07.2004.)
2. Ispitivanje djece o slici o sebi i o drugima
Obja{njavanje pojma
Pri ispitivanju osobe putem jednog ili vi{e ispitiva~a/ica molimo za podatke o
odre|enim stanjima stvari ili za li~ne informacije.
Ispitivanje se mo`e provoditi usmenim putem (onda to nazivamo intervju) ili
pisanim putem.
Ispitivanje se mo`e provoditi manje ili vi{e struktuirano. Ukoliko su pitanja i
mogu}i odgovori unaprijed ta~no dati, onda to nazivamo standardiziranim ispitivanjem.
O metodi~koj primjeni ispitivanja
Djeca, omladina, ali i odrasli u~esnici/ce rado sami provode ispitivanja i iste
zajedno ocjenjuju. Time se ne ispituju nau~ni zahtjevi glede reprezentativnosti.
Ovakva, u provedbi jako jednostavna ispitivanja, ciljaju na bu|enje interesa i svijesti
za odre|ena stanja. Putem zajedni~kog ocjenjivanja i interpretacije mogu se
ste}i prva znanja o statisti~kim mogu}nostima ocjene i oblicima prikazivanja.
Radni nalozi moraju biti formulisani i pripremljeni prema starosnoj dobi.Preporu~uje
se zajedni~ko formulisanje jednostavnog upitnika ili njegova ranija priprema.
110

U okviru pomenutog seminarskog niza u~esnici/ce su zamoljeni da ispitaju po
dvije djevoj~ice i dva dje~aka od oko deset godina o njihovim predstavama o
vlastitom odnosno drugom spolu. Ukoliko se ovo provede u {koli, odnosno pri
{kolovanju nastavnika/ica, preporu~uje se formulisanje jednostavnog upitnika.
Na slijede}oj strani se nalazi primjerak istog.
Bitno je da se upitnici za djevoj~ice i dje~ake vidno razlikuju. Ovdje se mo`e
raditi sa simbolima (vidi primjerak) ili bojama, to zna~i da se upitnici za
djevoj~ice {tampaju na roza papiru, oni za dje~ake na plavom.
111

Ocjenjivanje
Odgovori se zapisuju na plakatu pri ~emu se
u~estalost odgovora ozna~ava jednim / .To bi onda
moglo izgledati ovako:
U slijede}em koraku zamole se u~esnici/ce da
odgovore prikupe na po~etnim listama, to zna~i da
kreiraju uop}ene pojmove za sli~ne izraze.
U tre}em koraku rezultate treba
prikazati vidljivije.Tako se odgovori mogu
poredati po u~estalosti, izra~unati se procenti
ili rezultat prikazati grafi~ki.
Interpretacija
• Svaki rezultat treba objediniti u jednoj re~enici, npr. ispitani dje~aci ka`u da
se naj~e{}e igraju sportskim priborom, vozilima ili kompjuterima
(samovi|enje). Djevoj~ice misle da se dje~aci igraju .... (slika o drugima).
• Samovi|enja mogu biti na kraju upore|ena sa slikama o drugima.
• Na kraju se mogu provesti pore|enja sa drugim istra`ivanjima, te na taj na~in
odgovaraju}e ocijeniti vlastite rezultate (vidi poglavlje 1).
Potrebni vremenski okvir: Isti varira prema intenzitetu ocjenjivanja i sposobnostima
u~esnika/ica. Iskustva su pokazala da ovakvi procesi traju du`e, dakle:
ukalkulirati dovoljno vremena, ina~e }e sudionici biti razo~arani.
Trebaju se pripremiti: upitnici
dovoljan broj plakata (10 po krugu)
debeli flomasteri u vi{e boja
digitron
112

3. Igra uloga: Na klupi u parku
Obja{njavanje pojma
Pod "igrom uloga" se u pedago{kim kontekstima podrazumijeva metoda, u
kojoj u~esnici/ce u igri u ograni~enom vremenu preuzimaju i scenski prikazuju
druge oblike razmi{ljanja i djelovanja. Po pravilu se simuliraju realne `ivotne
situacije. "Glumci/glumice" mogu da se oku{aju u datoj ulozi i da se poku{aju
pona{ati na odgovaraju}i na~in.
Ciljevi igre uloga prema Schaub & Zenke (2002) mogu biti:
• upoznavanje vlastitih granica
• izmjena pravila pona{anja
• razvijanje empatije, npr. putem zamjene uloga ili kao vanjski
posmatra~ u vlastitoj ulozi kada ih igra neko drugi
• otvaranje ka vani i savla|ivanje strahova, s obzirom da igra uloga
mo`e nuditi za{ti}en prostor.
Upute za provo|enje
Kada se provodi igra uloga s jednom grupom, mora vladati pozitivna i otvorena
atmosfera koja ohrabruje.
U~e{}e u igri uloga mora uslijediti na dobrovoljnoj osnovi.
Ne samo da "glumci/glumice" dobijaju zadatke, ve} i posmatra~i/ice.
Postavka zadatka mora odgovarati starosnoj dobi.
Tokom seminara je isprobana takozvana igra-klupa u parku. 8
Osoba A sjedi na jednoj klupi u parku i ~ita
novine. Osoba B joj se pribli`ava i poku{ava da
razgovara sa osobom A koja tu sjedi, no ona to ne
`eli - `eli da je ostave na miru.
Time su se pratili slijede}i ciljevi: Pona{anje osoba, kori{tenje vlastitog tijela i
primijenjeni govor tijela trebaju se dobro posmatrati i "secirati" u njihove sastavne
dijelove. Pri tome se trebaju razraditi i spoznati tipi~ni primjeri pona{anja
spolova.
Kako bi se to zajam~ilo dat je jednostavan zadatak (vidi dole), koji na prvi
pogled nije imao nikakve veze s temom `enski odnosno mu{ki spol. Cilj je bio
naizgled "neutralan".Time se trebalo garantirati da se "glumci" ne koncentriraju
prvenstveno na predstavljanje `ena odnosno mu{karaca.
8 Ideja potje~e od Mühlen Achs (1998), koja je ovu metodu ve} uspje{no primijenila i sistematièki ocijenila na
mnogim seminarima s odraslima.
113

Prije po~etka trebala se obratiti pa`nja na slijede}e stvari:
• Mora se stvoriti dovoljno prostora za smje{tanje park-klupe.
• ^etiri stolice sa naslonja~em ~ine park-klupu, novine su ve} bile
spremne.
• Za posmatra~e/ice nije smjelo postojati ograni~enje glede ugla
posmatranja.
• Kada postoje tehni~ke mogu}nosti, prednost je kada se scene
snimaju.Tako je mogu}e scene gledati vi{e puta.
Postupak
One dvije `ene i dva mu{karca koje su izjavile spremnost da odigraju kratke
scene, mole se da napuste prostor. Usmeno dobivaju slijede}e radne naloge:
Radni nalog za osobu A koja sjedi: Odbijajte komunikaciju! Dajte do znanja da
`elite da Vas ostave na miru i da niste zainteresirani za razgovor.
Radni nalog za osobu B koja joj prilazi: U~inite da osoba koja sjedi s Vama
razgovara.
Ostali/e u~esnici/ce seminara su podijeljeni u ~etiri grupe i dobivaju slijede}e
naloge za posmatranje:
Grupa 1 + 2: Posmatrajte tijelo i govor tijela `ene (1) odnosno mu{karca (2).
Grupa 3 + 4: Zapisujte {to ta~nije {ta ka`e `ena (3) odnosno mu{karac (4) .
Ocjena
Nakon igre uloga sve osobe tj. grupe pitate za njihova zapa`anja i utiske, pri
~emu po~injete s onima koji su odglumili scene. Oni trebaju iz svog ugla gledanja
jo{ jednom predstaviti scenu i iznijeti svoja osje}anja o toku igre. Zatim se
ispituju pojedina~ne grupe. "Glumci" dobivaju na kraju ponovo priliku da zauzmu
stav o zapa`anjima.
Zadatak moderatora/ice:
• Ta~no zapisivati i posmatrati - ne samo scenski prikaz ve} i diskusiju!
• Treba paziti na ta~an redoslijed ispitivanja i da se na postavljena
pitanja stvarno odgovori. Uvijek ponovo pitati i tra`iti preciznost pri
odgovorima.
• Treba paziti da se uvijek dijeli ono {to je stvarno posmatrano i ono
{to su bili prijedlozi za interpretaciju.
• Zaklju~ci moraju na kraju biti objedinjeni.
Literatura:
Mühlen Achs, Gitta: Geschlecht bewusst gemacht. Körpersprachliche Inszenierungen. - München: Verlag
Frauenoffensive, 1998.
Schaub, Horst; Zenke, Karl G.: Wörterbuch der Pädagogik (CD-Rom). - Berlin, 2002.
114

