152 <strong>Sestrinski</strong> <strong>glasnik</strong>/Nursing Journal 17 (2012) 150–154<<strong>br</strong> />1<<strong>br</strong> />SVI<<strong>br</strong> />BMI 30 4%<<strong>br</strong> />SLIKA [1] Indeks tjelesne mase - body mass index [ITM / BMI] - svi ispitanici.<<strong>br</strong> />1<<strong>br</strong> />M<<strong>br</strong> />BMI 30 4%<<strong>br</strong> />SLIKA [2] Indeks tjelesne mase - body mass index [ITM / BMI] dječaci.<<strong>br</strong> />1<<strong>br</strong> />Ž<<strong>br</strong> />BMI 30 3%<<strong>br</strong> />SLIKA [3] Indeks tjelesne mase- body mass index [ITM / BMI] djevojke.<<strong>br</strong> />SLIKA [4] Vrijednosti krvnog tlaka - svi ispitanici.<<strong>br</strong> />SLIKA [5] Vrijednosti krvnog tlaka - dječaci.<<strong>br</strong> />SLIKA [6] Vrijednosti krvnog tlaka - djevojke<<strong>br</strong> />1<<strong>br</strong> />SVI<<strong>br</strong> />O 53%<<strong>br</strong> />2 N 24%<<strong>br</strong> />3 V 11%<<strong>br</strong> />4 H 12%<<strong>br</strong> />1<<strong>br</strong> />M<<strong>br</strong> />O 19%<<strong>br</strong> />2 N 32%<<strong>br</strong> />3 V 20%<<strong>br</strong> />4 H 29%<<strong>br</strong> />Ž<<strong>br</strong> />1 O 70%<<strong>br</strong> />2 N 20%<<strong>br</strong> />3 V 7%<<strong>br</strong> />4 H 3%
Rasprava<<strong>br</strong> />Rezultati pokazuju stanje u četirima zagrebačkim srednjim<<strong>br</strong> />školama, i mogu se usporediti s rezultatima drugih studija.<<strong>br</strong> />Učestalost hipertenzije se u djece i mladih, ovisno o kriterijima<<strong>br</strong> />i dobi ispitanika, kreće od 1 do 12 % [25]. U RH je 2004.<<strong>br</strong> />godine provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku<<strong>br</strong> />od 944 ispitanika, koji pokazuje da je pretilih srednjoškolaca<<strong>br</strong> />u starosnoj dobi od 17,5 godina bilo: 4,2% mladića i 1,3%<<strong>br</strong> />djevojaka [25]. Na našem uzorku pretilo je 4% mladića i 3 %<<strong>br</strong> />djevojaka. U studiji iz 2004. godine preteško je bilo 16,1 %<<strong>br</strong> />mladića i 6,7 % djevojaka, dok je na našem uzorku iz 2011.<<strong>br</strong> />godine utvrđeno da je preteško 17 % mladića i 18% djevojčica.<<strong>br</strong> />Rezultati anketa iz grada Koprivnice, uzorak od 756<<strong>br</strong> />srednjoškolaca između 15 i 18 godina pokazuje u daljnjem<<strong>br</strong> />tekstu opisane rezultate [21]. U anketi iz grada Koprivnice iz<<strong>br</strong> />2008. godine verifi ciraju da je prekomjerna tjelesna težina<<strong>br</strong> />zabilježena kod 6,4% ispitanika, a pretilo je 3,2% ispitanika.<<strong>br</strong> />U gradu Zagrebu 2011. godine utvrđena je prekomjerna težina<<strong>br</strong> />u 15% ispitanika, a pretilo je 3% ispitanika. U Koprivnici<<strong>br</strong> />je visoko normalan krvni tlak imalo 16,1 % ispitanika [17%<<strong>br</strong> />mladića i 4,2 % djevojaka].<<strong>br</strong> />Prevalencija visoko normalnog krvnog tlaka u srednjim<<strong>br</strong> />školama u gradu Zagrebu je 11% [20% u dječaka i 7% u djevojčica].<<strong>br</strong> />Rezultati iz grada Koprivnice pokazuju da hipertenziju ima<<strong>br</strong> />6,4 % ispitanika [11,7 % dječaka i nijedna djevojčica].