Sestrinski glasnik br. 3 / 2012. - Hrvatska udruga medicinskih sestara
Sestrinski glasnik br. 3 / 2012. - Hrvatska udruga medicinskih sestara
Sestrinski glasnik br. 3 / 2012. - Hrvatska udruga medicinskih sestara
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Uvod<<strong>br</strong> />
Komunikacija predstavlja dijeljenje znanja interakcijom s<<strong>br</strong> />
drugim pojedincima i predmetima. Stručna defi nicija komunikacije<<strong>br</strong> />
kaže da je to način razmjene informacija ili prenošenja<<strong>br</strong> />
poruka uz pomoć unaprijed dogovorena i razumljiva<<strong>br</strong> />
sustava sporazumijevanja. Komunikacija je najmanje<<strong>br</strong> />
ono što kažemo, način kako to kažemo [neverbalni parametri<<strong>br</strong> />
– npr. izgled, govor tijela, mimika, intonacija i ritam<<strong>br</strong> />
glasa, glasnoća govora]. Konfl ikt je situacija u kojoj dva subjekta<<strong>br</strong> />
[osobe ili grupe] žele postići cilj za koji primjećuju da<<strong>br</strong> />
ga može postići jedna strana, ali ne obje [1]. Kako konfl ikt<<strong>br</strong> />
ne bi prešao u otvoreni sukob, potrebno ga je pravodobno<<strong>br</strong> />
rješavati, tj. potrebno je točno utvrditi uzroke konfl ikta. Ako<<strong>br</strong> />
nema pravodobne spoznaje o uzrocima i oblicima konfl ikta,<<strong>br</strong> />
izostat će i spoznaja o njihovu eventualnom konstruktivnom<<strong>br</strong> />
i/ili destruktivnom utjecaju [2].<<strong>br</strong> />
Problem u komunikaciji na odjelu Kliničke bolnice<<strong>br</strong> />
Du<strong>br</strong>ava<<strong>br</strong> />
Uzrok problema povezan s bolesnicima; potrebno je<<strong>br</strong> />
problem tražiti u karakteru i općoj kulturi bolesnika [nemaju<<strong>br</strong> />
svi bolesnici jednak prag tolerancije], starosnoj dobi<<strong>br</strong> />
bolesnika [starije su osobe nestrpljivije, manje tolerantne i<<strong>br</strong> />
češće se nađu u konfl iktnim situacijama s medicinskom sestrom].<<strong>br</strong> />
Bolesnici s višim stupnjem o<strong>br</strong>azovanja imaju više razumijevanja<<strong>br</strong> />
za objašnjenje konfl iktne situacije [ova činjenica<<strong>br</strong> />
ima znatna odstupanja].<<strong>br</strong> />
Svaki bolesnik doživljava svoje stanje najtežim i, često neopravdano,<<strong>br</strong> />
nestrpljivo iščekuje trenutačno rješavanje njihovih<<strong>br</strong> />
zahtjeva te ne prihvaćaju isprike i objašnjenja.<<strong>br</strong> />
Komplikacije operacije, slaba edukacija bolesnika o vlastitoj<<strong>br</strong> />
bolesti dovode do napetosti i nervoze, što je čest uzrok nezadovoljstva<<strong>br</strong> />
usmjerena na medicinsku sestru [3, 4].<<strong>br</strong> />
Kod dugotrajnih hospitalizacija bolesnik postaje “razmaženiji<<strong>br</strong> />
i zahtjevniji”, te su češće i konfl ikte situacije.<<strong>br</strong> />
Posebne zahtjeve i ograničenja u svakodnevnim životnim<<strong>br</strong> />
aktivnostima, a koja su u svezi s dijagnozom bolesnici često<<strong>br</strong> />
ne poštuju, a potrebut provođenja opisanih aktivnosti doživljavaju<<strong>br</strong> />
kao zlostavljanje ili „hirove” medicinske sestre.<<strong>br</strong> />
Uzrok problema povezan s medicinskom sestrom; tzv.<<strong>br</strong> />
„kućni odgoj” najvažniji je čimbenik u prevenciji nastanka<<strong>br</strong> />
konfl iktnih situacija, stoga zdravstveni djelatnici moraju<<strong>br</strong> />
prepoznavati specifi čne moralne i etičke norme kod svakog<<strong>br</strong> />
pojedinca[5].<<strong>br</strong> />
<strong>Sestrinski</strong> <strong>glasnik</strong>/Nursing Journal 17 (2012) 162–168 163<<strong>br</strong> />
39 participants [26%]; acceptance of a situation as it is in 18 participants [12%]. Measures taken due to confl icts: the study revealed the following distribution of problem<<strong>br</strong> />