4. Analiza reklamnih izjava
Reklamne izjave pripadaju onim temama koje se ~esto i u razli~itim oblicima
obra|uju u {kolama. Stoga nekoliko na~elnih podataka.
Podru~je reklame je jako obimno. Koriste se razli~iti mediji: plakati, slanje
reklama putem po{te, dodaci novinama, dnevne novine, ~asopisi, internet, radio,
televizija.
Reklama je besplatna, i u ve}im koli~inama. Radijska i televizijska reklama
mora biti upotpunjena odgovaraju}om slikom i tonom, kako bi se osiguralo
~e{}e gledanje.
Analiza reklamnih izjava mo`e se koristiti u vi{e nastavnih predmeta: jezi~ki
predmeti, umjetnost, ali i historija i ekonomija, kao i matematika. Vi{e odgojnih
zadataka {kole, kao medijski odgoj, odgoj konzumenata, privredni odgoj mogu
biti obra|eni pomo}u reklama.
U ovisnosti o reklamnom mediju mogu se analizirati razli~iti aspekti reklame.
Evo nekoliko primjera (bez zahtjeva za potpuno{}u):
• Za izradu plakata (boja, pismo, objekti, ...)
• O kori{tenju glasa (radijska i televizijska reklama)
• Simboli i metafore u reklami
• Jezik reklame i reklamne izjave
• Razli~ite mogu}nosti izrade i utvr|ivanje te`i{ta u razli~itim
reklamama proizvoda (npr. za automobil, parfem, deterd`ent, dje~ije
igra~ke)
• @ene, mu{karci i djeca u reklami (Ko {ta reklamira?).
Kada se prepoznaju i spoznaju osnovne strategije, mogu se obra|ivati kompleksnije
teme. One dobro slu`e nastavi koja obuhvata vi{e predmeta i/ili za projektnu
nastavu. Nekoliko primjera:
• Historijske analize: generalne reklame, odre|enih aspekata (npr. slike
`ena i mu{karaca u historijskim epohama)
• Analiza reklame u razli~itim ~asopisima: Koje proizvode reklamiraju
~asopisi A, B, C, ...? Ko je ciljna publika ovih ~asopisa? Kako su
reklame ura|ene? itd.
• Analiza TV-reklamnih spotova koji se prikazuju u razli~itom vremenu
u toku dana (prema trajanju, proizvodima, obradi).
115

Za pedago{ku primjenu potrebno je obratiti pa`nju na tri pravila:
• Ne `eljeti previ{e odjednom!
Djelotvornije je i uzbudljivije koncentrirati se na manji broj aspekata i detaljnije
ih i u vi{e nivoa obraditi (npr. djelovanje boje sa plakata, govor tijela u reklamama
za tekstil). Radije za neko vrijeme planirati drugi projekat nego `eljeti
jednim posti}i i posredovati puno.
• Planirati dovoljno vremena za analizu i prezentaciju!
Za samostalnu analizu savjetuje se rad u malim grupama (3 do 5 osoba). Djeci,
omladini, ali i odraslima predstavlja mnogo zabave kada sami dolaze do saznanja.
Za to je neophodan dovoljan vremenski okvir, jer se ina~e mogu o~ekivati
frustracije. Ali ne samo da rad sa reklamnim izjavama zahtijeva vremena, ve} i
priprema i izvo|enje prezentacije (npr. na plakatima ili videotrakama).
• Izbor mora biti u skladu sa starosnom dobi!
Slo`enost medija treba prilagoditi dobi djece. Tako se TV-spotovi, ukoliko ne
`elimo ostati povr{ni, daju jako te{ko analizirati, zato {to se istovremeno koriste
ton, boja, glasovi, pokreti, simboli, muzika. To ve} zahtijeva sposobnost preciznog
gledanja i slu{anja.
U drugom bloku seminara detaljnije su analizirani reklamni prospekti za tekstil
(up. Goffman, 1981; Mühlen Achs, 1998.).
Cilj je bio svjesno opa`anje insceniranja govorom tijela i ritualnih poruka o
`enstvenosti i mu{kosti i razja{njavanja njihovog zna~enja.
Pripremljeni su slijede}i materijali:
• Reklamni prospekti za tekstil jedne firme koji su podijeljeni na pet
koverata s razli~itim radnim zadacima (vidi primjerak).
• Svaka grupa je na raspolaganju imala: plakat, portofoliju (vidi
primjerak), makaze, ljepilo, debele flomastere i flomastere za folije.
Provedba
U~esnici/ce su zamoljeni da formiraju pet grupa i da prema radnom zadatku
zapisanom na koverti analiziraju date reklamne prospekte za tekstil. Zaklju~ke je trebalo
zapisivati na portofolijama, na plakate je trebalo zalijepiti odgovaraju}e primjere.
Prezentacija je uslijedila u plenumu. Rezultati su upore|eni s istra`ivanjima o
spolnim stereotipima, te su iz toga izvedeni zaklju~ci.
Vrijeme: 90 minuta uklju~uju}i prezentaciju.
Literatura:
Goffman, Erving: Geschlecht und Werbung. - Frankfurt/Main: Suhrkamp, 1981 (original: Gender
Advertisements, 1979).
Mühlen Achs, Gitta: Geschlecht bewusst gemacht. Körpersprachliche Inszenierungen. - München: Verlag
Frauenoffensive, 1998.
116

Kako su prikazani mu{kost i `enskost
u datim reklamnim prospektima?
Analizirajte
dr`anje tijela (pri stajanju i sjedenju)
117

118
Kako su prikazani mu{kost i `enskost
u datim reklamnim prospektima?
Analizirajte
dr`anje tijela (pri le`anju)

Kako su prikazani mu{kost i `enskost
u datim reklamnim prospektima?
Analizirajte
dr`anje glave, lice (o~i, usta, ....) i izraz lica
119

120
Kako su prikazani mu{kost i `enskost
u datim reklamnim prospektima?
Analizirajte
ruke i {ake

Kako su prikazani mu{kost i `enskost
u datim reklamnim prospektima?
Analizirajte kako
je prikazan odnos izme|u `ena i mu{karaca
121