<<strong>br</strong> />Prema našim rezultatima, hipertenziju je imalo 12 % ispitanika<<strong>br</strong> />[29 % dječaka i 3 % djevojčica].<<strong>br</strong> />Rezultati velike epidemiološke studije za školsku djecu u<<strong>br</strong> />RH, koji su objavljeni <strong>2012.</strong> godine na uzorku od 956 učenika<<strong>br</strong> />osmih razreda osnovne škole pokazuju da je prevalencija<<strong>br</strong> />visoko normalnog krvnog tlaka 32,7 %, 28,5 % kod djevojčica<<strong>br</strong> />i 36,8 % dječaka Prevalencija hipertenzije je 1,3 %,<<strong>br</strong> />1,7 kod djevojčica i 1% dječaka [22].<<strong>br</strong> />Rezultati mjerenja i anketa provedenih u RH potvrđuju<<strong>br</strong> />trendove o kojima izvještavaju rezultati najcitiranijih svjetskih<<strong>br</strong> />studija [8]. To se vidi u povećanju <strong>br</strong>oja djece s povišenom<<strong>br</strong> />tjelesnom težinom i indeksom tjelesne mase. Nadalje,<<strong>br</strong> />sve više djece ima visoko normalni ili visoki krvni tlak. Znanstveno<<strong>br</strong> />je verifi cirano da visoko normalan krvni tlak u adolescentnoj<<strong>br</strong> />dobi može uzrokovati pravu hipertenziju u odrasloj<<strong>br</strong> />dobi [17]. Rezultati nacionalne epidemiološke studije o<<strong>br</strong> />hipertenziji u RH [EH UH], provedenoj na odrasloj populaciji,<<strong>br</strong> />pokazuju prevalenciju koja ukupno iznosi 37,5 % [24]. Ako<<strong>br</strong> />usporedimo navedene rezultate s rezultatima dobivenima<<strong>br</strong> />u našoj studiji. koja je provedena u zagrebačkim srednjim<<strong>br</strong> />školama, i z<strong>br</strong>ojimo postotke visoko normalnog i visokog<<strong>br</strong> />krvnog tlaka u adolescenata, dobiva se vrijednost od 23%<<strong>br</strong> />mogućih hipertoničara u odrasloj dobi, što je velik postotak<<strong>br</strong> />za mlade, i velikom se <strong>br</strong>zinom približava rezultatima koji<<strong>br</strong> />opisuju prevalenciju u odrasloj dobi.<<strong>br</strong> />Prevalencija hipertenzije u školske djece mijenja se od 11,4<<strong>br</strong> />do 19,4 % nakon prvog; 3,8 do 9,5% nakon drugog i 2.2 do<<strong>br</strong> />4,5 % nakon trećeg mjerenja [22]. Glavni je nedostatak naših<<strong>br</strong> />rezultata što je mjerenje krvnog tlaka učinjeno samo jedanput.<<strong>br</strong> /><strong>Sestrinski</strong> <strong>glasnik</strong>/Nursing Journal 17 (2012) 150–154 153<<strong>br</strong> />U preporukama Europskog društva za hipertenziju navodi<<strong>br</strong> />se da je zadnjih godina ostvaren znatan napredak u prepoznavanju<<strong>br</strong> />stanja u djece i adolescenata koja su često udružena<<strong>br</strong> />s hipertenzijom ili su joj uzrok [17].<<strong>br</strong> />Tako su verifi cirani prediktori nastanka hipertenzije, i to:<<strong>br</strong> />hipertenzija u obiteljskoj anamnezi; način života obilježen<<strong>br</strong> />sjedenjem; nepravilna prehrana; nedovoljna fi zička aktivnost;<<strong>br</strong> />pretilost; pušenje; stres; niski socijalno-o<strong>br</strong>azovni status<<strong>br</strong> />obitelji, Colovi standardi koji defi niraju prekomjernu težinu<<strong>br</strong> />i pretilost za dječju populaciju [8, 18, 21, 22, 23, 17, 25,<<strong>br</strong> />26, 27].