Molat u Drugom svjetskom ratu - Otok Molat

Dodatak
UPAD UDARNE GRUPE SKOJEVACA U
MORNARI KU POSTAJU MOTRENJA
BONASTER
Razvojem radni kog pokreta na Molatu, posebno u godinama
pred Drugi svjetski rat, kod skojevaca i omladine,
razvijao se i borbeni duh. Od osnivanja skojevske organizacije
u Molatu 1939. godine, putem revolucionarne i druge
napredne literature, odgajani su pored ostalog, da budu
spremni u datom trenutku, oružanom borbom izvojevati,
slobodnije i bolje socijalisti ko društvo koje je bolje od tadašnjeg
kapitalisti kog i izrabljiva kog društva. Ve 10.
travnja 1941. g., nekoliko dana nakon napada njema kog i
talijanskog okupatora na našu zemlju, skojevci Molata
izrazili su svoju ideju socijalizma. Toga dana, na inicijativu
sekretara skojevske organizacije Molat, druga Mirka
Ba i a, grupa skojevaca i to: Mirko Ba i , kao sekretar, te
lanova: Sre ko Barani , Rudi Barani pok. ime, Ivan
Jurov i Vilmo Matuli , izvode prvu borbenu akciju na Molatu,
upadom u izvidni ko-mornari ku stanicu Bonaster.
Izvidni ko-mornari ka stanica Bonaster na Molatu je
krajnja grani na to ka prema Italiji. Najbliža veza s mjestom
Molat morskim je putem udaljena oko jednu milju,
dok je kopnenim putem, zaobilazno, udaljena, više od 6
km. Za bivše Jugoslavije, na njoj se nalazilo, odnosno služilo,
dvadesetak vojnika mornari ke pješadije. Uo i Drugog
svjetskog rata, bilo ih je stotinjak, prema našoj informaciji.
Glavno naoružanje na stanici, kako smo tada utvr-
dili, bile su, puške i jedan puškomitraljez, i ništa drugo.
Navedenog dana, 10. travnja 1941. godine, saznavši da je
posada stanice napustila Bonaster te pretpostavljaju i da bi
26