Po{tovane kolegice i kolege, dragi ~itatelji - Farmaceutsko drustvo ...

ona se kre}e i do 40, odnosne 50%. Od broja oboljelih, izme|u
3 i 5 miliona slu~ajeva su sa klini~kom slikom te{kih oboljenja.
Oko 20% djece u svijetu svake godine oboli od gripe, a izme|u
250.000 i 500.000 ljudi umre od gripe ili njenih posljedica/komplikacija.
Preko 90% smrtnih slu~ajeva povezanih s gripom su
osobe iznad 65 godina starosti.
Gripa je akutna bolest s kratkom inkubacijom i izra`enim simptomima.
Nakon {to virus gripe zarazi ~ovjeka, za dan do dva
pojave se prvi simptomi bolesti kao {to su bolovi u gu{i, suhi
ka{alj, za~epljen nos, groznica s temperaturom, bolovi u mi{i}
ima i zglobovima, glavobolja, gubitak apetita i op}a slabost tijela.
Kod djece mogu}i su i simptomi od strane probavnog sistema i
upala srednjeg uha. Kod ve}ine ljudi simptomi slabe nakon dva
do tri dana, a prestaju za sedam dana. Ka{alj i umor mogu da
traju dvije i vi{e sedmica.
Ipak, gripa napada ~itav organizam i njene posljedice ne
zadr`avaju se samo na di{nom sistemu. U sezoni gripe pove}
ani mortalitet posljedica je kako same gripe, tako i upale plu}
a kao njene naj~e{}e komplikacije. Naime, virus gripe sposoban
je da u~ini organizam osjetljivijim na sekundarne bakterijske infekcije
uzrokovane naj~e{}e pneumokokom, stafilokokom i hemofilus
influence tip b. Ukupan morbiditet i mortalitet u porastu
su, kako zbog obolijevanja zdrave populacije od same gripe, tako
i zbog obolijevanja kardiovaskularnih bolesnika, dijabeti~ara,
astmati~ara i drugih hroni~nih bolesnika kod kojih se pored obolijevanja
od gripe javljaju i aktuelizacija, pogor{anje simptoma/
stanja, osnovne bolesti. Posljedice obolijevanja od gripe variraju
od godine do godine, {to onemogu}ava procjenu godi{njih
smrtnih slu~ajeva i ekonomske gubitke. Od ve}eg ekonomskog
zna~aja je veliki broj blagih do umjerenih slu~ajeva oboljenja, koji
imaju za posljedicu izostanke s posla, gubitak produktivnosti,
pritisak na zdravstvo, pove}ane zdravstvene tro{kove i sli~no.
Sporadi~ni slu~ajevi oboljenja od gripe javljaju se van sezone s
tim da je incidencija u toplim mjesecima godine vrlo niska. Kod
pojave gripe izvan sezone, vjeruje se da je infekcija uvezena iz
ekvatorskog podru~ja, gdje je gripa prisutna uglavnom tokom
~itave godine i s Ju`ne hemisfere gdje se epidemija poklapa
s ljetnim mjesecima na Sjevernoj hemisferi. Protiv gripe nema
posebnog lijeka. Preporu~eni tretman obi~no se sastoji od odmora
i uzimanja mnogo teku}ine i simptomatska terapija. Neki
lijekovi iz grupe antivirotika ubla`avaju simptome bolesti. Vakcinacija
je jedina metoda prevencije gripe i njenih komplikacija.
Sve prethodno re~eno ukazuje na neophodnost vakcinacije protiv
gripe kao jedine solidne za{tite od obolijevanja i mogu}ih, pa i
fatalnih komplikacija, te ekonomskih posljedica.
Cjepivo protiv gripe sastoji se od mrtvih virusa gripe ili njihovih
dijelova. Antigeni u cjepivu stimuliraju imunolo{ki sistem da
proizvedu antitijela protiv tog soja, te ga u ranom stadijumu prepoznaju,
napadnu i uni{te. Otprilike 5 – 10% cijepljenih osoba
osje}a blage, privremene simptome peckanja na mjestu aplikacije
vakcine. Tipi~no cjepivo sadr`i antigene triju sojeva virusa,
dva soja tipa A i jedan soj tipa B, te kod zdravih osoba smanjuje
rizik obolijevanja za 70 – 90“. Po{to je virus gripe podlo`an stalnim
promjenama, stoga SZO svake godine, za svaku hemisferu
ponaosob prilago|ava, tj. mijenja sastav cjepiva za nadolaze}u
sezonu. Preporu~uje se godi{nje cijepljenje protiv gripe svim osobama
starijim od 65 godina, hroni~nim bolesnicima, osobama s
o{te}enim imunolo{kim sistemom i anemijom.
Za sticanje imuniteta nakon cijepljenja potrebno je najmanje 14
dana, imunitet maksimalno traje dva mjeseca poslije ~ega postepeno
opada, ali se na njega mo`e ra~unati tokom ~itave sezone.
Kontraindikacije za vakcinaciju protiv sezonske gripe su:
• visoka febrilnost;
• zarazna oboljenja u akutnoj fazi;
• preosjetljivost na bjelan~evine jaja ili na bilo koji sastojak
cjepiva;
• trudno}a i dojenje nije preporu~ljivo.
Osobe koje iz bilo kojih razloga ne mogu ili ne}e da prime vakcinu
protiv sezonske gripe treba da provode op}e mjere prevencije
koje se sastoje u sljede}em:
• redovno provjetravanje prostorija;
• izbjegavanje mjesta okupljanja ljudi u vrijeme epidemije;
• izbjegavanje oboljelih;
• ku}na izolacija oboljelih;
• za{tita usta maramicom pri kihanju i ka{ljanju;
• op}e higijenske mjere;
• C vitamin i topli negazirani napici.
Stru~no glasilo Farmaceutskog dru{tva Federacije BiH Vox Pharmaciae 13