09.06.2013 Views

Sestrinski glasnik br. 3 / 2012. - Hrvatska udruga medicinskih sestara

Sestrinski glasnik br. 3 / 2012. - Hrvatska udruga medicinskih sestara

Sestrinski glasnik br. 3 / 2012. - Hrvatska udruga medicinskih sestara

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Uvod<<strong>br</strong> />

Komunikacija predstavlja dijeljenje znanja interakcijom s<<strong>br</strong> />

drugim pojedincima i predmetima. Stručna defi nicija komunikacije<<strong>br</strong> />

kaže da je to način razmjene informacija ili prenošenja<<strong>br</strong> />

poruka uz pomoć unaprijed dogovorena i razumljiva<<strong>br</strong> />

sustava sporazumijevanja. Komunikacija je najmanje<<strong>br</strong> />

ono što kažemo, način kako to kažemo [neverbalni parametri<<strong>br</strong> />

– npr. izgled, govor tijela, mimika, intonacija i ritam<<strong>br</strong> />

glasa, glasnoća govora]. Konfl ikt je situacija u kojoj dva subjekta<<strong>br</strong> />

[osobe ili grupe] žele postići cilj za koji primjećuju da<<strong>br</strong> />

ga može postići jedna strana, ali ne obje [1]. Kako konfl ikt<<strong>br</strong> />

ne bi prešao u otvoreni sukob, potrebno ga je pravodobno<<strong>br</strong> />

rješavati, tj. potrebno je točno utvrditi uzroke konfl ikta. Ako<<strong>br</strong> />

nema pravodobne spoznaje o uzrocima i oblicima konfl ikta,<<strong>br</strong> />

izostat će i spoznaja o njihovu eventualnom konstruktivnom<<strong>br</strong> />

i/ili destruktivnom utjecaju [2].<<strong>br</strong> />

Problem u komunikaciji na odjelu Kliničke bolnice<<strong>br</strong> />

Du<strong>br</strong>ava<<strong>br</strong> />

Uzrok problema povezan s bolesnicima; potrebno je<<strong>br</strong> />

problem tražiti u karakteru i općoj kulturi bolesnika [nemaju<<strong>br</strong> />

svi bolesnici jednak prag tolerancije], starosnoj dobi<<strong>br</strong> />

bolesnika [starije su osobe nestrpljivije, manje tolerantne i<<strong>br</strong> />

češće se nađu u konfl iktnim situacijama s medicinskom sestrom].<<strong>br</strong> />

Bolesnici s višim stupnjem o<strong>br</strong>azovanja imaju više razumijevanja<<strong>br</strong> />

za objašnjenje konfl iktne situacije [ova činjenica<<strong>br</strong> />

ima znatna odstupanja].<<strong>br</strong> />

Svaki bolesnik doživljava svoje stanje najtežim i, često neopravdano,<<strong>br</strong> />

nestrpljivo iščekuje trenutačno rješavanje njihovih<<strong>br</strong> />

zahtjeva te ne prihvaćaju isprike i objašnjenja.<<strong>br</strong> />

Komplikacije operacije, slaba edukacija bolesnika o vlastitoj<<strong>br</strong> />

bolesti dovode do napetosti i nervoze, što je čest uzrok nezadovoljstva<<strong>br</strong> />

usmjerena na medicinsku sestru [3, 4].<<strong>br</strong> />

Kod dugotrajnih hospitalizacija bolesnik postaje “razmaženiji<<strong>br</strong> />

i zahtjevniji”, te su češće i konfl ikte situacije.<<strong>br</strong> />

Posebne zahtjeve i ograničenja u svakodnevnim životnim<<strong>br</strong> />

aktivnostima, a koja su u svezi s dijagnozom bolesnici često<<strong>br</strong> />

ne poštuju, a potrebut provođenja opisanih aktivnosti doživljavaju<<strong>br</strong> />

kao zlostavljanje ili „hirove” medicinske sestre.<<strong>br</strong> />

Uzrok problema povezan s medicinskom sestrom; tzv.<<strong>br</strong> />

„kućni odgoj” najvažniji je čimbenik u prevenciji nastanka<<strong>br</strong> />

konfl iktnih situacija, stoga zdravstveni djelatnici moraju<<strong>br</strong> />

prepoznavati specifi čne moralne i etičke norme kod svakog<<strong>br</strong> />

pojedinca[5].<<strong>br</strong> />

<strong>Sestrinski</strong> <strong>glasnik</strong>/Nursing Journal 17 (2012) 162–168 163<<strong>br</strong> />

