REVOLUCIJE STARE HELADE I RIMSKE REPUBLIKE

18
Revolucije stare Helade i Rimske Republike
ako ne prešutno onemogućeni, a ono prilično usporavani. S druge strane izgleda da je
bivajući svjedokom svega onoga što se dešavalo u Ateni tih godina i on sam izgubio želju
za praktičnim političkim djelovanjem što i potvrñuje. 30 Usljed toga što je zahvaljujući
kratkotrajnoj oligarhijskoj upravi, bio prešutno odstranjen od bavljenja praktičnim
političkim radom, Platon je mogao svoju energiju potpuno posvetiti filozofiji i političkoj
teoriji. 31
Svoje iskustvo sa vremenom vladavine Tridesetorice i restauracije demokratije Platon je
jezgrovito i sažeto predstavio u Sedmom pismu upućenom prijateljima i roñacima Diona
Sirakužanina. I Platon je kao i Ksenofont bio duboko razočaran restauracijom
demokratije, sa čijim se postupcima, posebno prema njegovom učitelju Sokratu nije
mogao pomiriti. Za njega je atenska demokratija predstavljala oličenje najgoreg,
zanemarivanja običaja predaka, nepridržavanja zakona i demagogiju. 32
Aristotel
Drugi grčki filozof koji donosi podrobniji izvještaj o vremenu vladavine Tridesetorice je
najčuveniji Platonov učenik Aristotel. Ustav Atenski (Αθηvναιων πολιτειvα) je pripadao
široj Aristotelovoj zbirki nazvanoj "Ustavi" (ΠολιτειÆαι) koja je u sebi trebala sadržavati
većinu ustava grčkih državica (polisa), njihov kratki pregled i historijat razvitka političkih
sistema pojedinih polisa. Tačan broj ustava koje je Aristotel uvrstio u svoju zbirku ili ih
je tek namjeravao obraditi ne znamo. Postoje različita svjedočanstva o tome koliki je bio
taj broj, pa se kalkuliše sa ciframa od 158, 170 ili čak 250 obrañenih grčkih polisa.
Na projekat skupljanja i analize ustava tadašnjih država Aristotel se odvažio nakon što je
obavio važan posao u svojim etikama otkrivanja smisla pojmova. Od zbirke ustava
drevnih antičkih država do nas je došao samo jedan relativno kompaktan dio, posvećen
političkom ureñenju atenske države i historiji njegovog razvitka. Pored Aristotela poznato
je da su se atenskim političkim sistemom bavili i drugi grčki pisci sa više praktičnog
političkog i historijskog smisla nego što ih je imao filozof Aristotel. Demetrije Palereus je
pisac dvaju djela u kojima se podrobno objašnjava politički sistem atenske države i
njegov historijski razvitak. U prvom radu (Περι; τηÆς jΑθηvνησι νοµοθεσιvας ) Demetrije
veću pažnju poklanja atenskim zakonima, a u drugom (
Περι; τωÆν jΑθηvνησι πολιτειωÆν) kompletnom političkom ureñenju države. Dikaerh je
sastavio zbirku ustava nazvanu ΠολιτειÆαι, a Heraklid sa Lemnosa je bio autor
JΙστοριvαι u kojoj su se nalazila i poglavlja posvećena atenskom političkom
ureñenjuGotovo
je sigurno da i navedeni pisci nisu u svojim djelima mimoišli dogañaje iz
404. i 403. god. p. n. e., odnosno vladavinu Tridesetorice. Na veliku žalost, ni jedno od
ovih djela nije sačuvano, tako da smo ostali uskraćeni dosta vrijednih i opštih informacija
koje su se nalazile u knjigama Demetrija Palereusa, Dikaerha i Heraklida sa Lemnosa.
Kada već govorimo o ovim izgubljenim djelima potrebno je spomenuti da je jedno
30 Plat. Epist. VII, 4-5
31 Plat. Epist. VII, 5
32 Plat. Epist. VII, 4-5