5 Sadr`ajna analiza ud`benika
Obja{njavanje pojma
U sadr`ajnoj analizi se istra`uju prikazi osoba ili stanja u tekstovima, slikama,
filmovima, tonskim dokumentima ili elektronskim medijima. Prema vrsti analize
razlikujemo:
• Pri kvantitativnoj sadr`ajnoj analizi mjere se razli~iti aspekti uz pomo}
matemati~kih pokazatelja.
Primjer: Koliko ~esto se pojavljuje jedna rije~ u jednom politi~kom govoru?
Koliko ~esto se `ene/mu{karci pojavljuju u knjizi za djecu? Koliko ~lanaka u
novinama se bavi temom x?
• Kvalitativna sadr`ajna analiza istra`uje kako se predstavlja osoba ili stanje.
Primjer: Koji atributi se koriste u vezi sa djevoj~icama tj. dje~acima, sa
strancima od. doma}ima?
Kvantitativna i kvalitativna analiza se uvijek me|usobno povezuju:
Primjer: Kojim slobodnim aktivnostima se bave djevoj~ice tj. dje~aci?
Koliko ~esto se u slobodnim aktivnostima prikazuju djevoj~ice tj.
dje~aci?
Primjena
Analize ud`benika mogu se provoditi s u~enicama i u~enicima u svim vrstama
{kola, ali se mogu provoditi i kod obrazovanja i usavr{avanja nastavnika/ica.
Svakako moraju varirati obim, oblik i zahtjevi s obzirom na starosne skupine.
Trajanje ovakvih analiza mo`e se protezati od jednog nastavnog sata do vi{esedmi~nih
projekata.
Za osnovnu {kolu, prije svega od prvog do ~etvrtog razreda, veoma je pogodna
kvalitativna sadr`ajna analiza. Upravo u ~itankama se ~esto nalaze pri~e i
pripovijetke u kojima su `enske i mu{ke osobe veoma stereotipno prikazane.
Djeca onda mogu istra`iti: Koje osobine imaju likovi, {ta rade, koju poziciju
zauzimaju, koja osje}anja pokazuju, kojim zanimanjima se bave, kako su
prikazani na slikama ili ilustracijama ...? Mo`e se do}i do iznena|uju}ih rezultata
kada zamijenite uloge i pri~u nanovo ispri~ate.
U vi{im razredima se ve} mogu provoditi jednostavnije kvantitativne analize
koje se daju povezati s daljim aspektima. Primjer - likovni odgoj: Koliko umjetnika
i umjetnica se pominje? Koje slike tj. umjetni~ki objekti su odabrani i koji
od njih prikazuju koliko `ena tj. mu{karaca, te kako su predstavljeni? Mo`e se
naslutiti da se umjetnice gotovo ne}e mo}i prona}i (vidi Poglavlje 3), stoga bi
122

u~enice i u~enici kao zavr{etak rada mogli krenuti u potragu za ovakvim "zaboravljenim"
`enama. Isto tako se mo`e postupiti i u drugim nastavnim predmetima,
npr. fizika, matematika, muzi~ko, prirodne nauke, knji`evnost, psihologija.
U nastavku se prezentira ve} obiman na~in postupanja koji je predstavljen u
okviru seminara i koje su nakon toga u~esnice i u~esnici sami provodili. Pri tome
je nad odabranim ud`benicima provedena potpuna analiza (to zna~i da je analiza
provedena nad cijelim ud`benikom). Pojedini elementi se daju na odgovaraju}i
na~in adaptirati radu sa u~enicama i u~enicima.
Provedba
1. korak: izbor ud`benika
Preporu~uje se izbor onih ud`benika u kojima se zaista pojavljuju likovi, bilo u
tekstovima ili na ilustracijama. Upravo se u stru~nim {kolama ~esto koriste
ud`benici koji ne ispunjavaju ovaj kriterij.
2. korak: Razjasniti kako se koriste jezi~ki oblici u mu{kom i `enskom rodu
(vidi opasku o "generi~kom mu{kom rodu" u poglavlju 3 od. u glosaru pojmova).
Jednina biciklista = mu{ki
biciklistkinja = `enski
Mno`ina biciklista
vrednovati kao oznaku mu{kog roda
jer bi itekako bilo mogu}e imenovati oba spola,
jer se time bolje primje}uju pozitivni primjeri.
3. korak: kvantitativna analiza
Po~inje se analizom u~estalosti: KO se KOLIKO PUTA pominje?
• Autori i autorice ud`benika
U nekim ud`benicima se daju prona}i i autorizirani tekstovi, npr. izjave
nau~nika/ica, ili tekstovi spisatelja/ica. Ovakvi tekstovi se onda moraju ponovo
ispitati i kategorizirati.
Uz to se mogu razmotriti i slijede}i aspekti: Ko je uradio recenziju knjige? Ko
je bio zadu`en za slike i ilustracije?
• Broj osoba koji se pominju u tekstovima tj. vide na slikama podijeljeno prema
spolu i starosti.
Preporu~uje se uvo|enje kategorije "nije mogu}e identificirati". Time se mogu
obuhvatiti grupe ljudi, navo|enje mno`ine (npr. djeca, omladina), te skicirani
prikaz likova na slikama.
123

Za provedbu: Pripremiti tabele i prema broju prona|enih podataka stavljati
znak " / ".
4. korak: Kvalitativna i kvantitativna analiza
• Izabrati kategorije
U slijede}em koraku se odabiru kategorije koje su pogodne za analizu nastavnog
predmeta i sadr`aja koji se pojavljuju u doti~nom ud`beniku.
Primjer: Za kategorije "finansije, novac, posjedovanje" sigurno se u ud`benicima
matematike daju prona}i mnogi podaci. Za analizu ud`benika muzi~ke kulture
ovi podaci sigurno nisu pogodni.
• Izraditi formalne tabele (izvorna lista)
Prepisuju se odgovaraju}e rije~i koje se tra`e (pridjevi, glagoli, zanimanja,
imena,...) i unose u praznu izvornu tabelu. Za svaki prona|eni podatak stavlja
se znak " / ".
• Rezimirati prema uop}enim pojmovima
Sada se tra`i kreativnost, prije svega, kada se u jednoj rubrici nalazi veliki broj
rije~i, jer iste treba rezimirati prema uop}enim pojmovima. Za svaki uop}eni
pojam mo`e se utvrditi u~estalost pojavljivanja.
Primjer: zanimanja daju se razvrstati prema ekonomskim podru~jima, prema
potrebnoj du`ini {kolovanja, prema primanjima, prema drugim sadr`ajnim kriterijima
(intelektualni i manuelni rad).
• Interpretacija ovih tabela glede tradicionalnih stereotipa spolova odnosno
"doing gender"
124

Evo nekoliko primjera:
Provedba:
• Prona}i pridjeve i upisati ih u pravi stupac.
• Ukoliko se jedan pridjev vi{e puta pojavljuje, onda staviti /.
• Poredajte pridjeve prema npr. pridjevima koji opisuju umne sposobnosti ( npr.
pametan, inteligentan,...), pridjevima koji opisuju tjelesne sposobnosti ( npr.
sna`an, otporan, nje`an...), itd.
• Napraviti jo{ jednu tabelu, ali ovaj put pridjeve grupirati prema prona|enim
uop}enim pojmovima.
• Odrediti u~estalost pojedina~nih uop}enih pojmova.
• Interpretiranje rezultata glede tradicionalnih stereotipa spolova.
Isto tako:
125

Projekti u~esnika/u~esnica
Poku{aj objedinjavanja
ANGELIKA PASEKA
Uvodne napomene
Nakon inputa prva dva seminarska modula u~esnici/ce su trebali/e svoja saznanja
isprobati u doti~nim {kolama. Nekima to nije bilo te{ko, dok je kod
mnogih ovo bilo povezano s velikim pote{ko}ama. Zbog razli~itih podru~ja primjene
(u~itelj/ica, nastavnik/ica, direktor/ica, savjetnik/ica Pedago{kog zavoda,
pedagozi/pedagogice {kola) mogu}nosti su bile manje ili vi{e mnogostruke.
Projekti su, osim toga, trebali biti pisano dokumentirani i prezentirani na slijede}em
seminaru. I ovo je nekima lako palo, nekima je to predstavljalo
pote{ko}u.
Za ovo poglavlje su izabrani i sa`eti oni projekti u kojima je dobro vidljiva
rodna perspektiva i u koji su na osnovu pisane i usmene prezentacije bili
razumljivi. Projektni izvje{taji nisu u potpunosti preneseni, ve} su izabrani oni
dijelovi koji su posebno interesantni i upe~atljivi. Ukoliko su izjave doslovce prenesene
{tampane su u kurzivu. Ukoliko je vi{e {kola radilo na istoj temi uslijedio
je poku{aj sa`imanja izjava i saznanja.
1. Projekti o samospoznaji i vanjskoj spoznaji djevoj~ica i dje~aka
(Nada ^evro, Marica Jelin, Mario Kne`evi} i Dervi{a Pleho)
U ~etiri {kole (u jednoj gimnaziji i tri osnovne {kole) provedeni su projekti o
stereotipima uloga spolova, to zna~i, u~enici/ce sedmog i osmog razreda ispitani
su o predstavama o osobama svoje i druge spolne kategorije.
Po~etna ta~ka i povod bili su te{ki konflikti izme|u djevoj~ica i dje~aka, koji
su proistekli iz njihovog samoinsceniranja kao `ene odnosno mu{karca koji su
~esto bili smetnja za nastavu i zajedni~ki rad u {koli.
S ovim projektima povezani su bili slijede}i ciljevi: u~enici i u~enice su trebali
... svjesno se pozabaviti osobinama koje se njima pripisuju i onima koje
oni pripisuju drugoj spolnoj grupi,
... postati svjesni pozitivnih i negativnih stereotipa koji su u tome
sadr`ani,
... razmisliti kako promijeniti vlastito pona{anje kako bi konflikti u
budu}nosti bili izbjegnuti.
126