39 participants [26%]; acceptance of a situation as it is in 18 participants [12%]. Measures taken due to confl icts: the study revealed the following distribution of problem<<strong>br</strong> />

solving measures: no measures taken by 68% participants; change of workplace in the event of a confl ict by 24% participants; other measures [arguing, distancing<<strong>br</strong> />

oneself from the workplace] in 8% participants.<<strong>br</strong> />

Conclusion: The systematization of job descriptions for nurses of diff erent educational levels is a necessary mean of introducing standards for avoidance of confl icts<<strong>br</strong> />

and stressful situations. Communication skills must be introduced into the educational curriculum of nurses starting at the high school level and onward. Health institutions<<strong>br</strong> />

should ensure ongoing education for nurse community in communication skills.<<strong>br</strong> />

Keywords: confl ict resolution • patient• nurse• agreement • problem solving<<strong>br</strong> />

Running head: Confl ict resolution between nurses and patients<<strong>br</strong> />

Kvaliteta komunikacije u odnosu medicinska sestra-bolesnika<<strong>br</strong> />

znanstveno je verifi cirana čimbenicima: stupnjem<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>azovanja, kvalitetom zdravstvenog sustava [indeks gustoće<<strong>br</strong> />

<strong>medicinskih</strong> <strong>sestara</strong>, uvjeti rada, smjenski rad, noćni<<strong>br</strong> />

rad, neplaćeni radni sati, mogućnosti korištenja preko<strong>br</strong>ojnih<<strong>br</strong> />

radnih sati za odmor, neodgovarajuća sistematizacija<<strong>br</strong> />

radnih mjesta u sklopu zdravstvenih mikrosustava].<<strong>br</strong> />

Cilj istraživanja<<strong>br</strong> />

Osnovna je postavka istraživanja nezadovoljavajuća komunikacija<<strong>br</strong> />

je, a cilje je nalaženje čimbenika za poboljšanje komunikacije<<strong>br</strong> />

u odnosu medicinska sestra-bolesnik.<<strong>br</strong> />

Cilj je istraživanja dvojak, i to:<<strong>br</strong> />

Ad 1] Prikupiti podatke o izvorima sukoba, kao i o metodama<<strong>br</strong> />

rješavanja sukoba između medicinske sestre i bolesnika.<<strong>br</strong> />

Ad 2] Usporediti stajališta, mišljenja i stupanj edukacije<<strong>br</strong> />

zdravstvenih djelatnika radi utvrđivanja uspješnosti u<<strong>br</strong> />

rješavanju sukoba, i to u odnosu na: radno mjesto [stacionarni<<strong>br</strong> />

odjeli kirurgije; stacionarni odjeli interne klinike;<<strong>br</strong> />

ambulantno polikliničko - konzilijarne i dijagnostičke<<strong>br</strong> />

djelatnosti]; stručnu spremu; godine radnog staža.<<strong>br</strong> />

Materijali i metode<<strong>br</strong> />

U istraživanje je uključeno 150 ispitanika [medicinske sestre/<<strong>br</strong> />

tehničari], zaposlenih na odjelima kirurške i interne klinike,<<strong>br</strong> />

kao i u ambulantama polikliničko-konzilijarne i dijagnostičke<<strong>br</strong> />

djelatnosti Kliničke bolnice [KB] Du<strong>br</strong>ava u Zagrebu.<<strong>br</strong> />

Ispitanici su iza<strong>br</strong>ani slučajno. Prema izvršavanju radnih zadataka<<strong>br</strong> />

ispitanici su podijeljeni u tri grupe, a da bi se izbjegla<<strong>br</strong> />

statistička pogreška, iz svake ispitivane radne jedinice u<<strong>br</strong> />

istraživanje je uključen istovjetan <strong>br</strong>oj ispitanika [=50].<<strong>br</strong> />

U svrhe Istraživanja konstruiran je originalni upitnik, koji su<<strong>br</strong> />

ispitanici ispunjavali anonimno. Ispitanicima su upute za ispunjavanje<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>azložene usmeno.<<strong>br</strong> />

Anketni upitnik sastojao se od dva dijela:<<strong>br</strong> />

1] Podaci o ispitanicima [spol, stručna sprema, duljina radnog<<strong>br</strong> />

staža i vrsta radnog mjesta];<<strong>br</strong> />

2] skupina od 23 pitanja, podijeljena u 3 dijela:<<strong>br</strong> />

Prva skupina pitanja (9) istražuje poznavanje općenitih čimbenika<<strong>br</strong> />

problematike sukoba. Osobno stajalište o tvrdnja-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!