03.05.2013 Views

Gender perspektiva u nastavi - mogu}nosti i poticaji - Fondacija ...

Gender perspektiva u nastavi - mogu}nosti i poticaji - Fondacija ...

Gender perspektiva u nastavi - mogu}nosti i poticaji - Fondacija ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Stoga nije odlu~uju}e samo kako roditelji manje ili vi{e svjesno podsti~u spolni<br />

identitet svoga djeteta odabiraju}i odre|ene igra~ke, dje~ije knjige ili odje}u<br />

ili hvale odre|eno pona{anje kao "ispravno" za djevoj~ice ili dje~ake i time ga<br />

ja~aju. Strukturu cjelokupnog sistema i u istom va`e}e norme i vrijed<strong>nosti</strong><br />

internaliziraju oni koji odrastaju, te kao realnost koja se ne preispituje postaju<br />

sastavni dio njihove svijesti. "Dijete se uvr{tava u sistem dvospol<strong>nosti</strong>, jer to<br />

zna~i prilago|avanje od `ivotne vrijed<strong>nosti</strong>, neophodno prisvajanje dru{tvene<br />

real<strong>nosti</strong>, bez koje ne mo`e postojati u dru{tvu koje je podijeljeno na spolove"<br />

(Brück, 1997, 83).<br />

Stjecanje spolnog identiteta je uvijek i aktivni proces samokategorizacije<br />

djeteta, to zna~i djeca se i sama predstavljaju kao djevoj~ice tj. dje~aci, oni time<br />

aktivno reproduciraju dvojni sistem zajedno s njegovim simbolima i o~ekivanjima.<br />

Do starosti od {est godina djeca moraju nau~iti slijede}e (uporedi Hagemann-<br />

White, 1984, 82):<br />

... da su oni sami djevoj~ice ili dje~aci,<br />

... da su svi ljudi ili `enskog ili mu{kog spola,<br />

... da odre|ene osobine u pojavi i pona{anju kao i odre|ena vlastita imena<br />

i funkcije (npr. majka, otac) pokazuju spolnu pripadnost,<br />

... da je razlika genitalija odlu~uju}a za spolnu pripadnost,<br />

... da se spol ne da promijeniti.<br />

Djeca pri tome prolaze slijede}e razvojne procese: Otprilike sa dvije do tri<br />

godine po~inju sebe ili druge osobe pouzdano svrstavati pravilnom spolu. Tako<br />

su djeca sa ~etiri godine ve} razvila predstave ko je za {to zadu`en kod ku}e.<br />

Djeca iz obdani{ta koja su ispitana slagala su se u slijede}em: mama kuha, ide<br />

u kupovinu, bri{e pod, pere ve{ i pri{iva dugme. Tata ukucava ekser u zid, sjedi<br />

pred televizorom, ~ita novine i vozi auto (up. Scheu 1981, 109).<br />

U jednom slijede}em koraku razvoja prepoznaje se vremenska postojanost<br />

spola u pro{losti i budu}<strong>nosti</strong>. Ipak neka djeca jo{ uvijek vjeruju da se da<br />

ispuniti `elja za pripadanjem drugom spolu. Isto tako nisu sigurni da li pri<br />

preuzimanju atributa drugog spola (npr. odje}a, frizura) zadr`avaju prvobitan<br />

spol (up.Trautner 1997, 336), to zna~i da oni jo{ nisu svjesni spolne postoja<strong>nosti</strong>.<br />

Slijedi dijalog koji je Stephen Franzoi (S.F.) vodio s jednim<br />

petogodi{njim dje~akom po imenu Jason (Franzoi 1996, 150):<br />

S.F.: Kako ti zna{ da si dje~ak?<br />

Jason: Zato {to imam kratku kosu.<br />

S.F.: Dakle, dje~ak je neko ko ima kratku kosu?<br />

Jason: Da. I kada nosi ovakvu vrstu hla~ica.<br />

(pokazuje na svoje)<br />

23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!