O provedbi:
Projekti su provo|eni izme|u decembra 2001. i februara 2002. godine i trajali
su izme|u dvije i tri sedmice. U svakoj {koli u projektima je u~estvovalo oko 60
do 70 omladinaca izme|u 14 i 15 godina. Brigu o istima je vodilo vi{e nastavnika/ica
koje je trebalo pridobiti za projektnu ideju. Ra|eno je kako u spolno
homogenim tako i u heterogenim grupama.
Mladi su trebali da na upitnicima odnosno plakatima najprije napi{u osobine
vlastite spolne kategorije, prije negoli se pozabave na~inima pona{anja i osobinama
drugih i odgovore na pitanja koja se ti~u zajedni~kih odnosa.
O rezultatima:
Principijelno djeca opisuju sebe i drugi spol veoma stereotipno, to zna~i kako
odgovara dru{tveno va`e}im predstavama o "`enskom" odnosno "mu{kom" (vidi
poglavlje 1).
Evo nekoliko rezultata iz izvje{taja Marice Jelin: djevoj~ice obje spolne grupe
vide kao osje}ajnije, nje`nije i kao ljep{i spol, pri ~emu se djevoj~ice same opisuju
i kao osjetljive, pri~ljive, odgovorne i hrabre kao i simbol maj~instva. Dje~aci
kod djevoj~ica dijagnosticiraju slabiju gra|u, da su stidne, otvorene, ali i
ponekad umi{ljene.
Dje~aci bivaju okarakterizirani principijelno kao grubi, dje~aci se sami vide kao
ja~i spol, koji je ~esto netolerantan. U samoopisu se pojavljuju i osobine kao
stidljivi i osje}ajni, dok ih djevoj~ice tako ne do`ivljavaju. One dje~acima daju
osobine kao malo osje}ajne i misle da osje}anja skrivaju i da se umjesto toga
rado prave "frajerima".
O pona{anju koje prouzrokuje smetnje: djevoj~ice misle da su dje~aci skloni
tra~u i kod njih kritiziraju njihovu grubost i `elju za isticanjem. Njihove mu{ke
kolege kod djevoj~ica kritiziraju njihovu ljubomoru, a kod sebe samih `elju da
se stalno isti~u.
Na prvom mjestu kod obje spolne grupe je iskrenost kao najcjenjenija osobina.
Djevoj~ice same kod sebe cijene i svoju osje}ajnost i nje`nost, dok kod dje~aka
jo{ navode njihovu po`rtvovanost i humor. Dje~aci kod djevoj~ica veoma cijene
komunikativnu sposobnost, svoje vlastite ja~e strane vide u svojoj sposobnosti
da se zala`u za prijatelje i ideje.
I pozitivne i negativne procjene odgovaraju - uz izuzimanje kriterija iskrenosti
- klasi~nim stereotipima uloga spolova: djevoj~ice, odnosno `ene va`e za
osje}ajnije, nje`nije, komunikativnije, {to se u negativnom slu~aju mo`e ispoljiti
kao ogovaranje i u obliku reakcija zavisti. Dje~aci, odnosno mu{karci se trude
da budu u centru pa`nje i da brane svoj teren, ali solidarnost s prijateljima, ipak,
127

opstaje. Time se klasi~ne suprotnosti osje}anje protiv borbe, pri~anje protiv
djelovanja 9 pripisuje objema kategorijama spola u smislu sistema dvospolnosti.
Mo`e se zapaziti da se vlastite i strane slike gotovo poklapaju {to zna~i da se
prisutne stereotipne slike o suprotnim spolnim kategorijama istovremeno
koriste i za vlastitu samokategorizaciju i time se jo{ poja~avaju. Predstave
ste~ene u toku socijalizacije (vidi poglavlje 1) koriste, tako|er, i mladi, odnosno
posebno oni koji se nalaze u pubertetu, za pronala`enje svog mjesta u binarno
struktuiranom dru{tvu i za razvijanje vlastitog identiteta kao `ene odnosno
mu{karca.
Voditeljici projekta Marici Jelin, utvr|ivanje stanja nije bilo dovoljno. U cilju
razvijanja obima demokratije rodova poku{ala je istra`iti potencijal promjena.
Kako bi se pobolj{ao zajedni~ki `ivot i dje~aci i djevoj~ice `ele da djevoj~ice
manje tra~aju i da dje~aci pokazuju vi{e po{tovanja prema drugima. Djevoj~ice,
uz to, zahtijevaju da njihove mu{ke kolege trebaju promijeniti, prije svega, svoj
negativni stav prema `enama, koje ih o~igledno uvijek iznova do`ivljavaju
diskriminiraju}e. Drugim rije~ima: vi{e me|usobnog po{tovanja, tolerancije i
pravednosti!
Kao rezime ovom projektu u~enice i u~enici su pozvani da napi{u poruke,
na~ela na plakat. Neki od njih su bili dojmljivi i nadati se, da je - bar {to se ti~e
svijesti - u~injen korak u smjeru vi{e (rodne) demokratije:
Rezime iz ugla
u~enica i u~enika:
Saznanja voditelja/ica projekta:
U svim {kolama je utvr|eno da su mladi nakon po~etnog protivljenja u projektima
u~estvovali s velikim interesom i anga`manom, te da su - bar u njihovim
verbalnim izjavama - razvili vi{e razumijevanja i tolerancije prema ~lanovima
druge spolne kategorije. Klima u razredima se promijenila u pozitivnom smjeru,
postignut je mali napredak.
Nada ^evro i Dervi{a Pleho su svojim radom mogle primijetiti promjenu svijesti:
U~enice i u~enici su spoznali da, iako postoje tjelesne razlike izme|u `ena
i mu{karaca, ali i unutar dviju spolnih kategorija, iz toga ne daju izvesti povratni
zaklju~ci o stavovima i na~inima pona{anja. Isti su se pokazali vi{estruko kao
predrasude, jer su u nekim aspektima ispitani djevoj~ice i dje~aci bili itekako
9 U Austriji postoji poslovica: "Jedan ~ovjek - jedna rije~, jedna `ena - jedan rje~nik" To zna~i: Mu{karci ne govore
mnogo, ali ono {to ka`u ima te`inu i na to se mo`e osloniti. @ene u protivnom govore mnogo kada je dan dug
i to postaje manje va`no.
128