<<strong>br</strong> />Stoga je potrebno uložiti dodatne napore s ciljem normalizacije<<strong>br</strong> />vrijednosti arterijskog tlaka, odnosno, sprečavanja<<strong>br</strong> />progresije visoko normalnog krvnog tlaka u mladosti radi<<strong>br</strong> />prevencije nastanka hipertenzije u odrasloj dobi [17].<<strong>br</strong> />U SAD-u i zemljama zapadne Europe, u organizaciji preventivnih<<strong>br</strong> />mjera i promociji zdravlja, najvažniju ulogu imaju „<<strong>br</strong> />Školske medicinske sestre „ [23].<<strong>br</strong> />Kako su medicinske sestre u svijetu, i u RH, osposobljene<<strong>br</strong> />samostalno djelovati na području promjene životnih stilova<<strong>br</strong> />radi očuvanja i unapređenja zdravlja, u RH bi ih trebalo<<strong>br</strong> />uključiti u organizaciju i koordinaciju između uprava i osoblja<<strong>br</strong> />škola, obitelji, zajednice i mladih. Ovo se posebice odnosi<<strong>br</strong> />na organizaciju i nadzor pravilne prehrane, organiziranje<<strong>br</strong> />sportskih aktivnosti i motivaciju mladih za uključivanje<<strong>br</strong> />u suportivne programe. Primjerice, kao potpora ovom navodu,<<strong>br</strong> />potrebno je napomenuti kako školske medicinske sestre<<strong>br</strong> />provode „screening“ programe kojima pronalaze djecu<<strong>br</strong> />s povećanim zdravstvenim rizikom na temelju povećana indeksa<<strong>br</strong> />tjelesne mase u svim školama u 12 država u SAD-u<<strong>br</strong> />(Arkansas, Florida, Illinois, Maine, Massachusetts, Missouri,<<strong>br</strong> />New Mexico, North Dakota, Ohio, Texas, Virginia, West Virginia)<<strong>br</strong> />[23].<<strong>br</strong> />U Hrvatskoj smo počeli prepoznavati i identifi cirati stanja<<strong>br</strong> />koja kod djece uzrokuju hipertenziju, ali nedostaju nam korektivne<<strong>br</strong> />akcije. Jedna od prvih trebala bi biti organizacija<<strong>br</strong> />prehrane u srednjim školama.<<strong>br</strong> />Zaključak<<strong>br</strong> />Promocija zdravog načina života i preventivne mjere sljedeći<<strong>br</strong> />su korak koji slijedi nakon identifi kacije problema povećanog<<strong>br</strong> />zdravstvenog rizika kod srednjoškolske populacije u<<strong>br</strong> />zagrebačkim školama. Potrebno je shvatiti važnost pravilne<<strong>br</strong> />prehrane i kretanja te kontrole tjelesne težine i krvnog tlaka<<strong>br</strong> />u dječjoj dobi s ciljem očuvanja i promocije zdravlja odrasle<<strong>br</strong> />populacije. Radi ostvarivanja navedenih ciljeva educirane<<strong>br</strong> />medicinske sestre imaju najvažnije mjesto.<<strong>br</strong> />Zahvala<<strong>br</strong> />Iskreno zahvaljujem na velikoj pomoći svim medicinskim<<strong>br</strong> />sestrama Klinike za dječje bolesti u Zagrebu koje su sudjelovale<<strong>br</strong> />u organizaciji i provođenju javnozdravstvene akcije<<strong>br</strong> />povodom Međunarodnog dana sestrinstva. Osobito zahvaljujem<<strong>br</strong> />stručnoj nastavnici Zdravstvene njege djeteta Srednje<<strong>br</strong> />škole za medicinske sestre Vinogradska - Zagreb i njezinim<<strong>br</strong> />učenicama.
Change language