federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...

More documents

Recommendations

Info

PDF-XChange Viewer w w w.docu-track.co m Click to buy NOW! Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH êtvrtak, 7. 4. 2011. OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ PSIHIJATRIJE OSNOVNA ZNANJA UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti: – dono{enje klini~kih odluka, – komunikacijske vje{tine, – timski rad, – upravljanja sistemom, – sposobnost sticanja i preno{enja znanja, – etika i propisi, – promocija zdravlja. Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti. 1. KLINI^KA PSIHIJATRIJA - 15 mjeseci Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji, klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM), postupku dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti, neurobiologiji psihi~kih poreme}aja. Edukacija se provodi na akutnim odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege, odjeljenjima za produèno lije~enje, parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata. Uklju~uje sljede}e poreme}aje: – Organski psihi~ki poreme}aji – Shizofrenija, paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji sli~ni poreme}aji – Poreme}aji raspoloènja (mani~no-depresivne psihoze) – Anksiozni poreme}aji – Hitna stanja u psihijatriji Ad.1.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od mjesec dana. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i znakove pojedinih tipova poreme}aja, diferencijalno dijagnosti~ko planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne dijagnoze. Uz to }e se, tako|er, educirati u primjeni adekvatne terapije. Ad.2.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se shizofrenija, shizofreniformna psihoza, shizoafektivna psihoza, paranoidne psihoze, odnosno psihoze koje se javljaju u maniji depresiji, senilnoj i presenilnoj demenciji. Naglasak je na shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. Potrebno je da se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne biolo{ke teorije. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad specijalizanti }e savladavati sloènu klini~ku sliku shizofrenije od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je osnova za terapijski pristup. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i atipi~ni antipsihotici, njihov odabir, farmakokinetske i farmakodinamske osobine, kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih psihoti~nih poreme}aja. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih poreme}aja. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4 mjeseca. Ad.3.) Upoznat }e se s klini~kom slikom, diferencijalnom dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo- ènja u trajanju od 4 mjeseca. Trebat }e se nau~iti razlikovati temeljne tipove poreme}aja, bipolarni i unipolarni, distimiju i ciklotomiju. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. U okviru farmakoterapije izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva, odabir ovisno i klini~koj slici, farmakokinetika, farmakodinamika i mogu}e kombinacije antidepresiva. Upoznat }e se i sa primjenom elektrokonvulzivne terapije. Ad.4.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom, dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom, te lije~enjem anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj, opsesivno-kompulzivni poreme}aj, pani~ni poreme}aj, fobi~ni poreme}aj, socijalna fobija), u trajanju od 3 mjeseca. Poseban naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji. Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih poreme}aja, ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu ovih poreme}aja. Ad.5.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati tokom rada. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. Budu}i da posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a propisivanja psihofarmaka. Tu }e dodatno usavr{avati svoje prethodno poznavanje primjene psihofarmaka, a uz to }e nau~iti planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa (antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici) kao i prepoznavanje nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova. Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel, preko dijagnosti~kih postupaka, terapije, pa sve do otpusta bolesnika iz bolnice. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu moraju usvojiti odre|ena znanja, koji }e im dijelom biti prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave, dok }e dio usvajati izradom seminarskih radova, a tako|er i saradnjom na stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici odvijaju. 2. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI - 4 mjeseca Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje kompleksnog programa primarne, sekundarne i tercijarne za{tite. Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih, tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti, te primjena socioterapijskih, psihoterapijskih i farmakoterapijskih mjera lije~enja. Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima institucija: A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za alkoholizam, dnevna bolnica za druge ovisnosti, vikend bolnica, revolving door) C) zavod za bolesti ovisnosti D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika o drogama. Ad.A.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim, diferentnim, psiholo{ko-somatskim, neinvazivnim i invazivnim postupcima dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti, kao i komorbiditeta, kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i intenzivni odjel psihijatrijske njege; sudjeluje u radu terapijske zajednice; ovladava primjenom psihofarmakoterapije za ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima; sudjeluje u individualnoj, grupnoj, porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji ovisnika o alkoholu i drogama. Ad.B.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za alkoholizam i druge ovisnosti, u skladu sa konceptom "revolving door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice, te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije, vi{eporodi~ne grupne terapije, individualne i grupne psihoterapije i socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama. Ad.C.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o alkoholu i drogama i njihovim porodicama, vo|enjem individualne i grupne psihoterapije, porodi~ne terapije, te pra}enju rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama. Ad.D.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama, koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o PDF-XChange Viewer w w w.docu-track.co m Click to buy NOW!
PDF-XChange Viewer w w w.docu-track.co m Click to buy NOW! êtvrtak, 7. 4. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 89 alkoholu i drogama, ali ujedno i mjera prevencije ovisnosti o alkoholu i drugih ovisnosti u segmentu psihijatrije u zajednici. Osim navedenog specijalizant bi, u okviru sticanja osnovnih znanja iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti, ovladao sljede}im znanjima i vje{tinama: provo|enjem konsultativnosaradne (liaisonske) psihijatrije ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima, lije~enje komorbidnih somatskih i psihi~kih poreme}aja u ovisnika o alkoholu i drogama, svladavanje specifi~nosti forenzi~ke psihijatrije u ovisnika o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima. Tokom specijalizacije specijalizant }e obraditi 50 ovisnika o alkoholu i 30 ovisnika o drogama. Sudjelovat }e u 30 seansi porodi~ne psihoterapije, 30 seansi grupne psihoterapije i 40 seansi socioterapije. Sudjelovati }e u radu kluba lije~enih alkoholi~ara 20 puta, te kluba lije~enih ovisnika o drogama 5 puta. 3. PSIHOTERAPIJA 9 mjeseci Cilj edukacije je upoznavanje specijalizanata s osnovnim psihoterapijskim znanjem i terapijskim tehnikama. Op}a znanja iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije – Bazi~no razumijevanje teorije psihoterapije – Poznavanje klini~kog zna~enja verbalne i neverbalne komunikacije sa stajali{ta pacijenta i psihijatra – Poznavanje zna~enja vlastitih osje}aja u bilo kojoj klini~koj situaciji – Poznavanje zna~enja terapijskog saveza u odnosu ljekar/pacijent – Poznavanje zna~enja motiviranja pacijenta i njegove porodice radi smanjivanja anksioznosti i pobolj{anja saradljivosti u vezi plana lije~enja – Psihoterapijska formulacija psihijatrijskog poreme}aja – Prepoznati kad je nu`no uè specijalisti~ko lije~enje – Vo|enje najmanje 3 kratkotrajne terapije (12-16 seansi), psihoterapijski model po izboru specijalizanta – Vo|enje najmanje jedne dugotrajne individualna terapija (12-18 mjeseci), psihoterapijski model po izboru specijalizanta Specifi~na znanja iz psihoterapije – Poznavanje teorijskih postavki psihoterapija baziranih na transferu – Poznavanje teorijskih postavki kognitivno-bihevioralnih terapija Op}e vje{tine zajedni~ke svim psihoterapijama (do kraja op}e psihijatrijske edukacije) – Uspostavljanje povjerenja; dobivanje i razja{njavanje informacije, upotreba otvorenog i zatvorenog ispitivanja; upotreba nedirektivnog, neprosu|ivaju}eg stila da bi se dozvolilo