Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
20 <strong>Klod</strong> <strong>Levi</strong> <strong>Stros</strong><br />
odnosu na totemizam, ali ne tvrdi da je totemizam<br />
rezultat ili posledica egzogamije.<br />
I sama egzogamija može biti shvaćena i primenjena<br />
na dva načina. Eskimi svode egzogamnu jedinicu na<br />
porodicu koja obuhvata veze stvarnog srodstva. Budući<br />
da je sadržina svake jedinice tačno određena,<br />
demografsko širenje povlači za sobom stvaranje novih<br />
jedinica. Grupe su statične; pošto ih određuje celina<br />
jedne vrste odnosa, one nemaju sposobnost integracije,<br />
i opstaju pod uslovom da pojedince, ako se tako<br />
može reći, izbacuju napolje. Ovaj oblik egzogamije<br />
nespojiv je sa totemizmom, jer su društva koja ga<br />
primenjuju — bar na ovom planu — lišena formalne<br />
strukture.<br />
Nasuprot tome, ako je egzogamijska grupa sama<br />
sposobna da se širi, oblik grupa ostaje postojan: raste<br />
samo sadržina svake od njih. Postaje nemogućno da se<br />
pripadnost grupi odredi neposredno, pomoću empirijskih<br />
rodoslovlja. Otuda neophodnost da postoje:<br />
1. pravilo nedvosmislene rodbinske veze, kao što je<br />
jednostrano poreklo;<br />
2. ime, ili bar diferencijalno obeležje, koje se<br />
prenosi putem rodbinske veze i zamenjuje poznavanje<br />
stvarnih veza.<br />
Po opštem pravilu, u društvima ovog poslednjeg<br />
tipa dolazi do progresivnog smanjivanja broja grupa<br />
koje ih čine, jer demografska evolucija dovodi do<br />
širenja nekih od njih. U odsustvu institucionalnog<br />
mehanizma koji bi dozvolio cepanje grupa u ekspanziji,<br />
što bi vaspostavilo ravnotežu, ova evolucija na<br />
Kraju dovodi do društava svedenih na dve egzogamijske<br />
grupe. To bi moglo biti poreklo takozvanih vojnih<br />
organizacija.<br />
<strong>Totemizam</strong> <strong>danas</strong> 21<br />
S druge strane, u svakom društvu diferencijalna<br />
obeležja moraju formalno biti istog tipa, s tim što se<br />
međusobno razlikuju po sadržini. Inače, jedna grupa<br />
bi se određivala po imenu, druga po obredima, treća<br />
po grbu . . . Ima, međutim, slučajeva ovog tipa, istina<br />
retkih, koji dokazuju da Boasova kritika nije išla<br />
dovoljno daleko. Ali on je bio na dobrom putu kad je<br />
zaključio:<br />
. . . homologija distinktivnih obeležja društvenih podeia<br />
unutar jednog plemena dokazuje da se njihovo<br />
poreklo nalazi u sklonosti ka klasifikaciji (Boas 111, str.<br />
323).<br />
Ukratko, Boasova teza, koju je Van Genep pogrešno<br />
shvatio, svodi se na stav da je obrazovanje sistema<br />
na društvenom planu nužan uslov za pojavu totemizma.<br />
Zbog toga on isključuje Eskime, čija je društvena<br />
organizacija nesistematska, i zahteva jednolinijsku<br />
rodbinsku vezu (kojoj se može dodati dvolinijska, jer<br />
ona nastaje razvijanjem, putem sastavljanja, prve,<br />
mada se često pogrešno brka sa nediferenciranom<br />
rodbinskom vezom), budući da je samo ona strukturalna.<br />
To što sistem pribegava imenima životinja i biljaka<br />
predstavlja poseban slučaj diferencijalnog imenovanja,<br />
čija svojstva ostaju ista bez obzira na tip upotrebljene<br />
denotacije.<br />
Možda upravo ovde Boasov formalizam promašuje<br />
cilj: jer ako denotirani predmeti moraju, kao što on<br />
tvrdi, da sačinjavaju sistem, način denotacije, da bi<br />
integralno ispunio svoju funkciju, takođe mora biti<br />
sistematski; Boasovo pravilo homologije suviše je<br />
apstraktno i suviše šuplje da bi zadovoljilo ovaj