solving measures: no measures taken by 68% participants; change of workplace in the event of a confl ict by 24% participants; other measures [arguing, distancing<<strong>br</strong> />
oneself from the workplace] in 8% participants.<<strong>br</strong> />
Conclusion: The systematization of job descriptions for nurses of diff erent educational levels is a necessary mean of introducing standards for avoidance of confl icts<<strong>br</strong> />
and stressful situations. Communication skills must be introduced into the educational curriculum of nurses starting at the high school level and onward. Health institutions<<strong>br</strong> />
should ensure ongoing education for nurse community in communication skills.<<strong>br</strong> />
Keywords: confl ict resolution • patient• nurse• agreement • problem solving<<strong>br</strong> />
Running head: Confl ict resolution between nurses and patients<<strong>br</strong> />
Kvaliteta komunikacije u odnosu medicinska sestra-bolesnika<<strong>br</strong> />
znanstveno je verifi cirana čimbenicima: stupnjem<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>azovanja, kvalitetom zdravstvenog sustava [indeks gustoće<<strong>br</strong> />
<strong>medicinskih</strong> <strong>sestara</strong>, uvjeti rada, smjenski rad, noćni<<strong>br</strong> />
rad, neplaćeni radni sati, mogućnosti korištenja preko<strong>br</strong>ojnih<<strong>br</strong> />
radnih sati za odmor, neodgovarajuća sistematizacija<<strong>br</strong> />
radnih mjesta u sklopu zdravstvenih mikrosustava].<<strong>br</strong> />
Cilj istraživanja<<strong>br</strong> />
Osnovna je postavka istraživanja nezadovoljavajuća komunikacija<<strong>br</strong> />
je, a cilje je nalaženje čimbenika za poboljšanje komunikacije<<strong>br</strong> />
u odnosu medicinska sestra-bolesnik.<<strong>br</strong> />
Cilj je istraživanja dvojak, i to:<<strong>br</strong> />
Ad 1] Prikupiti podatke o izvorima sukoba, kao i o metodama<<strong>br</strong> />
rješavanja sukoba između medicinske sestre i bolesnika.<<strong>br</strong> />
Ad 2] Usporediti stajališta, mišljenja i stupanj edukacije<<strong>br</strong> />
zdravstvenih djelatnika radi utvrđivanja uspješnosti u<<strong>br</strong> />
rješavanju sukoba, i to u odnosu na: radno mjesto [stacionarni<<strong>br</strong> />
odjeli kirurgije; stacionarni odjeli interne klinike;<<strong>br</strong> />
ambulantno polikliničko - konzilijarne i dijagnostičke<<strong>br</strong> />
djelatnosti]; stručnu spremu; godine radnog staža.<<strong>br</strong> />
Materijali i metode<<strong>br</strong> />
U istraživanje je uključeno 150 ispitanika [medicinske sestre/<<strong>br</strong> />
tehničari], zaposlenih na odjelima kirurške i interne klinike,<<strong>br</strong> />
kao i u ambulantama polikliničko-konzilijarne i dijagnostičke<<strong>br</strong> />
djelatnosti Kliničke bolnice [KB] Du<strong>br</strong>ava u Zagrebu.<<strong>br</strong> />
Ispitanici su iza<strong>br</strong>ani slučajno. Prema izvršavanju radnih zadataka<<strong>br</strong> />
ispitanici su podijeljeni u tri grupe, a da bi se izbjegla<<strong>br</strong> />
statistička pogreška, iz svake ispitivane radne jedinice u<<strong>br</strong> />
istraživanje je uključen istovjetan <strong>br</strong>oj ispitanika [=50].<<strong>br</strong> />
U svrhe Istraživanja konstruiran je originalni upitnik, koji su<<strong>br</strong> />
ispitanici ispunjavali anonimno. Ispitanicima su upute za ispunjavanje<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>azložene usmeno.<<strong>br</strong> />
Anketni upitnik sastojao se od dva dijela:<<strong>br</strong> />
1] Podaci o ispitanicima [spol, stručna sprema, duljina radnog<<strong>br</strong> />
staža i vrsta radnog mjesta];<<strong>br</strong> />
2] skupina od 23 pitanja, podijeljena u 3 dijela:<<strong>br</strong> />
Prva skupina pitanja (9) istražuje poznavanje općenitih čimbenika<<strong>br</strong> />
problematike sukoba. Osobno stajalište o tvrdnja-