sli~ni. Ustanovljeno je da svi, neovisno o tjelesnim razlikama ili stavovima, imaju
ista prava, du`nosti i odgovornosti.
Primjetno je u svim projektnim izvje{tajima bilo nagla{avanje distanciranog i
rezervisanog dr`anja drugih nastavnica i nastavnika. Protivljenja nisu uvijek
javno izjavljena ve} su se dala primijetiti na povr{nom u~e{}u, odnosno na ravnodu{nosti
prema projektu. Na osnovu ovog iskustva voditelji/ice projekta su
do{li do zaklju~ka da je o~igledno sa omladinom lak{e raditi negoli sa odraslima
na kriti~koj refleksiji i kona~no na dekonstrukciji stereotipa spolova, zato
{to su oni spremniji aktivno se upustiti u procese izmjena.
2. [kolski prostor iz ugla u~enika i u~enica
(Zineta Boguni})
Povodom obilje`avanja 40 godina od osnivanja Osnove {kole "^engi} Vila I" je
u okviru projekta "Moja {kola ~etrdesetogodi{njakinja" proveden manji projekat
s u~enicama i u~enicima osmog razreda na temu "Kako se osje}am u prostoru
svoje {kole".
Cilj projekta bio je ispitati mi{ljenja djevoj~ica i dje~aka o ure|enju {kolskog
prostora kako bi se isti mogli tako urediti da se djeca u njima ugodno osje}aju.
Time se trebao dati doprinos pobolj{anju {kolskog kvaliteta.
O provedbi
Projekat je trajao sedmicu dana i proveden je u jesen 2001. godine. Djeca su
radila u spolno homogenim grupama uz koordinaciju predmeta, to zna~i dva
nastavna predmeta bila su sadr`ajno uklju~ena:
• Uz pomo} nastavnika likovne sekcije u~enice i u~enici su trebali fotografirati
one prostore u kojima se prijatno, odnosno neprijatno osje}aju. Na portofolijama
su zatim nacrtane plus, odnosno minus liste. Pored fotografija su napisali
komentare i formulisali prijedloge o pobolj{anju prostorne situacije.
• Prema uputama nastavnice koja je vodila literarnu sekciju prostore je trebalo
opisati u obliku sastava. Isti su na kraju pro~itani, te se o njima diskutiralo.
Rezultati
Bilo je znatnih razlika izme|u mi{ljenja djevoj~ica i dje~aka. Djevoj~ice su se
osje}ale prijatno u onim prostorima koji su bili osvijetljeni, u kojima su bile
biljke i klavir. Dje~aci su se, s jedne strane, opredijelili za kabinet biologije u
kojem se nalaze akvarijum, ptice i torzo ~ovjeka (sa vidljivim ljudskim organima),
a s druge strane im se dopao prostor na kom se nalazio plakat sa
saobra}ajnim znacima.
Dok djevoj~ice prostor toaleta vide nedovoljno opremljenim i time manje pri-
129

jatnim, dje~aci ove prostore nisu uop}e pomenuli, iako je njihov toalet - kako
misli i voditeljica projekta - u neure|enom stanju.
Prijedlozi za ure|enje su, tako|er, varirali: Djevoj~ice su `eljele da se prostori
ljep{e oboje i namiri{u. Uz to treba staviti dekorativne biljke. Dje~aci su `eljeli
balone i na zidovima strelice koje pokazuju pravac.
Kriteriji i prijedlozi djece pokazuju jasne razlike u tome kako spolovi vide prostor,
kao i razli~ite kriterije koji se ti~u prijatnog osje}anja u prostoru, pri ~emu
se ovo poklapa sa tradicionalnim stereotipima spolova: djevoj~icama su bitni
svjetlo, boje, mirisi, biljke kao i higijena. Klavir upu}uje na to da rado sviraju.
Iza ovih izjava se krije `elja za estetikom, zdravljem i muzikom - sve vrijednosti
koje vrijede za tipi~no `enske. Izjave dje~aka upu}uju na njihov interes za
prirodnim naukama, tehnikom i znacima mu{kosti (mu{ki torzo). @ele da prostor
{kole bude pregledniji (pokazatelji pravca za orijentaciju). Iza ovih izjava se
kriju jasno druga~ije vrijednosti: racionalnost i nauka u paru sa humorom. Ovo
vrijedi za svojstvo mu{karaca. (vidi poglavlje 1).
Saznanja: Za voditeljicu projekta rezultati su znak da su se pri ure|enju {kolskog
prostora u obzir uzimali razli~iti pristupi, prilago|eni razli~itim vi|enjima
djevoj~ica i dje~aka. Djeca koja su u~estvovala u projektu postali su svjesni
~injenice da postoje razli~ite mogu}nosti i preference kod ure|enja prostora koji
se trebaju po{tovati.
3. Ljepota tijela u historijskim periodima
(Marica Jelin, Vahid Muli}, Jusuf Talovi})
U tri {kole (jednoj gimnaziji i dvije osnovne {kole) u jesen 2002. godine, odnosno
u prolje}e 2003. godine organizirani su projekti na temu "Pojam ljepote
predstavljen u historijskim periodima".
Cilj je bio u~enice i u~enike senzibilizirati za ~injenicu da je pojam ljepote i
vi|enje `enskog, odnosno mu{kog tijela zauvijek proizvod historijske epohe i
dru{tvenih okvirnih uvjeta.
O provedbi:
U {kolama su se razlikovali okvirni uvjeti: U gimnaziji je ovo bio projekat tima
likovne sekcije, koji se sastojao od isklju~ivo djevoj~ica (20 u~enica), dok se u
osnovnim {kolama u provedbu projekta uklju~ilo vi{e nastavnika/ica jednog
razreda, ali iz razli~itih predmeta (maternji jezik, geografija, likovna kultura).
130

Ovisno o predmetu razra|ivani su razli~iti aspekti teme:
• Predstavljanje `enskog i mu{kog tijela u likovnoj umjetnosti
• Ljepota tijela u knji`evnosti
• Ljepota tijela u razli~itim geografskim podru~jima.
Kao izvori za istra`ivanja u~enicama i u~enicima na raspolaganju su stajale
enciklopedije, ud`benici, ~asopisi, fotografije, video i audiokasete i internet. Za
prezentaciju su izra|eni plakati koje su djeca pokazala. U gimnaziji je uz to
organizirana izlo`ba projektnih rezultata.
Rezultati
Bavljenjem pojmom "ljepota" djeci je postalo jasno da je rije~ o relativnom
pojmu koji varira u ovisnosti o "idealima ljepote" jedne epohe i time indirektno
i od materijalnih resursa, predstavama vrijednosti i ekonomskim potrebama.
Kako tijela `ena, tako i mu{karaca podlije`u historijskim promjenama, ali se
mijenjao i njihov na~in predstavljanja u umjetnosti.
Svaki vremenski period nosi sa sobom svoje vlastito shvatanje ljepote. Slijede
tri ekstremna primjera predstavljanja `enskog tijela 10 :
Staro kameno doba
Venera iz Willendorfa
Barok
Peter Paul Rubens -
Tri gracije
Saznanja nastavnika/ica koji su u~estvovali u projektu: U~enicama i u~enicima
se projektna ideja veoma dojmila i u istom su rado u~estvovali. Otvoreni na~in
rada odgovarao je individualnim interesima i individualnoj brzini rada.
Djeca su postala svjesna ~injenice da ne postoji apsolutni pojam ljepote, da
time i ono {to u na{em dru{tvu vrijedi za "`ensko" odnosno "mu{ko" ne predstavlja
ne{to nepromjenljivo. "@enstvenost " odnosno "mu{kost" spoznane su
time kao promjenljive kategorije.
10 Fotografije su prona|ene na internetu pod doti~nim imenima
Iz 60-tih godina 20.
vijeka: top-model
Twiggy
131

4. Pravila odijevanja u pro{losti i danas i pravila odijevanja u {kolama
(Vesna Batinica, Nada ^evro, Ru`a Peji}, Dervi{a Pleho, [evala Vrp~i})
Polazna osnova za projekte s ovom temom bili su konflikti zbog odijevanja
u~enica i u~enika. Ovi konflikti su proistekli iz razli~itih mi{ljenja djece o njihovom
shvatanju prihvatljive odje}e.
Bazirano na ovom konfliktnom potencijalu formulisani su slijede}i ciljevi projekata.
U~enice i u~enici su trebali:
... postati svjesni razli~itih funkcija odje}e,
... prepoznati da ne postoje op}eva`e}a pravila odijevanja, nego da se ista
razlikuju u ovisnosti o dru{tvenom sloju, regiji i spolu,
... postati svjesni da su u pojedina~nim historijskim epohama postojala
razli~ita pravila odijevanja,
... nau~iti da objektivno rje{avaju konflikte koji se ti~u {kolske odje}e i
... da zajedno definiraju pravila o odijevanju.
O provedbi
Svi projekti provedeni su u {kolskoj 2002/03. godini u pet razli~itih {kola (jednoj
gimnaziji i ~etiri osnovne {kole), ali su se razlikovali glede trajanja i broja
u~enica i u~enika koji su u~estvovali u projektu. U~enici/ce su imali izme|u 13
i 15 godina. Jedan od projekata obuhvatio je vi{e razreda, u preostalim {kolama
u~estvovao je po jedan razred.
Ra|eno je u spolno heterogenim grupama, to zna~i u~enice i u~enici su
obra|ivali zajedno po jednu odabranu temu. Kao izvori istra`ivanja na raspolaganju
su bili enciklopedije, ud`benici, ~asopisi, fotografije, videomaterijal i internet.
Za prezentaciju su trebali biti napravljeni plakati, koji su mogli biti postavljeni
u {kolskim hodnicima. Za izbor su stajala slijede}a podru~ja:
1. Odijevanje u srednjem vijeku
2. Odijevanje u renesansnom i baroknom periodu
3. Odijevanje u 17. i 18. stolje}u
4. Odijevanje djedova i roditelja (20. stolje}e)
5. Odijevanje danas.
Rezultati
S obzirom da su aktuelni konflikti bili polazna osnova ovih projekata, postojali
su oni koji su se mogli prepoznati u ovome i time su bili spremni za upu{tanje u
temu. Djeca su u izabranim aspektima radila zainteresirano i usmjereno ka cilju.
Postali su svjesni ~injenice da odje}a uvijek ima simbol vrijednosti, ali da nikad
132