izraàvanje osje}aja; prihva}anje negativnih osje}aja; nagla{avanje pozitivnih tendencija; razvijanje suportivnog pristupa – Pra}enje i modifikacija vlastitog stila komunikacije i emocionalnih reakcija na bolesnika – Prepoznavanje situacije supervizijom i podr{kom kad postoji potreba za – Vo|enje kratkog porodi~nog dobivanja i pruànja informacija intervjua u svrhu – Osigurati razvijanje i odràvanje strukture terapije kroz neprestano nadziranje granica – Pokazati svjesnost o va`nosti odnosa izme|u pacijenta i lije~nika i doprinosa faktora empatije – Pokazati sposobnost da se terapija zavr{i obzirno i s razumijevanjem pacijentovih osje}aja prema kraju Specifi~ne vje{tine iz psihoterapije za sve specijalizante psihijatrije. Trebaju se razviti kroz lije~enje pacijenta u kratkotrajnoj i dugotrajnoj terapiji upotrebljavaju}i razli~ite modele terapije. – Sticanje vlastitog iskustva u grupnoj psihoterapiji – Vo|enje grupne psihoterapije u bolni~kom settingu – Sticanje vlastitog iskustva u kognitivno-bihevioralnoj terapiji – Odabir modela psihoterapije za edukaciju po vlastitom izboru – Vo|enje 3 pacijenta u kratkotrajnoj terapiji po vlastitom izboru – Vo|enje jednog pacijenta u individualnoj dugotrajnoj terapiji po vlastitom izboru 4. SURADNA (LIAISON) PSIHIJATRIJA I PSIHOSOMATIKA 3 mjeseca Primarni cilj edukacije iz suradne psihijatrije je upoznavanje sa psiholo{kim specifi~nostima koje prate organsku bolest {to se postiè rotacijom kroz razli~ite organske odjele kako bi se specijalizant upoznao s posebnostima i komplikacijama koje prate pojedine organske bolesti. Osnovna znanja – Znanje o psihijatrijskim komplikacijama organskih bolesti – Edukacija o ulozi psihijatrijskih, psiholo{kih i faktora pona{anja na patogenezu organske bolesti – Prepoznavanje uticaja bolesti, hospitalizacije i terapijskih postupaka na psiholo{ko funkcioniranje bolesnika – Upoznavanje s osnovnim terapijskim modelima (psihoterapijski i farmakoterapijski) u radu s organskim bolesnikom Osnovne vje{tine – Sticanje vje{tina intervjua i brze dijagnostike – Procjena psihopatolo{kih procesa i njihovog uticaja na lije~enje (procjena kognitivnih sposobnosti bolesnika za odlu~ivanje u terapijskom procesu) – Sposobnost interveniranja odgovaraju}im terapijskim pristupom (psihoterapija, farmakoterapija, EST) u razli~itim okruènjima organskog odjela – Prepoznavanje komplikacija koje prate ili onemogu}avaju odre|eni terapijski pristup ovisno o osnovnoj bolesti – Promocija povezivanja psihijatra i organskih ljekara kroz suradni (liaison) model kao i sticanje vje{tina komunikacije s organskim bolesnikom i medicinskim timom 5. MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI I SOCIJALNA PSIHIJATRIJA 7 mjeseci Program je usmjeren na op}i koncept mentalnog zdravlja u zajednici sa fokusom na: – Promociju mentalnog zdravlja; – Prevenciju mentalnih poreme}aja; – Ranu intervenciju; – Tretman i rehabilitaciju. Cilj ovog dijela edukacije je usvajanje znanja o: – strukturi i na~inu pruànja usluga skrbi u zajednici, – ulozi psihijatrijske njege u za{titi du{evnih bolesnike u zajednici, – na~elima multidisciplinarne saradnje u brizi za mentalno zdravlje na primarnom nivou zdravstvene za{tite, uklju~uju}i uloge psihologa, logopeda, defektologa, socijalnog radnika i drugih suradnih stru~njaka, – na~elima saradnje u brizi za mentalno zdravlje izme|u pojedinih razina zdravstvene za{tite, – epidemiolo{kim, ekonomskim i socijalnim karakteristikama populacije za koju se za{tita pruà u zajednici, – legislativi na podru~ju mentalnog zdravlja, – na~elima provo|enja javnozdravstvenih programa na podru~ju mentalnog zdravlja. – savremenim strategijama reformi mentalnog zdravlja. Prakti~ni dio edukacije provodi se u sljede}im ustanovama: – centrima za mentalno zdravlje u zajednici, – socioterapijski odjeli klinika i odjeli za parcijalnu hospitalizaciju, – poliklini~ki odjeli – socijalno-zdravstevne ustanove – zavodi za javno zdravstvo. PDF-XChange Viewer w w w.docu-track.co m Click to buy NOW!
Page 1 and 2:
PDF-XChange Viewer w w w.docu-track
Page 3 and 4:
Page 5 and 6:
Page 7 and 8:
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38: PDF-XChange Viewer w w w.docu-track
Page 87: PDF-XChange Viewer w w w.docu-track
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
Page 191 and 192:
Page 193 and 194:
Page 195 and 196:
Page 197 and 198:
Page 199 and 200:
Page 201 and 202:
Page 203 and 204:
Page 205 and 206:
Page 207 and 208:
Page 209 and 210:
Page 211 and 212:
Page 213 and 214:
Page 215 and 216:
show all

federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?