nisu postojala op}eva`e}a pravila odijevanja.Tako su se tokom jedne historijske
epohe razlikovale predstave o prikladnoj odje}i ne samo prema spolovima, ve} i
prema drugim kategorijama kao {to je dru{tveni sloj i etni~ka pripadnost.
Interesantna su mi{ljenja djece o nepo`eljnom, odnosno po`eljnom odijevanju
u {koli.
O djevoj~icama
• Kod njih se kritizira da svoje tijelo previ{e otkrivaju, odnosno da nose mini
suknje, previ{e uske i kratke majice, u kojima pokazuju dio svog stomaka,
preuske pantalone pod kojima se nazire donji ve{, {minkanje, farbanje kose,
no{enje (previ{e) nakita i obu}e s visokim potpeticama su, tako|er, kritizirani,
kao i piercing na vidljivim dijelovima tijela.
• Po`eljna je {iroka odje}a koja ne smanjuje `enstvenost, ili udobna sportska
odje}a i sportska obu}a. U dvije osnovne {kole dje~aci su decidno tra`ili da se
djevoj~ice pristojnije odijevaju, odnosno da trebaju nositi suknje umjesto pantalona.
O dje~acima
• Kod dje~aka smetnju predstavljaju, s jedne strane, preduga~ke i pre{iroke
pantalone, s druge strane, preuske majice i pantalone, isto tako, da nose previ{e
nakita (nau{nice i lan~i}i), da boje kosu i da su dijelom neuredno odjeveni.
• Po`eljna je ~ista i udobna odje}a, koja je {iroka i estetski kombinirana.
Sportska odje}a i obu}a smatraju se prikladnom. Djevoj~ice u dvjema osnovnim
{kolama (vidi gore) nisu - za razliku od njihovih kolega - postavile nikakve
posebne zahtjeve za odje}u dje~aka.
Nada ^evro i Dervi{a Pleho su ispitale u dvjema osnovnim {kolama i roditelje
o pravilima odijevanja. Pokazalo se da je mu{ka odje}a (npr. jakne, pantalone)
za djevoj~ice uglavnom prihvatljiva, dok pomisao da dje~aci nose `ensku odje}u
nailazi na odbijanje i ogor~enje.
Koji zaklju~ci se daju izvesti iz ovih rezultata? Kako djevoj~ice tako i dje~aci
koriste svoje tijelo, odje}u, kozmetiku i nakit za prezentiranje sebe kao
"`enstvene" odnosno "mu`evnog"? @ele biti prepoznati kao `ene, odnosno
mu{karci i pri tome se koriste simbolima koji su u na{em dru{tvu prihvatljivi
(bar za odrasle vi{e ili manje), ali koji su jako seksualizirani. Tijelo i utenzilije
koje su u vezi s njim time slu`e kao "gender signalni sistem" (Mühlen Achs,
1998, 32), koji se koristi za razvoj vlastitog spolnog identiteta. Time vrijedi:
"Rod nije ne{to {to imamo, pogotovo ne ne{to {to jesmo. Rod je ne{to {to radimo."
(Mühlen Achs, 1998, 21). "Doing gender" se ovdje pokazuje na upe~atljiv
na~in. (up. poglavlje 2)
133

Interesantno je da ovakav djelimi~no seksualiziran prikaz spolova u {kolskom
okviru obje spolne kategorije vide kao smetnju, i to kako od djevoj~ica tako i od
dje~aka! Oni zagovaraju "neutralnu" odje}u u obliku sportske opreme odnosno
sportske obu}e, dok si jedna {kola mo`e zamisliti i uvo|enje {kolske uniforme.
O~igledno, ispitana djeca `ele da se minimiziraju seksualizirani oblici prikazivanja
spola, {to ne zna~i da se pri tome ne treba posegnuti za tradicionalnim
simbolima (kao suknja za djevoj~ice). Time se decidno ne misli na mini suknju!
Suknja da, ali takva ne smije pokazivati previ{e tijela, ve} treba, prije svega,
slu`iti za prikrivanje isuvi{e `enstvenih oblika tijela.
Nije data povratnost pravila odijevanja - bar sa stanovi{ta roditelja. @enama,
odnosno djevoj~icama, dozvoljeno je osvajanje mu{kog terena, to zna~i pantalone
i (mu{ke) jakne su i za njih uveliko prihvatljive. Suprotno tome je i dalje
nezamislivo da se dje~aci odijevaju "`enstveno". Postoje o~igledno veoma stroge
predstave o dozvoljenim na~inima predstavljanja "mu{kosti". Strah roditelja, da
}e njihovi sinovi biti etiketirani kao "nenormalni", mo`da ~ak kao homoseksualci
ukoliko se ne pridr`avaju pravila odijevanja prihva}enog od dru{tva, ovdje
postaje vidnim.
Zaklju~ci voditelja/ica projekata su, o ovisnosti o toku projekata, razli~iti. Ipak
su svi mogli utvrditi da se bavljenjem ovom temom u okviru nastave uspjelo
promijeniti gledanje na odje}u. Me|usobna prihvatljivost je porasla i nestale su
predrasude. U jednoj {koli su ~ak utvr|ena pravila odijevanja u razredu koji je
u~estvovao u projektu i time su konfliktne situacije mogle biti svedene na minimum.
5. Pona{anje u toku maturskog putovanja
(Radmila Bijeli})
Uvijek iznova se u toku maturskih putovanja pojavljuju konflikti i problemi
zbog neprikladnog pona{anja mladih, pri ~emu, prema mi{ljenju nastavnog
osoblja, postoje konflikti izme|u djevoj~ica i dje~aka koji su prouzrokovani
razli~itim mi{ljenjima o prikladnom pona{anju.
Cilj ovdje predstavljenog projekta bio je, stoga, saznati da li stvarno postoje
razmirice izme|u u~enica i u~enika, na ~emu se one temelje i razmisliti kako se
u budu}nosti mogu izbje}i konflikti ove vrste.
Provedba
Kako bi se saznalo o ovoj temi su ispitani tre}i i ~etvrti razred Ugostiteljskoekonomske
{kole (42 djevoj~ice i 14 dje~aka). Voditeljica projekta je izradila
upitnik sa datim kategorijama odgovora, pri ~emu su djeca mogla i sama napisati
opaske. Projekat je proveden u jesen 2002. godine.
134

Rezultat
Ni u vezi s pona{anjem tokom vo`nje, niti u vezi s izborom partnera/ice pri
putovanju odnosno za smje{taj, niti kada je rije~ o izboru slobodnih aktivnosti,
ne postoje razlike izme|u ispitanih dje~aka i djevoj~ica koje su vrijedne pomena.
Sveukupno odgovori djece pokazuju njihov veliki interes za
neproblemati~nim tokom i time za harmoni~nom ekskurzijom za sve u~esnike.
@ele biti veseli, ali u granicama, dr`ati se pravila i ne isticati se nepromi{ljenim
radnjama (npr. bacati sme}e kroz prozor, ometati voza~a).
U vezi s provo|enjem slobodnog vremena obja{njavaju da `ele, prije svega,
zajedno izlaziti, le`ati na pla`i ili i}i u kupovinu. Manje omiljeni su - {to nije
iznena|uju}e za ovu starosnu grupu - razgledanja grada i posjete muzejima.
Nave~e `ele rado izlaziti i ne ostajati u sobama. Zabavljati se zajedno - da, ali
vani.
Kod kr{enja pravila o~ekuje se aktiviranje nastavnog osoblja. Koliko strogo trebaju
reagirati je pitanje oko kojeg djeca nisu istog mi{ljenja - no razlike se ne
daju utvrditi prema spolovima.
Zaklju~ak: Spol jeste centralna kategorija poretka u `ivotu, no ipak postoje
podru~ja gdje su zajedni~ke strane bli`e od onih koje dijele ova dva spola.
Razlike unutar jedne spolne kategorije su u ovom slu~aju ve}e od onih izme|u
djevoj~ica i dje~aka.
135

Sveobuhvatni rezime
Predstavljeni projekti pokazuju da je mogu}e na razli~ite na~ine u nastavni rad
integrirati gender-dimenziju. U~esnici/ice seminara su poku{ali da na seminarima
ste~ena sadr`ajna i metodi~ka iskustva dalje razviju u svojim {kolama. Za
to su odabrane teme koje su se ~inile interesantnima za {kolu, nastavno osoblje,
kao i u~enice i u~enike.
Karakter projekta je vodio k tome da su neke od akcija obuhvatale vi{e predmeta,
tako da je vi{e nastavnika/ica bilo uklju~eno u projekat. U nekim {kolama
gotovo da nije bilo odbijanja od nastavnika/ica, dok su u drugim {kolama
voditelji/ice projekata primijetili dijelom pasivni otpor. Projektni rad i
prezentacije (npr. u obliku izlo`bi, novina u~enika/ica ili plakata u {kolskim hodnicima)
doprinijeli su ~injenici da su poticaje sa seminara mogli prenijeti na
druga lica.
U projektnim izvje{tajima formulisani su i kriti~ki zaklju~ci koji se ti~u planiranja
projekta i toka. Na seminarima se razgovaralo i o drugim aspektima koji
su ovdje sa`eti:
136
Za projekat je potrebna dobra ideja koju }e prihvatiti vi{e ljudi.
Bitno je prona}i tim koji stoji iza projekta i koji je spreman da se
za njega anga`ira. Podr{ka {kolske uprave se pokazala od pomo}i.
Za neke projekte se savjetuje i uklju~ivanje roditelja.
Za prihvatljivost je od pomo}i, kada se projekti daju uklju~iti u
godi{nji plan jedne {kole ili razreda ili kada se daju integrirati kao
podprojekat (vidi pr. 2).
Za planiranje bi se trebalo uzeti dovoljno vremena. Savjetuje se
uklju~ivanje u planiranje svih grupa u~esnica/u~esnika (to zna~i i
u~enica i u~enika).Time se ve} unaprijed daju minimizirati protivljenja.
Planiranje bi trebalo biti detaljno. Kao prednost se pokazalo kada
je za pojedine aktivnosti (npr. istra`ivanja knjiga i slika, pisanje
plakata) na raspolaganju bilo dovoljno vremena.
Rad u timu djeci i omladini pri~injava zadovoljstvo, prije svega,
kada smiju istra`ivati. Svakako da radni nalozi moraju biti adekvatni
dobi i moraju biti jasni.
Za prezentacije mora biti prona|en odgovaraju}i okvir. Pri tome
treba obratiti pa`nju na slijede}e ta~ke:
• Projektne prezentacije moraju biti pregledne. Pri tome poma`u

tabele, grafike, crte`i, preneseni citati, koji se kao takvi ozna~avaju.
• Shvatljivost mora uvijek biti osigurana, to zna~i kada su tabele
nepotpune ili kada nedostaje upitnik koji je trebao biti obra|en,
pojavljuju se sumnje u ispravnost rezultata.
• Kada se prave tabele, matemati~ke ra~unice moraju biti ta~ne i
shvatljive.
• U gender-projektu bi uvijek trebalo biti jasno ko je dao odgovore
- dje~aci ili djevoj~ice, `ene ili mu{karci.
• I kada se ne daju primijetiti razlike ili su vidne male razlike,
rezultati moraju - kao dokaz - biti prikazani odvojeno prema
spolovima.Time su kona~ni zaklju~ci daju shvatiti.
Lliteratura:
Mühlen Achs, Gitta: Geschlecht bewusst gemacht. Körpersprachliche Inszenierungen. - München: Verlag
Frauenoffensive, 1998.
137

Glosar pojmova
Autostereotip ( Stereotip)
(gr~.) Slika o sebi, uglavnom kruta predstava koju neka osoba ima o sebi.
Binarna klasifikacija ili binarno kodiranje svijeta
^injenica da se mi ljudi dijelimo u dvije grupe (`ene i mu{karci). Vidi i Sistem
dvospolnosti.
Dekonstrukcija
Poku{aj da se prividne nedvosmislenosti, modeli mi{ljenja i logike mi{ljenja
(npr. pretpostavka da postoje samo dvije rodne kategorije) kriti~ki preispitaju i
da se analizira kako one nastaju.
Doing gender (ili: gendering)
U svakodnevnom djelovanju se aktivno proizvodi pripadnost jednoj od dvije
rodne kategorije, tj. putem na{eg tijela, odje}e, frizure, na~ina na koji se
kre}emo, kako i {ta pri~amo, koja zanimanja izabiremo.
Gender
"Socijalni spol" za razliku od biolo{kog spola. Pojam gendera se odnosi na socijalne
razlike me|u `enama i mu{karcima, zna~i na norme, vrijednosti, o~ekivanja
koje jedno dru{tvo ima na raspolaganju kod `ena i mu{karaca, a koji se
manifestiraju u rodnim stereotipima i spolnim ulogama. One su nau~ene, individue
ih usvajaju, mogu se mijenjati tokom vremena, ali i variraju unutar jedne
kulture i me|u vi{e kultura.
Gendering ( doing gender)
Gender-institucija
Sistem dvojezi~nosti prodire u sve dru{tvene institucije i pokazuje se npr. pri
raspodjeli zadataka ili u hijerarhijskoj strukturi.
Gender Mainstreaming
Izjedna~avanje rodova je temeljni princip koji se mora po{tovati u svakodnevnom
radu i na njega se mora misliti.
Gender-re`im
Sistem dvospolnosti djeluje neprekidno i u svim oblastima `ivota.
Heterostereotip ( stereotip)
(gr~.) Stereotip o drugima, slika o drugima. Oznaka za utvr|ene predod`be
138

jedne osobe ili grupe osoba o drugim osobama, grupama, ve}im dru{tvenim formacijama
ili dru{tvima kojima se spo~itavaju odre|ene osobine i na~ini pona{anja.
Internalizacija
"Prisvajanje", oznaka za proces u kojem vanjska, institucionalizirana o~ekivanja
pona{anja (norme), stavovi o `ivotu i moralu (vrijednosti) i uloge bivaju prihva}eni
u vlastitu dispoziciju potreba i motivaciju, tj. dru{tvene vrijednosti i
norme postaju vlasitite i vi{e se ne preispituju.
Internaliziranje
"Prisvajanje" normi i vrijednosti internalizacija
Koedukacija
Zajedni~ka nastava za djevoj~ice i dje~ake.
Peer-grupa
Grupa vr{njaka.
Rodni stereotip ( stereotip)
Okvirno pojednostavljene, ali i duboko ukorijenjene pretpostavke i predod`be o
li~nim osobinama `ena i mu{karaca.
Sistem dvospolnosti
Izraz za ~injenicu da u na{em dru{tvu postoje samo dvije spolne kategorije:
`enska i mu{ka.
Skriveni nastavni plan ("hidden curriculum")
Tajni nastavni plan koji djeluje van oficijelnih i napisanih normi.
Socijalizacija
Skupnost svih procesa u ~ijem toku ~ovjek postaje ~lan nekog dru{tva i kulture.
U modernom prou~avanju socijalizacije ovo se ne smatra pasivnim procesom
usvajanja dru{tvenih normi i vrijednosti nego kao aktivni proces u kome subjekt
mo`e kriti~ki reflektirati dru{tvene uvjete i donositi odluke.
Socijalna kategorija
Oznaka za vi{e osoba koje karakterizira vi{e zajedni~kih osobina.
Spol
Biolo{ki spol za razliku od socijalnog spola ( gender). Spol se bazira na pretpostavci
da u ~itavom svijetu postoje iste biolo{ke razlike izme|u `ena i mu{karaca
koje su determinirane anatomijom, morfologijom, fiziologijom i hormonima.
139

Spolne uloge
Suma svih o~ekivanja (atributi, na~ini pona{anja, privilegije, obaveze) koje
neko dru{tvo pripisuje svakom spolu.
Spolno heterogene grupe
Dje~aci i djevoj~ice su skupljeni u jednu grupu.
Spolno homogene grupe
Samo osobe jedne spolne kategorije su skupljene u jednu grupu.
Spolno specifi~na socijalizacija ( socijalizacija)
Proces u kome usvajamo na{ spolni identitet.
Stereotipi
Uprkos novim i ~ak proturje~nim iskustvima krute, utvr|ene predod`be o li~nim
osobinama i osobinama pona{anja drugih ljudi i grupa ljudi koje su shematizirane,
reducirane na malo ta~aka orijentacije i dugoro~no nepromjenljive.
Stereotipi slu`e da se kompleksnost svijeta svede na pregledne, ura~unljive i
obuhvatne jedinice. Time one rastere}uju individuu jer razja{njavaju vlastitu
poziciju u odnosu na pozicije drugih (auto - i heterostereotip). Ovakva kategoriziranja
dodu{e vode do toga da se razlike unutar jedne kategorije potcjenjuju,
a izme|u vi{e kategorija precjenjuju.
140

Kratke biografije
Mr. dr. Angelika Paseka, ro|. 1957. godine, radila je kao nastavnica osnovne
{kole (matematika, geografija i ekonomija). Zavr{ila je studij sociologije i pedagogije,
te dobila nau~nu stipendiju na Institutu za vi{e studije/Odsjek sociologija
u Be~u. Od 1992. godine profesorica za sociologiju i savjetnica za {kolsku
praksu na Saveznoj pedago{koj akademiji u Be~u, od 1998. godine lektorica na
Univerzitetu u Linzu na Institutu za pedagogiju i psihologiju.
Te`i{ta rada i istra`ivanja: radna motivacija i identitet zanimanja
nastavnika/ica, segregacija u nastavni~kom pozivu, pedagogija primjerenija
spolovima, gender mainstreaming.
Publikacije, izme|u ostalih: @enska {kola - mu{ka {kola; O odnosima rodova u
obrazovanju (sa Lorenzom Lassniggom, 1997); Pre}i granice rodova? Provjera
pedago{kih koncepata i {kolske stvarnosti (sa Grete Anzengruber, 2001).
\ur|a Kne`evi}, osniva~ica i direktorica @enske infoteke u Zagrebu.
Histori~arka i arheologinja. Glavna i odgovorna urednica feministi~kog ~asopisa
"Kruh i ru`e". Organizatorica izdava{tva knjiga iz, uglavnom, feministi~ke teorije.
Voditeljica me|unarodnog seminara "@ene i politika" kojeg ve} {est godina
organizira u suradnji sa Heinrich Boell Stiftung - Regionalnim uredom u
Sarajevu. Autorica i koordinatorica regionalne mre`e informacijsko-dokumentacijskih
centara REWIND NET u 15 zemalja centralne i jugoisto~ne
Europe. Objavljivala u Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama tekstove, eseje,
istra`ivanja uglavnom vezano uz problematiku `ena, osobito na temu odnosa
`ene - nacionalizam, te historije.
Svenka Savi}, dr. psihologije (Univerzitet u Beogradu). Profesorka na Katedri
za srpski jezik i lingvistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Osniva~ica i
koordinatorka Centra za `enske studije i istra`ivanja "Mileva Mari} Ajn{tajn" u
Novom Sadu. Oblasti istra`ivanja: kognitivna lingvistika, feminizam, psiholingvistika,
rod i jezik, feministi~ka teologija.
Jana Ba}evi}, ro|ena 13.02.1981. u Beogradu, gdje je zavr{ila osnovnu {kolu,
Filolo{ku gimnaziju, te Etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu.
2002/2003. bila polaznica Centra za `enske studije. Od 2004. godine radi na
Odelenju za etnologiju i antropologiju. Ove godine upisala postdiplomske studije.
141

Fondacija Heinrich Böll
Fondacija Heinrich Böll spada u red njema~kih politi~kih fondacija koja je po
svojoj orijentaciji bliska stranci Savez 90/Zeleni. Njezin rad se zasniva na
osnovnim politi~kim vrijednostima kao {to su demokracija, solidarnost, nenasilje,
za{tita okoli{a i odr`ivi razvoj. Glavni joj je cilj unaprijediti i podr`ati
demokratske procese, dru{tveno-politi~ki anga`man gra|ana/gra|anki i razumijevanje
me|u narodima i kulturama.
Fondacija nosi ime jednog od najzna~ajnijih njema~kih pisaca 20.stolje}a. Djelo
Heinricha Bölla, za koje je 1972. godine dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost,
objedinjuje visoke literarne vrijednosti i veliki dru{tveno-politi~ki anga`man.
Glavna te`i{ta rada Fondacije su: razvoj demokracije, naro~ito razvoj ravnopravnosti
me|u spolovima, izgradnja civilnog dru{tva, unapre|enje interkulturalnog
razumijevanja i tolerancije, unapre|enje novih formi politi~kog i kulturno-politi~kog
dijaloga, ekologija i odr`ivi razvoj i podr{ka studentima i studenticama
(mladoj intelektualnoj eliti) u BiH kroz program studentskih
stipendija koji uklju~uje i interdisciplinarni obrazovni program.
Fondacija Heinrich Böll pored Regionalnog ureda u Sarajevu ima urede u
Zagrebu i Beogradu.
KulturKontakt Austria
Sveobuhvatnim programima KulturKontakt unapre|uje saradnju u obrazovanju
u i sa zemljama srednje, isto~ne i jugoisto~ne Evrope. Po nalogu Saveznog
ministarstva obrazovanja, nauke i kulture austrijski opunomo}enici za kooperaciju
u obrazovanju u mre`i k-education-projektnih ureda i projektni timovi u
KulturKontaktu upravljaju velikim programima. U isto~noj i jugoisto~noj Evropi
se sa vi{e od 200 projekata godi{nje podr`ava reforma obrazovanja u ovim
zemljama.
[iroki spektar podru~ja djelovanja obuhvata postojane mjere za usavr{avanje i
dalje obrazovanje nastavnica i nastavnika, za razvoj nastavnih planova, razradu
nastavnih materijala, aktivnosti u okviru razvoja organizacija u {kolstvu i
reforme upravljanja {kolom kao i podr{ku pri izgradnji {kolske infrastrukture.
Od 1997. godine se projekti u podru~ju obrazovne kooperacije izme|u Bosne i
Hercegovine i Austrije provode putem k-education projektnog ureda u Sarajevu.
Pri tome se godi{nje provode mnogobrojne aktivnosti u uskoj saradnji s obrazovnim
vlastima i {kolama u oba entiteta. Aktivnosti u Bosni i Hercegovini koncentriraju
se prvenstveno na razvoj kvaliteta {kola, {kolski menad`ment, razvoj
organizacije, nove oblike podu~avanja i u~enja, interkulturalno u~enje, razvoj
nastavnih materijala i umre`avanje.
www.kulturkontakt.or.at
www.k-education.at
142

143

Izdava~i
Fondacija Heinrich Böll, Regionalni ured Sarajevo
KulturKontakt Austria
Za izdava~a
Azra D`aji}
Monika Mott
Uredili
Angelika Paseka
Jürgen Schick
Lejsa He}imovi}
Prijevod
Elmedina ^orbi}
Lektura i korektura
Zineta Boguni}
Dizajn korica
ninAdesign, Aleksandra Nina Kne`evi}
Prijelom
Triptih
[tampa
Blicdruk
Tira`
2000
144

145